img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Bojan Muždeka: Zašto neko otvara galeriju u nevreme?

14. септембар 2023, 18:49 Sonja Ćirić
Foto: Matija Nikolić
Copied

Kad pljušti, vi otvorite kišobran kako ne biste pokisnuli, odgovara na pitanje iz naslova Bojan Muždeka, direktor Galerije B2, koja se ponaša kao da živimo u najboljem vremenu

Galerija B2 u centru Beograda otkriva i predstavlja savremenu umetnost. Njena aktuelna izložba je „Prodavnica praznina“ Jusufa Hadžifejzovića sa radovima na kojima su ukršteni jezik umetnosti i tržište, a govore o praznini i ispraznosti savremenog potrošačkog sveta.

Otvaranje izložbe Milete Prodanovića

Na nedavnom otvaranju izložbe bila je izuzetno velika gužva, kao što je bila i na prethodnim , na primer Bore Iljovskog i Milete Prodanovića, kad je i ne-mali plato ispred galerije bio krcat.

Galerija B2 opovrgava stavove da galeristi imaju malo tržište, i da je savremena umetnost nekomunikativna.

Bojan Muždeka direktor galerije, kaže za portal „Vremena“ da se finansiraju „privatnim donacijama, prodajom i apliciranjem na konkurs. Ove godine smo dobili materijalnu podrsku od gradskog Sekretarijata za kulturu i Ministarstva kulture za Godišnji likovni program, tim redosledom. A pregovaramo i za sponzorstva sa privatnim kompanijama.“

Naravno da zna za stav da je savremena umetnost razumljiva samo poznavaocima, i tvrdi da je pogrešan.

„Savremena umetnost je izuzetno komunikativna. Ima različite puteve do publike, pa se nekad obraća bojom, nekad idejom, postavkom, kompozicijom, jer govori o sadašnjem i eventualno budućem momentu.“

Napominje  i da je „potrebno da galerista bude medijator između umetnika i publike. Naš posao nije samo da pokažemo umetnost, već da je povežemo sa posetiocima galerije. Zato i razgovaramo sa svakim ko uđe u našu galeriju, naravno ako mu je do razgovora,  objasnimo mu kontekst, i sve što ga zanima. Čini mi se da je logika umetničkog dela da se zastane. Da se zastane pred slikom jer se tako može razumeti, doživeti.“

Kaže i da publiku privlači „svežina, ponekad šok terapija, ali svakako aktuelnost sa sadašnjim trenutkom“.

Od kako je 2019. osnovana, B2 galerija svake godine ima temu. „Prve godine smo se bavili svetlom, hteli smo da skrenemo pažnju na prostor i na umetnički rad jer svetlo je bitan element u recepciji samog umetničkog predmeta, nakon toga smo istraživali prostor kao mesto iz kog dolazi kreativnost. Sad istražujemo vreme“.

„Uzor je umetnost osamdesetih i u odnosu na nju posmatramo sve recentne pojave i ovaj trenutak.“

Bojan Muždeka kaže da „naša istorija umetnosti, pa i institucije, nisu imale prilike da se bave osamdesetim. U toj deceniji je stvaralo mnogo umetnika koji su pokazali umetničku slobodu i koji su time uzeli pažnju javnosti. Njih ne možete da svrstate u jedan pokret, po nekima to je postkonceptualna scena, jugoslovenski umetnički prostor, jugoslovenska postmoderna,  nije važno. Važna je njihova sloboda zbog koje je Vesna Golubović mogla da slika po zidovima, ili da Bora Iljovski dođe do apstraktnog prikaza, do svojih geometrijskih figura pa čak i celih scena. U tom periodu je bilo mnogo mikro pojava koje je zanimljivo sagledati iz našeg vremena.“

Foto: Promo
Jusuf Hadžifejzović, Dekorisane praznine

Na primeru izložbe Jusufa Hadžifejzovića, aktuelni trenutak je „pitanje sveprisutne praznine, koja se može doživeti i kao dosada koja je maltene proterana, pogubna je. A iz dosade može da se stvori neverovatna kreativnost, možete da je beležite kao niz tačaka na papiru i da tako dođete do neverovatnih priča. A praznina, da dosadu nazovemo Jusufovim jezikom, može da bude nedostatak nečega i večita potreba da se ima nešto, ili da bude početna tačka da se ima nešto novo, ili još ko zna koliko drugih asocijacija.“

Foto: Promo
Mileta Prodanović, crtež

Ili, objašnjava Muždeka, radovi Milete Prodanovića „i njegova linija na njima, linija kao osnovni likovni pojam. U ovo vreme žurbe, nestrpljenja, podeljene pažnje, Prodanovićevo ponavljanje te linije na listu bloka čime stvara neverovatne kompozicije, daje vam priliku da zastanete i da se svašta zapitate o svom životu u ovom svetu.“

I, pred mali jubilej B2, nepristojno ali razumljivo pitanje: zašto galerija, zašto ne nešto profitabilnije i lakše?

„Nevreme je prava prilika za tako nešto. Uostalom, kad je nevreme, vi otvorite kišobran, zar ne? Nećete ga držati zatvorenog i dopustiti da kisnete, nego ćete se zaštiti od nevremena“, kaže Bojan Muždeka.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Savremena umetnost Mileta prodanović Galerija B2 galerija publika Bora Iljovski galerista
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Kultura

14.април S.Ć.

„Dnevnik“ Milete Prodanovića: Vreme očišćeno od suvišnog

Svakodnevno, olovkom u boji na blokovima različitih dimenzija, Mileta Prodanović je iscrtavao svoje dane na preko hiljadu listova, u hibridnoj umetničkoj formi koja sjedinjuje tekst i sliku

Iz ateljea

14.јун Nađa Ivanji Švab

Nema vremena za kajanje

Sa Vesnom Golubović čiji radovi traju koliko i izložba, o Njujorku, Kitu Haringu, domovini...

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure