
Protest u Beogradu
Okupljanje na nekoliko mesta u gradu, pa šetnja ka Skupštini
Studenti u blokadi objavili su mapu i plan protesta. Okupljanje na nekoliko tačaka u gradu i zajednička šetnja ka Skupštini Srbije
Pokret Ne davimo Beograd smatra da bi se izmeštanjem izbora sudija i tužilaca iz Skupštine u Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva, što predviđaju amandmani za promenu Ustava o kojima će se građani izjasniti na referedumu 16. janura, političko disciplinovanje pravosuđa samo nastavilo drugačijim metodama
Građani treba da izađu na referendum i da zaokruže NE. Ovo je prilika da se kao građani suprotstavimo isključivanju iz ustavotvornog procesa. Vladajući režim želi da manjak demokratskog legitimiteta nadomeste “struka” i EU a da svi oni koji se protive i kritikuju budu predstavljeni kao zlonamerni protivnici reformi i evropskih integracija. Ništa od ovoga nije tačno.
I laici dobro shvataju da za obične građane i za političke i ekonomske elite na sudu ne važe ista pravila. Pobornici evropskih integracija shvataju da postoji opravdan zahtev EU za nezavisnim pravosuđem. Stručnjaci znaju koliko je podela vlasti važna i da sudstvo mora biti ravnopravan deo vlasti. Ono što građani i značajan deo stručnjaka ne vide je kako proceduralno i sadržinski loše pripremljeni ustavni amandmani vode ka ovom cilju. Imamo li razloga da verujemo predstavnicima vlasti i onima koji nas zajedno sa njima ubeđuju da je ovo najbolje moguće rešenje?
Stranke na vlasti urušile su demokratiju u Srbiji kako bi postale nesmenjive i disciplinovale pravosuđe koje bi moglo da ih kontroliše. One nisu želele širu javnu raspravu o stvarnim problemima pravosuđa, jer bi se otkrili brojni primeri političkog uticaja na sudije i tužioce koji ćute o kriminalnim aferama u vrhu vlasti. U Skupštini su blatile sudije i tužioce koji nisu postupali po volji vlasti.
Široka javna rasprava omogućila bi građanima da čuju ozbiljne zamerke na sadržaj ustavnih amandmana koje su istakli brojni profesori, sudije i tužioci, kao i njihove predloge kako da se rešenja poprave. Tu bi se moglo čuti da se izmeštanjem izbora sudija i tužilaca iz Skupštine u Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva političko disciplinovanje pravosuđa može nastaviti drugačijim metodama: izborom istaknutih pravnika koji će verovatno moći da stave veto na svaku odluku pravosudnih saveta; zabranom političkog delovanja sudija i zabranom samo “neprimerenog” uticaja na sudije što ostavlja široki prostor za proizvoljno tumačenje šta je sudijama zabranjeno a šta je političarima dozvoljeno.
Saznalo bi se i da Vrhovnog javnog tužioca i dalje bira Skupština ili sporna petočlana komisija, da se broj tužilaca u tužilačkom savetu smanjuje, a da su javni tužioci i dalje okovani hijerarhijom. Bez uspostavljanja nezavisnog tužilaštva nema ni borbe protiv pljačke javnih, prirodnih i kulturnih dobara.
Oni koji plaše građane da će glasanjem protiv ustavnih amandmana izgubiti godine u procesu reformi sudstva i evrointegracija kažu i da je jedino ovaj sastav Skupštine zbog ogromne većine vladajuće koalicije mogao da usvoji ustavne amandmane. Biće ipak da zahtev EU nije samo puka promena teksta ustava već promena ponašanja političkih elita te da insistiranje na promeni ponašanja predstavlja dokaz spremnosti jednog društva za uspostavljanje nezavisnosti pravosuđa i tužilaštva.
Inače bismo mogli da se zapitamo zašto se ovako uspešna jednopartijska skupština raspušta kada je sposobna da sama i toliko brzo uspostavi podelu vlasti i završi posao evrointegracija.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Studenti u blokadi objavili su mapu i plan protesta. Okupljanje na nekoliko tačaka u gradu i zajednička šetnja ka Skupštini Srbije
Predsednik Vučić je obavestio građane da će država sutra obezbediti njihovu bezbednost, izvinio im se što je da bi udovoljio studentima pomilovao ljude koji hoće da ruše državu
U Beograd, na protest koji se održava u subotu 15. marta, uputili su se pešaka i biciklima studenti iz brojnih mesta u Srbiji. U prestonici im se priređuje doček
Uhapšeno šestoro članova Pokreta slobodnih građana i organizacije Stav
Kupuju, na primer, masline za dva evra, a u maloprodaji koštaju 1000 dinara. To je nenormalna marža. A kada onda još veliki trgovinslki lanci stave istu cenu – to je zakonom zabranjena kartelizacija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve