img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Beg od mobilizacije: Ko mrzi Putina, a voli demokratiju, dobrodošao je u Nemačku

23. septembar 2022, 09:55 J.H.
Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Protest protiv mobilizacije u Moskvi: Privođenje bez pardona
Copied

Ruski vojnici koji odbijaju da učestvuju u ratu u Ukrajini, ne odazivaju se mobilizaciji i tako se odupiru režimu Vladimira Putina trebalo bi da mogu da u Nemačkoj nađu utočište, saopštile su  parlamentarne frakcije vladajuće koalicije Zelenih i Liberala. Jer, niko ne bi smeo da bude primoran da učestvuje u tom „ludilu“. One su pozvale Saveznu vladu da omogući ruskim dezerterima zaštitu u Nemačkoj i pozivaju članice EU da učine isto

„Onaj kome je uručen poziv za mobilizaciju i ko neće da bude deo armije koja čini ratne zločine, taj se odupire Putinovom sistemu. Mi Evropejci bi ruskim protivnicima režima, baš kao i nedužnim dezerterima, trebalo da odobrimo azil“, rekao je „Špigelu“ šef frakcije Liberala u Bundestagu, Saveznom parlamentu, Johanes Fogel.

I Zeleni traže zaštitu za Ruse koji odbijaju da učestvuju u ratu. „Putin je najveća opasnost za ljude koji govore ruski. Mi možemo i trebalo bi da zaštitimo ruske dezertere od Putinove mobilizacije i odobrimo im privremeni azil“, rekao je „Špigelu“ član Zelenih zadužen za spoljnu politiku Robin Vagener, jer niko nebi trebalo da bude primoran da učestvuje u „tom“ ludilu“.

U Rusiji još uvek mogu da se čuju opozicioni glasovi, rekao je Vagener, i tražio da Nemačka otvori svoja vrata za demokratske opozicionare i novinare koji su ugroženi i da im omugići da u Nemačkoj mogu da nastave sa svojom borbom za demokratsku Rusiju.

Nakon stupanja na snagu odluke o delimičnoj mobilizaciji, koja u prvom talasu obuhvata 300.000 vojnih obveznika, avionaske karte za strane destinacije su u Rusije rasprodate, na granicama susednih zemalja stvaraju se kolone automobila sa Rusima koji hoće da napuste zemlju. Preme neproverenim informcijama koje stižu iz Rusije na spisku u prvom talasu mobilizacije su upravo i kritičari režima i rata. Međutim, granice Letonije, Estonije, Finske i Norveške preko kojih put vodi dalje ka zapadu, su za njih zatvorene.

Finland Russia
Napuštanje Rusije: Gužva na rusko-finskoj granici / Foto: Lauri Heino/Lehtikuva via AP

I nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fazer je izjavila da bi “u principu” ruski dezerteri kojima prete kazne do 10 godina zatvora trebalo da dabiju međunarodnu zaštitu u Nemačkoj. Rekla je da onaj ko se protivi ruskom režimu i sebe izloži „velikoj opasnosti“ može da zbog političkog progona zatraži azil u Nemačkoj, da je Savezna služba za migracije već dobila odgovarajuće instrukcije, ali da je odobravanje azila individualno i da podleže bezbednosnim proverama. „Ko mrzi Putinov put, a voli liberalnu demokratiju, taj je dobrodošao u Nemačku“, rekla je Fezer.

I na nivou Evropske unije se usaglašavaju stavovi oko odobravanja azila za ruske dezertere i protivnike režima.

Na samom početku rata su predstavnici crkava u Nemačkoj tražili da se svima koji i u Rusiji, i u Belorusiji i u Ukrajini odbijaju da učestvuju u ratu u Nemačakoj odobri azil.

Istočnoeveropske zemlje protiv azila za ruske dezertere

Ovakvoj politici se protive istočnoevropske zemlje.

Češka Vlada odbija da pruži utočište Rusima koji odbijaju da idu na ratište u Ukrajini, jer, kako objasnio ministar spoljnih poslova Jan Lipavski, samim tim što neko ne ispunnjava obaveze u sopstvenoj zemlji, time ne stiče uslov za humanitarnu vizu.

Ni tri baltičke zemlje Letonije, Estonija i Litvanija neće rusima koji beže od rata da odobre azil, sa sličnim obrazloženjem.

Mreža za ljude koji odbijaju da učestvuju u ratovima Connection saopštila je da „niko između 18 i 60 godina u Rusiji nije bezbedan od mobilizacije“. Kažu da prema infomacijama koje dobijaju iz Rusije nikome nije jasno po kom kriterijumu se vrši mobilizacija i da niko nije siguran. Mirovni aktivisti iz ove mreže se zato zalažu za to da „dokumenti, kao što je poziv u vojsku“ ne budu striktan uslov za dobijanje azila.

I organizacija Pro Asyl zahteva  da se olabave pravila za dobijanje azila za Ruse koji beže iz zemlje. Predlažu da se izda „humana viza“ Rusima koji su uspeli da se preko Gruzije ili Turske dokopaju Evropske unije.

Protesti i privođenja

Udruženje za ljudska prava OVD-Info je saopštilo da su pojedinim Rusima koji su bili uhapšeni na demonstracijama protiv mobilizacije uručeni pozivi za vojnu službu dok su bili u pritvoru, javlja Rojters.

Otkako je Putin u sredu najavio prvu veliku mobilizaciju u Rusiji nakon Drugog svetskog rata, letovi za izlazak iz zemlje su rasprodati, a u više gradova održani su protesti koje je policija brzo razbila. Prema podacima OVD-Info najmanje 1.310 demonstranata je privedeno, a nekima su uručeni pozivi za vojsku.

Rojters ističe da su se mnogi Rusi koji podležu mobilizaciji uputili u inostranstvo kako bi izbegli najveću regrutaciju od kraja Drugog svetskog rata. Jednom demonstrantu u Moskvi rečeno je da mu preti desetogodišnja zatvorska kazna jer je odbio da primi poziv za mobilizaciju, navodi OVD-Info.

Ruski zakoni daju policiji ovlašćenja da zaustave na ulici ljude za koje se smatra da izbegavaju mobilizaciju i predviđa višegodišnje zatvorske kazne i velike novčane kazne za one koji izbegavaju vojni rok.

Iako su ankete sugerisale široku podršku za rusku intervenciju u Ukrajini, masovno regrutovanje bi moglo da se ispostavi kao rizičan potez nakon obećanja Kremlja da se to neće dogoditi i niza neuspeha na bojnom polju u Ukrajini, navodi britanska agencija.

Ofanziva ukrajinske vojske na istoku zemlje naterala je ruske trupe na povlačenje i primorala Moskvu da raspiše mobilizizaciju jer je počela da gubi rat,

J.H./Welt/Spiegel/Tagesschau/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rat u Ukrajini protivnici rta u ukrajini mobilizacija rusija opozicija rusija delimična mobilizacija rusija protivnici putina beg od mobilizacije odlazak iz rusije ruski dezerteri protesti mobilizacija rusija nemačka azil za ruske dezertere nemačka rat u ukrajini azil za ruske dezertere azil za protivnike putina Vladimir Putin prtivnici rata rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
23. maj

Protest na Slaviji

24.maj 2026. M. L. J.

Arhiv javnih skupova: Drugi najveći protest u Srbiji od pada Miloševića

Prema proceni Arhiva javnih skupova, na Slaviji je u subotu 23. maja bilo oko pet puta više ljudi nego što je objavio MUP

Milić i Dačić

Nestanak na Senjaku

24.maj 2026. M. L. J.

Dačić o slučaju „Senjak“: Zašto bih podnosio ostavku

Ivica Dačić ne planira da podnese ostavku zbog slučaja „Senjak“ i umešanosti ljudi iz vrha policije u slučaj

Studenti

24.maj 2026. M. L. J.

Student Saobraćajnog: „Za incidente nakon protesta može biti odgovoran bilo ko“

Student Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Uroš Petrović izjavio je za N1 da su studenti zadovoljni odzivom građana na skupu na Slaviji. Incidenti su se dogodili po njegovom završetku i za njih, kako je naveo, može biti odgovoran bilo ko

Slavlje u Ćacilendu

24.maj 2026. Katarina Stevanović/Marija L. Janković

Reporterke „Vremena” u Ćacilendu: Vašar, jezivi likovi, Brnabić i topovski udari

Umoran narod polegao na kartone. Svađa u redu za pljeskavice. Stravični pogledi jezivih likova raspoređenih bliže Predsedništvu. Ovo su reporterke „Vremena“ zatekle u Pionirskom parku, u koji su uspele da uđu u subotu, 23. maja, tokom studentskog protesta

Srbija i EU

Predsednik Srbije

24.maj 2026. M. L. J.

Vučić: „Možda uskoro podnesem ostavku“

Predsednik države Aleksandar Vučić izjavio je, nakon protesta na Slaviji, da mu uskoro istiće mandat i da će možda podneti ostavku

Komentar
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Beograd u plamenu

Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Povezane vesti

Komentar

23.septembar Momir Turudić

Ruski dezerteri na granicama NATO-a: Nazad u mobilizaciju!

Vrhunski cinizam je da države koje su na prvoj liniji podrške Ukrajini, rečnikom ruskog rukovodstva pozivaju Ruse da ne beže kod njih, već da „ispune svoju građansku dužnost“, odazovu se mobilizaciji i odu da ratuju u Ukrajini

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure