
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Foto: Miloš Milivojević/Tanjug
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je poništio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske. Milorad Dodik je „neizabranom“ Nemacu poručio da nisu „najbolji sinovi Republike Srpske izginuli da bi on krčmio ono za šta su dali najvrednije“ i da može slobodno da kupi kartu za Nemačku u jednom pravcu. Tako je stepen sukoba Zapada sa Dodikom dosegao viši nivo
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit je u utorak na osnovu „bonskih ovlašćenja“ poništio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske. Šmit je rekao da je Zakon o nepokretnoj imovini RS „u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH“ i da je zato obustavio primenu tog zakona do konačnog rešenja Ustavnog suda BiH. Odluka stupa na snagu odmah.
Ovim potezom Šmit je podsetio na to da BiH nije samostalna država, već da je 27 godina po završetku rata i dalje pod međunarodnim protektoratom u kome visoki predstavnik ima prava i da poništava izborne rezultate ili smenjuje izabrane političare, ukoliko proceni da ugrožavaju mir i stabilnost zemlje.
Šmit je nekoliko dana ranije povodom 30 godina od početka trogodišnje opsade Sarajeva rekao da je on „garant“ da se rat u Bih i stradanje ljudi više nikada ne ponove. „Ne kažem to jer se plašim da je mir u opasnosti“, rekao je Šmit, „nego kao poruku svim onim ludacima koji misle da se mogu igrati neprikosnovenošću ljudskih života”.
Samo što nije rekao „i imovine“ i direktno se obratio srpskom članu Predsedništva BiH i najsnažnijoj političkoj figuri u RS Miloadu Dodiku.
Šmit da kupi kartu za Nemačku
A Dodik je na poništavanje već proceduralno usvojenog Zakona o imovini RS izjavio da je imovina Srpske „neotuđiva i da je to rešeno Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine“, te da tu ne pomažu ni bonska, niti bilo kakva druga ovlašćenja.
„Najbolji sinovi Republike Srpske nisu izginuli da bi neizabrani Nemac Šmit krčmio ono za šta su ljudi dali najvrednije. Imovina je rešena 1995. godine u Dejtonu“, izjavio je Dodik.
On je pozvao partnere u Federaciji BiH na poštovanje Ustava i Dejtonskog sporazuma, a Šmitu poručio da „kupi kartu za Nemačku u jednom pravcu“ jer da mu je istekao godišnji odmor.
Velika Britanija je protiv Milorada Dodika i predsdnice RS Željke Cvijanović uvela sankcije „zbog „pokušaja potkopavanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine“. SAD su ranije Dodika stavile na režim sankcija iz sličnih razloga, ali i zbog sumnje da je umešan u korupciju. Dodiku se na Zapadu zamera da je „Putinov čovek na Balkanu“ i da je RS baza ruskih interesa u regionu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se o svemu ovome nije izjašnjavao.
M.N./FoNet/Al Jazeera Balkans
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare intervjue na www.vreme.com

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve