img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jug Srbije

Brisanje Albanaca iz registra stanovnika: Kad dođeš kući, a tamo više nisi prijavljen

12. jul 2024, 09:59 Anila Šuka (DW)
Foto: Bujanovačke
Centar Bujanovca
Copied

Hiljade Albanaca sa juga Srbije brišu sa njihovih adresa ukoliko odu u inostranstvo. U Berlinu zbog toga vlada zabrinutost, dok srpske vlasti negiraju da je u pitanju diskriminacija

Safeta Demirija je dočekalo neprijatno iznenađenje kada je u avgustu 2019. godine pokušao da obnovi registraciju za poslovna vozila. „Uopšte niste ovde prijavljeni“, rekli su mu službenici u opštini Medveđa.

„Bio sam zabezeknut“, priseća se Demiri u razgovoru za Dojče vele (DW).

Kao poslovni čovek, on živi između rodne Medveđe gde ima turistički objekat i firmu za telekomunikacije i Beča gde vodi građevinsku firmu.

Ali, od tog leta pre pet godina, Demiri najednom nije više bio prijavljen u gradiću gde njegovi preci žive duže od dva veka. I to protiv svoje volje.

Službenik opštine je, priča Demiri, samo slegao ramenima na pitanje kako da sada vodi posao u Medveđi. Demiri je potom prijavio službene automobile na ime svog oca.

Do danas mu nije vraćena adresa. Nije pomogla ni tužba pred Upravnim sudom u Nišu. U odluci stoji da mu je prebivalište u inostranstvu te da je brisanje adrese u Medveđi bilo u skladu sa zakonom.

„Nezvanično su mi rekli da je to naredba odozgo“, priča ovaj 46-godišnjak.

Demiri nije jedini – deli sudbinu hiljada ljudi iz takozvane Preševske doline u Srbiji, koju nastanjuju mahom Albanci. Sve više njih se žali da su naprosto izbrisani.

Cilj je smanjenje albanske manjine?

Razlog je etnička pripadnost, smatra naučnica Fljora Ferati-Zaksenmajer sa Univerziteta u Getingenu. Ona i sama potiče iz regije i početkom prošle godine je napisala analizu koju je objavio Institut „Maks Plank“.

Fenomen je slučajno otkrila 2016. kad je bila u regionu. „Svaki drugi Albanac sa kojim sam pričala rekao mi je da ga institucije brišu iz registra stanovnika“, kaže Ferati za DW.

Istraživanje je, kaže, pokazalo da se to radi sistematski. Zvanično, u Srbiji se to zove „pasivizacija“ adrese. Ako se utvrdi da osoba ne živi onde gde je prijavljena, onda se briše.

Ali to se, kaže Ferati, dešava i na prepad – pogađa i ljude koji su na odmoru ili kakvom drugom putovanju. Uglavnom im ne uspeva da povrate svoju adresu. To ima teške posledice u pristupu javnim uslugama, novom pasošu ili zdravstvenom osiguranju.

U studiji ove naučnice se navodi da je cilj smanjenje albanskog stanovništva na jugu Srbije. „Dok je u Preševskoj dolini deset odsto stanovništva pogođeno, u drugim srpskim regionima pasivizacija adrese jedva da ima, a ako ima, onda pogađaju manje od jedan odsto stanovnika tih opština.“

Posebno je problematično za Albance koji od rata 1999. žive i rade na Kosovu, kaže Enver Haziri koji na Kosovu vodi kancelariju za ljude poreklom iz Preševske doline.

Mnogi takvi Albanci su proterani nakon završetka rata. Na Kosovu su primljeni – ali nisu zvanično registrovani. Mnogi od njih su, brisanjem iz srpskih datoteka, sada praktično bez ikakve države i na rubu društva.

„Oni su doduše moralno dobrodošli, ali niti se priznaju kao izbeglice niti dobijaju kosovsko državljanstvo“, kaže Haziri. Tek su vlasti Aljbina Kurtija učinile nešto da ti ljudi dobiju barem boravišne dozvole.

Kamberi: Samo jedan od vidova diskriminacije

Helsinški odbor za ljudska prava je nazvao pasivizaciju adresa jednom vrstom „administrativnog etničkog čišćenja“.

U tom delu Srbije – u Preševu, Bujanovcu i Medveđi – živi oko 60.000 Albanaca.

Uprkos tome što su većina u tim opštinama i što je Srbija potpisala sve konvencije o zaštiti manjina Saveta Evrope, Albanci bivaju sistemski marginalizovani, kaže Šaip Kamber, jedini albanski poslanik u srpskom parlamentu.

On podseća da se Beograd više puta obavezao da poveća prisustvo albanske manjine u javnom sektoru i institucijama.

„Pasivizacija je samo jedan od vidova diskriminacije“, kaže Kamberi. „Nismo integrisani u javni život, često se potencijalni strani investitori sprečavaju da ulažu kod nas. Život u tom regionu teškim čini i sve veća militarizacija teritorije.“

Kao dokaz ovaj poslanik pokazuje mapu 48 vojnih baza ka granici sa Kosovom. Većina je u Preševskoj dolini.

Zabrinutost u Berlinu

Kamberi je nedavno bio u Berlinu kako bi zainteresovao nemačku Vladu i parlamentarce za ovu tematiku. Poslanici sa kojima se sreo su zabrinuti.

Na upit DW, poslanik Demohrišćana Knut Abraham je rekao: „Zahtevam od ambasada članica EU u Beogradu da posvete posebnu pažnju ovom stanju i da vode dijalog sa predstavnicima manjina.“

Da stanje albanske manjine u Srbiji zaslužuje više međunarodne pažnje misli i Tomas Haker, poslanik Liberala. „Trenutno je fokus veoma na dijalogu Beograda i Prištine. Tako nažalost padaju u zapećak druge, jednako važne teme.“ Za Hakera pasivizacija adresa deluje kao puzajuće obespravljivanje.

Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu apeluje na sve strane da „u skladu sa obavezama obezbede transparentno i pravedno postupanje“.

Srpske vlasti ne poriču da se adrese pasiviziraju, ali isključuju mogućnost da je u pitanju diskriminacija Albanaca. Krajem prošle godine je ondašnji ministar za državnu upravu Aleksandar Martinović rekao medijima da se odjavljivanje ljudi sa adresa dešava u skladu sa zakonom.

Srpska Vlada do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na upit DW.

Safet Demiri sa početka priče je, kao i mnogi drugi Albanci, podneo žalbu Ustavnom sudu u Beogradu. Računaju da ni tamo neće dobro proći te da će ići pred Evropski sud za ljudska prava.

Smatraju da onde imaju dobre šanse. Ali, pitanje je da li bi i to promenilo politiku Srbije prema albanskoj manjini.

Tagovi:

albanci na jugu srbije Brisanje sa adrese stanovanja diskriminacija MUP Preševska dolina Šaip Kamberi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti u Srbiji

29.jun 2025. K. S.

Protest studenati Veterinarskog fakulteta ispred policijske stanice zbog privedenog kolege

Dan posle velikog protesta u Beogradu, studenti Veterinarskog fakulteta protestuju pred zgradom policije zbog privođenja kolege

Vidovdanski protest

29.jun 2025. K. S.

Pogledajte kako je izgledao protest u Beogradu 28. juna

Posle mirnog skupa, u večernjim satima na ulicama Beograda došlo je do eskalacije nasilja. Kako je izgledao Vidovdanski protest

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Od mirnog skupa do pendreka, suzavca i hapšenja: Vidovdanski protest iz sata u sat

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Komentar

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr
na