img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Beloruski novinar zatočen u Srbiji: Diktatorski sistem ubija ljude jer misle drugačije

21. јун 2024, 11:08 Sanja Kljajić/DW
Foto: Privatna arhiva
Andrej Gnjot
Copied

Viši sud u Beogradu doneo je prvostepenu odluku da beloruski aktivista i novinar Andrej Gnjot bude izručen Belrousiji. On je uhapšen po Interpolovoj poternici za navodnu utaju poreza u Belorusiji, ali Gnjot tvrdi da je u pitanju politički progon. Uložio je žalbu Apelacionom sudu čija se konačna odluka još uvek čeka

Andrej Gnjot živi u malom stanu u Beogradu koji mu nakon sedam meseci u zatvoru ponekad čak zaliči i na slobodu. Ovaj beloruski novinar i aktivista uhapšen je prošle godine u Srbiji po Interpolovoj poternici za navodnu utaju poreza u Belorusiji, piše Dojče Vele.

Gnjot, međutim, tvrdi da se radi o političkom progonu i u kućnom pritvoru od jutra do mraka radi na svojoj odbrani.

„Znajući da se ni Interpol, ni bilo koja država ne bi bavila tako prljavim poslovima kao što je politički progon, beloruski diktatorski sistem to radi pod velom krivičnog zakona, najčešće kroz finansije. Za to ima mnogo primera, istih kao moj slučaj“, kaže Gnjot.

On je jedan od osnivača organizacije SOS BY. Beloruski režim ih je zbog političkog delovanja označio kao „ekstremističku formaciju“. Zato Gnjot strahuje da ga u slučaju izručenja u Belorusiji čeka represija i tortura.

„Belorusija je jedina zemlja u Evropi koja ima smrtnu kaznu. A diktatorski sistem rado koristi sve te užasne metode da pokaže Belorusima, i unutar i izvan države, da su Belorusi u opasnosti, da sistem može sve da im uradi“, kaže Gnjot.

Viši sud u Beogradu doneo je prvostepenu odluku kojom je naloženo Gnjotovo izručenje Belorusiji. Gnjot i njegovi advokati su uložili žalbu, tvrdeći da je sud propustio da razmotri političku pozadinu slučaja.

Jedan potpis do ekstradicije

Advokat Filip Sofijanić kaže da ne postoji zakonski rok u kojem Apelacioni sud treba da odluči o tome, ali pretpostavljaju da će to biti za nekih mesec i po do dva meseca.

„U zavisnosti od toga kakva presuda bude bila, ukoliko Apelacioni sud potvrdi da su ispunjeni uslovi za ekstradiciju, Andreja Gnjota od ekstradicije, odnosno deportacije, deli samo potpis ministra pravde“, objašnjava Sofijanić.

U Beogradskom centru za ljudska prava odlično su upoznati sa ovakvim slučajevima. Njihova analiza je pokazala da je Srbija više puta prekršila prava osoba koje su bile u postupku izručenja.

„Ranija praksa je pokazala da sudovi veoma često u svojim odlukama eksplicitno navedu da oni nisu nadležni da odlučuju o tome da li osobi preti proterivanje ili tortura u zemlji, već da je to ili u nadležnosti kancelarije za azil, odnosno postupka azila, ili je to u nadležnosti Ministarstva pravde u onom delu u kom ministar pravde može da ne dozvoli izručenje ukoliko se radi o političkom krivičnom delu“, tvrde iz ove organizacije.

Podrška iz celog sveta

Dok čeka na konačnu odluku, Andreju stižu brojne poruke podrške iz svih krajeva sveta. Među njima je i podrška beloruske opozicione liderke Svetlane Tihanovske.

Ali stižu i pretnje da će ga, ukoliko dođe do izručenja, vlasti teretiti i za sve intervjue koje je dao iz pritvora.

„Boriću se do poslednje kapi krvi ako bude trebalo, jer sistem, diktatorski sistem, veoma okrutan sistem, besmislen sistem, nemilosrdan sistem – ne bi trebalo da ubija ljude samo zato što misle drugačije. Nikada nisam želeo da napustim svoju zemlju, volim Belorusiju, ja sam Belorus, ja sam pravi Belorus, to mi je u krvi, ali diktatura mi je oduzela moju zemlju“, kaže Gnjot.

Stiglo je i vreme za šetnju. Andrej Gnjot u kućnom pritvoru ima pravo samo na jedan izlazak dnevno u trajanju od jednog sata. Taj kratki privid slobode daje mu nadu da će ovu bitku s diktaturom ipak dobiti.

Tagovi:

Belorusija Beloruski aktivista Andrej Gnjot Izručenje kućni pritvor Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure