
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: Vladimir Sporčić/Tanjug
Ono što su mislili da urade Rusiji, u sredu su uradili Srbiji, jer mi zavisimo od naftovoda iz Hrvatske, a Hrvatska to koristi za političku ucenu i odmazdu uz prećutnu saglasnost EU, kaže srpska tehnička premijerka. Da bi Srbija i Naftna industrija Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva u preduzeću mogla da „upadne“ pod evropske sankcije Rusiji bilo je poznato još u martu ove godine
Mandatarka Srbije Ana Brnabić reagovala je u četvrtak na vest da zbog Srbije i NIS-a Zapadni Balkan neće biti izuzet od embarga na rusku naftu. Brnabić je rekla da je ta odluka doneta po „eksplicitnom zahtevu i ultimatumu“ Hrvatske, što će naneti štetu Srbiji i njenim građanima tešku „stotine i stotine miliona evra“. Dodala je da je Evropska unija dozvolila te sankcije „na uštrb svih građana Srbije, uključujući i pripadnike hrvatske nacionalne manjine“.
Ona je „otkrila“ da Zagreb insistira na ovim sankcijama zato što Srbija traži kažnjavanje odgovornih za zločin kod Bosanskog Petrovca u avgustu 1995. godine. „U svom jadu i bedi hrvatsko rukovodstvo nije ni sakrilo da su oni to uradili. Ovo je otvoreni akt neprijateljstva Hrvatske prema Srbiji“.
I dalje: „Ono što su mislili da urade Rusiji, u sredu su uradili nama, jer mi zavisimo od naftovoda iz Hrvatske. Koriste to za političku ucenu i odmazdu. Hrvatska, a EU je to dozvolila“.
Što bi valjda, po Brnabić, trebalo da znači da ako bi Srbija odustala od kažnjavanja odgovornih za ubijanje srpske dece, tj. Hrvata, onda bi i dalje smela da preko Hrvatske uvozi rusku naftu.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izjavio je da je „iznenađen, šokiran i zgađen“ odlukom EU da Srbija ne bude izuzeta iz osmog paketa sankcija Rusiji.
Sve se zna od maja
Sa druge strane, Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović je objasnila je da priča o tome da od 1. novembra Srbija neće moći da uvozi rusku naftu „nije od juče“, te da je već u maju bila „jasna najava i jasan znak“ da će sa osmim paketom sankcija Srbija biti u nemogućnosti da uvozi rusku naftu.
„Naftna industrija Srbije se mesecima priprema za to. Uvoziće samo nerusku naftu 80 odsto, a 20 odsto će biti srpska nafta koju mi već imamo, to je velebit nafta koja je jedna od najkvalitetnijih nafti na svetu“, rekla je Mihajlović
U sredu je stigla vest da EU neće isključiti Zapadni Balkan iz novog paketa sankcija protiv Rusije koji se priprema, a koji se između ostalog tiče i trgovine naftom. U prvom nacrtu tog predloga, Zapadni Balkan bio je izuzet iz ove mere kako bi se zaštitila energetska sigurnost regiona. Ideja je bila da se omogući tranzit ruske nafte preko hrvatskog JANAF-a u granicama tranzita iz prethodnih godina.
Kako je prenela Radio slobodna Evropa na osnovu uvida u najnoviju verziju dokumenta koji je usuglašen u utorak, paragraf o izuzeću zapadnih sankcija na Zapadnom Balkanu je zbog neusaglašavanja Srbije sa sankcijama Rusiji uklonjen.
Da bi Srbija i Naftna industrija Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva u preduzeću mogli da „upadnu“ pod evropske sankcije Rusiji bilo je poznato još u martu ove godine. Tada je doneta odluka da od 15. maja sa 12 ruskih kompanija u kojima Rusija ima većinsko vlasništvo, među kojima je i Gasprom, države članica EU neće obavljati transakcije. Međutim, tada je Evropska komisija pronašla rešenje za Srbiju jer je NIS bio izuzet od ove odluke, a nafta se regularno uvozila preko JANAF-a u Srbiju.
U javnosti se spekulisalo da bi Srbija mogla da otkupi akcije NIS-a, kako ruska državna kompanija Gasprom ne bi bila većinski vlasnik. Od garancija srpskih vlasti da će se „problem rešiti u narednih 48 sati“ izgleda da nema ništa. Kada je reč o uvozu nafte, Srbija se nalazi u istoj situaciji od marta ove godine.
Srbija je jedina evropska država koja Rusiji nije uvela sankcije.
S.P./FoNet/RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve