img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Beg od mobilizacije: Ko mrzi Putina, a voli demokratiju, dobrodošao je u Nemačku

23. septembar 2022, 09:55 J.H.
Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Protest protiv mobilizacije u Moskvi: Privođenje bez pardona
Copied

Ruski vojnici koji odbijaju da učestvuju u ratu u Ukrajini, ne odazivaju se mobilizaciji i tako se odupiru režimu Vladimira Putina trebalo bi da mogu da u Nemačkoj nađu utočište, saopštile su  parlamentarne frakcije vladajuće koalicije Zelenih i Liberala. Jer, niko ne bi smeo da bude primoran da učestvuje u tom „ludilu“. One su pozvale Saveznu vladu da omogući ruskim dezerterima zaštitu u Nemačkoj i pozivaju članice EU da učine isto

„Onaj kome je uručen poziv za mobilizaciju i ko neće da bude deo armije koja čini ratne zločine, taj se odupire Putinovom sistemu. Mi Evropejci bi ruskim protivnicima režima, baš kao i nedužnim dezerterima, trebalo da odobrimo azil“, rekao je „Špigelu“ šef frakcije Liberala u Bundestagu, Saveznom parlamentu, Johanes Fogel.

I Zeleni traže zaštitu za Ruse koji odbijaju da učestvuju u ratu. „Putin je najveća opasnost za ljude koji govore ruski. Mi možemo i trebalo bi da zaštitimo ruske dezertere od Putinove mobilizacije i odobrimo im privremeni azil“, rekao je „Špigelu“ član Zelenih zadužen za spoljnu politiku Robin Vagener, jer niko nebi trebalo da bude primoran da učestvuje u „tom“ ludilu“.

U Rusiji još uvek mogu da se čuju opozicioni glasovi, rekao je Vagener, i tražio da Nemačka otvori svoja vrata za demokratske opozicionare i novinare koji su ugroženi i da im omugići da u Nemačkoj mogu da nastave sa svojom borbom za demokratsku Rusiju.

Nakon stupanja na snagu odluke o delimičnoj mobilizaciji, koja u prvom talasu obuhvata 300.000 vojnih obveznika, avionaske karte za strane destinacije su u Rusije rasprodate, na granicama susednih zemalja stvaraju se kolone automobila sa Rusima koji hoće da napuste zemlju. Preme neproverenim informcijama koje stižu iz Rusije na spisku u prvom talasu mobilizacije su upravo i kritičari režima i rata. Međutim, granice Letonije, Estonije, Finske i Norveške preko kojih put vodi dalje ka zapadu, su za njih zatvorene.

Finland Russia
Napuštanje Rusije: Gužva na rusko-finskoj granici / Foto: Lauri Heino/Lehtikuva via AP

I nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fazer je izjavila da bi “u principu” ruski dezerteri kojima prete kazne do 10 godina zatvora trebalo da dabiju međunarodnu zaštitu u Nemačkoj. Rekla je da onaj ko se protivi ruskom režimu i sebe izloži „velikoj opasnosti“ može da zbog političkog progona zatraži azil u Nemačkoj, da je Savezna služba za migracije već dobila odgovarajuće instrukcije, ali da je odobravanje azila individualno i da podleže bezbednosnim proverama. „Ko mrzi Putinov put, a voli liberalnu demokratiju, taj je dobrodošao u Nemačku“, rekla je Fezer.

I na nivou Evropske unije se usaglašavaju stavovi oko odobravanja azila za ruske dezertere i protivnike režima.

Na samom početku rata su predstavnici crkava u Nemačkoj tražili da se svima koji i u Rusiji, i u Belorusiji i u Ukrajini odbijaju da učestvuju u ratu u Nemačakoj odobri azil.

Istočnoeveropske zemlje protiv azila za ruske dezertere

Ovakvoj politici se protive istočnoevropske zemlje.

Češka Vlada odbija da pruži utočište Rusima koji odbijaju da idu na ratište u Ukrajini, jer, kako objasnio ministar spoljnih poslova Jan Lipavski, samim tim što neko ne ispunnjava obaveze u sopstvenoj zemlji, time ne stiče uslov za humanitarnu vizu.

Ni tri baltičke zemlje Letonije, Estonija i Litvanija neće rusima koji beže od rata da odobre azil, sa sličnim obrazloženjem.

Mreža za ljude koji odbijaju da učestvuju u ratovima Connection saopštila je da „niko između 18 i 60 godina u Rusiji nije bezbedan od mobilizacije“. Kažu da prema infomacijama koje dobijaju iz Rusije nikome nije jasno po kom kriterijumu se vrši mobilizacija i da niko nije siguran. Mirovni aktivisti iz ove mreže se zato zalažu za to da „dokumenti, kao što je poziv u vojsku“ ne budu striktan uslov za dobijanje azila.

I organizacija Pro Asyl zahteva  da se olabave pravila za dobijanje azila za Ruse koji beže iz zemlje. Predlažu da se izda „humana viza“ Rusima koji su uspeli da se preko Gruzije ili Turske dokopaju Evropske unije.

Protesti i privođenja

Udruženje za ljudska prava OVD-Info je saopštilo da su pojedinim Rusima koji su bili uhapšeni na demonstracijama protiv mobilizacije uručeni pozivi za vojnu službu dok su bili u pritvoru, javlja Rojters.

Otkako je Putin u sredu najavio prvu veliku mobilizaciju u Rusiji nakon Drugog svetskog rata, letovi za izlazak iz zemlje su rasprodati, a u više gradova održani su protesti koje je policija brzo razbila. Prema podacima OVD-Info najmanje 1.310 demonstranata je privedeno, a nekima su uručeni pozivi za vojsku.

Rojters ističe da su se mnogi Rusi koji podležu mobilizaciji uputili u inostranstvo kako bi izbegli najveću regrutaciju od kraja Drugog svetskog rata. Jednom demonstrantu u Moskvi rečeno je da mu preti desetogodišnja zatvorska kazna jer je odbio da primi poziv za mobilizaciju, navodi OVD-Info.

Ruski zakoni daju policiji ovlašćenja da zaustave na ulici ljude za koje se smatra da izbegavaju mobilizaciju i predviđa višegodišnje zatvorske kazne i velike novčane kazne za one koji izbegavaju vojni rok.

Iako su ankete sugerisale široku podršku za rusku intervenciju u Ukrajini, masovno regrutovanje bi moglo da se ispostavi kao rizičan potez nakon obećanja Kremlja da se to neće dogoditi i niza neuspeha na bojnom polju u Ukrajini, navodi britanska agencija.

Ofanziva ukrajinske vojske na istoku zemlje naterala je ruske trupe na povlačenje i primorala Moskvu da raspiše mobilizizaciju jer je počela da gubi rat,

J.H./Welt/Spiegel/Tagesschau/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ruski dezerteri protesti mobilizacija rusija nemačka azil za ruske dezertere nemačka rat u ukrajini azil za ruske dezertere azil za protivnike putina Vladimir Putin prtivnici rata rusija Rat u Ukrajini protivnici rta u ukrajini mobilizacija rusija opozicija rusija delimična mobilizacija rusija protivnici putina beg od mobilizacije odlazak iz rusije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

14.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Raskinut ugovor za Generalštab, nema penala

Srbija i firma Džareda Kušnera odrekle su se svih eventualnih međusobnih potraživanja pri raskidu ugovora za Generalštab, tvrdi izvor „Vremena“ iz Vlade

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Javne nabavke Telekoma i IT sektora dostupne na dva nova sajta

Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja

Vesti

13.novembar 2026. M. L. J.

Gde je Milan Radoičić

Vrlo brzo bi moglo da postane očito da li je Milan Radoičić otišao iz Srbije ili ne

Analiza

13.novembar 2026. Jovana Gligorijević

Nakon smrti porodilje u KBC Zvezdara: Crna statistika u 21. veku

Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Sindikati RTS-a i RTV-a podržali zahtev studenata za informacije od javnog značaja

Dva sindikata javnih servisa stala su uz zahtev studenata FDU za informacije o zaposlenima RTS-a, pošto su se u javnosti pojavile tvrdnje da je reč o traženju „dosijea“. Studenti kažu da traže „javnu istinu o javnom servisu“.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Povezane vesti

Komentar

23.septembar Momir Turudić

Ruski dezerteri na granicama NATO-a: Nazad u mobilizaciju!

Vrhunski cinizam je da države koje su na prvoj liniji podrške Ukrajini, rečnikom ruskog rukovodstva pozivaju Ruse da ne beže kod njih, već da „ispune svoju građansku dužnost“, odazovu se mobilizaciji i odu da ratuju u Ukrajini

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure