img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Leskovac

Beg Džinsija iz Leskovca: Dug turski, otplata srpska

30. октобар 2024, 17:41 M.J.
Leskovac fabrika Džinsi Foto:Južne vesti/M. M
Leskovac fabrika Džinsi Foto:Južne vesti/M. M
Copied

Radnici turske kompanije Džinsi u Leskovcu dobili su deo zaostalih plata iz Fonda solidarnosti, koji finansiraju građani Srbije. Zašto plate nisu isplaćene novcem od prodaje kompanije

Portal Jugpress potvrdio da je većem delu radnika turske kompanije Džinsi u Leskovcu isplaćena zaostala zarada.

Njima je isplaćen minimalac, a za ostatak će morati da sačekaju prodaju imovine bivše kompanije.

Dodaje se da je taj fond isplatio minimalac po 336 rešenja i da su novac dobili svi koji su se prijavili. Jugpressu se javilo nekoliko radnika koji nisu bili obavešteni da treba da prijave svoja dugovanja.

,,Mi nemamo obavezu da ih obaveštavamo. Onog momenta kada radnik dobije zaključak o priznatom potraživanju, on dalje preduzima svoje korake. A Zakonom o stečaju nije predviđeno da oni mogu da naplate svoje plate preko Fonda solidarnosti”, kaže stečajni upravnik ,,Džinsija” Dejan Petković.

Tvrdi da je njegova saradnica izvukla sve platne listiće, odnosno koliko se kome duguje.

,,Zakonom je predviđeno da svi dobiju otkaz kada se proglasi stečaj. Svima smo rekli da imaju pravo da čuvaju rešenja o otkazu i da imaju pravo na Fond solidarnosti. Bilo je i radnika sa posebnim potrebama i svima njima smo pisali ovde i zahteve i prijave potraživanja. Obaveštavali smo preko grupe na Viberu sve šta treba, detaljno iako nismo bili u obavezi to da radimo, to je bila naša dobra volja”, navodi Petković.

Neki možda i ne dobiju svoje plate

Na pitanje zašto se zaostale zarade radnika nisu isplatile novcem dobijenim od prodaje firme, Petković odgovara:

,,Fond solidarnosti staje na mesto radnika i jedino oni imaju pravo na ta sredstva. Iz fonda ne mogu novac koji im se duguje da dobiju dobavljači, javna preduzeća, i tako dalje”.

Neki radnici mogu da ostanu bez zaostalih plata jer svoja potraživanja nisu prijavili u zakonskom roku.

Radnici imaju rok od 120 dana od trenutka otvaranja stečaja za svoja potraživanja.

,,Da prijave potraživanje imaju 120 dana i to prijavljuju sudu, Privrednom sudu. Ako neko nije na vreme predao zahtev fondu, neće biti isplaćen, ali je u stečaju priznato potraživanje i biće isplaćen kada bude prodaja, odnosno kada bude priliva sredstava u stečajnu masu”, rekao je Petković.

Kako su građani finansirali Džinsi?

Komisija za kontrolu državne pomoći nije ocenjivala da li je novčana pomoć u iznosu od 1,75 miliona evra, odobrena kompaniji Džinsi iz Leskovca, bila u skladu sa zakonom – potvrđeno je prošle godine Insajderu u toj instituciji.

Kako su 2011. izveštavali mediji, Džinsi je u obnovu tekstilnog postrojenja i opremu 2011. uložio 2,75 miliona evra, dok je država toj kompaniji odobrila pomoć u iznosu od 1,75 miliona evra, što je u tom trenutku predstavljalo 63,5% ukupnih ulaganja.

U javno dostupnoj arhivi Komisije za kontrolu državne pomoći ne postoji rešenje na osnovu kojeg bi bilo moguće ustanoviti da li su podsticajna sredstva u iznosu od šest miliona evra bila odobrena u skladu sa zakonom, pisao je Insajder. Takođe nije poznato na koji period je Džinsi bio u obavezi da zapošljava 760 ljudi. Subvencije tog tipa odobravaju se najčešće uz obavezu da poslodavac zapošljava određeni broj radnika u periodu od tri do pet godina.

Prema izveštavanju medija, država je 2013. godine oslobodila Džinsi plaćanja takse za uređenje gradskog građevinskog zemljišta u iznosu od 55 hiljada evra.

Prema podacima iz finansijskih izveštaja, samo u proteklih pet godina na račun te kompanije uplaćeno je 4,4 miliona evra na ime premija, subvencija, dotacija, donacija i sličnih stavki.

Izvor: Jugpress

Tagovi:

Zatvaranje fabrike Plate Leskovac. Fabrika Džinsi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Afera „Zvučni top“

26.јун 2026. B. B.

RTS: EU poziva na kredibilnu i transparentnu istragu u slučaju „zvučni top“

Evropska komisija očekuje da istraga u slučaju „zvučni top“ bude sprovedena u potpunosti u skladu sa zakonom, bez političkog pritiska ili uticaja

Analitičar Radić

Hronika

26.јун 2026. I.M.

Radić: Napustio sam zemlju, na meti se našla moja maloletna ćerka

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je da je otišao u inostranstvo nakon što su mediji objavili snimke njegovog praćenja, ocenjujući da je ugrožena bezbednost njegove porodice.

Sarajevo

Evropski mediji

26.јун 2026. Nemanja Rujević

Nemački FAZ: Priča o „Sarajevo safariju“ zasniva se na nepouzdanim izvorima

Ugledni nemački list Frankfurter algemajne cajtung objavio je opširnu analizu u kojoj dovodi u pitanje kredibilitet ključnih izvora za priču o navodnom „Sarajevo safariju“, ocenjujući da film i knjige na kojima se zasniva ne nude dovoljno pouzdane dokaze

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure