img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nova knjiga

“Alhemija bombe”: Dvadeset strašnih toponima koji su promenili svet

24. jul 2023, 08:37 R. V
Foto: Bojan Džodan
Autor knjige "Alhemija bombe" Slobodan Bubnjević
Copied

Nova knjiga naučnog novinara i dugogodišnjeg autora „Vremena“ Slobodana Bubnjevića pod nazivom „Alhemija bombe“ preispituje kako je istorija razvoja nuklearnih oružja i reaktora izmenila savremenu civilizaciju

Možda niste znali, ali čuveni peace simbol mirovnih i hipi pokreta prvobitno je nastao kao deo kampanje protiv nuklearnih bombi i doslovno znači “ne bombama”. Možda vam je poznato da dvodelni kupaći kostim nosi naziv bikini zbog nuklearne detonacije na istoimenom ostrvu, kao i da je lik Godzile, morskog čudovištva, izmišljen u Japanu nakon megatonske detonacije bombe Kasl Bravo.

Nova knjiga naučnog novinara i dugogodišnjeg autora „Vremena“, Slobodana Bubnjevića, pod nazivom „Alhemija bombe“, preispituje kako je istorija razvoja nuklearnih oružja i reaktora izmenila savremenu civilizaciju. I kako strah od bombe, od američkog projekta Menhetn u Drugom svetskom ratu do nuklearke Zaporožje danas, oblikuje našu svakodnevicu.

Njihova imena, naime, izazivaju strah. Nije neophodno da poznajete strukturu atomskog jezgra ili da razumete silinu lančane reakcije, dovoljno je samo da neko u prostoriji izgovori jednu od tih zastrašujućih reči – Hirošima, Černobilj, Fukušima – zli dusi nuklearne fizike odmah će izviriti iz mračnih uglova.

Naučnopopularna, publicistička knjiga “Alhemija bombe” prikazuje dramatičnu istoriju nuklearne ere kroz 20 takvih strašnih toponima – lokacija na planeti gde je korišćenje energije atoma ostavilo trajne ožiljke i preraslo u svojevrsne simbole savremenog doba.

Počev od kvantne revolucije u fizici, “Alhemija bombe” prikazuje kako su fizičari istražujući strukturu atoma otkrili mračnu tajnu cepanja jezgra i kako je, u vreme dok se na svet spuštao mrak nacizma, počela trka u izgradnji bombe. Analizirajuću nuklearne programe SAD, Sovjeta i Nemaca, knjiga dalje prati period intenzivnih nuklearnih proba tokom Hladnog rata, nesreće u postrojenjima Majak i Vindskejl, kao i tenzije tokom Kubanske krize. Uz poglavlja koja se bave Iranom, Severnom Korejom i drugim nuklearnim silama, deo knjige je posvećen i Vinči i manje poznatoj istoriji jugoslovenskog nuklearnog programa.

Jedinstvena na srpskom tržištu

Značajan deo knjige bavi se reaktorima i civilnom primenom nuklearne energije, kao i nesrećama u Černobilju i Fukušimu, što je retko i u svetskoj publicistici na ovu temu, jer bombe i reaktori “retko stanuju u istoj knjizi”.

Donekle jedinstvena na našem tržištu, knjiga je objavljena u izdanju “Lagune”. Sticajem okolnosti, izašla je uporedo sa filmskih hitom “Openhajmer” i od 21. jula prodaje se u knjižarama širom Srbije.

Kako izdavač navodi “pisana raskošnim stilom, krcata zanimljivim pričama, anegdotama i neočekivanim uvidima o savremenosti, ‘Alhemija bombe’ čitaoca vodi na putovanje uzbudljivije od mnogih romana, tokom kog se smenjuju zgodne naučnopopularne lekcije sa špijunskim i akcionim zapletima”.

Naučni novinar, pisac i fizičar, Slobodan Bubnjević piše za “Vreme” od 2003. godine. Autor je dve knjige proze. Objavio je više od 60 popularnih članaka i novinskih priča o nuklearnoj energiji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

alhemija bombe Knjiga nuklerna bomba slobodan bubnjević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Novi protesti

08.novembar 2025. I.M.

Totalna blokada Veterinarskog fakulteta: Studenti poručuju da ne odustaju

Na Instagram stranici „FVM Blokade“ objavljeno je da je većinom glasova doneta odluka o nastavku potpune blokade Veterinarskog fakulteta. Studenti poručuju da ne odustaju jer „nema pomaka u ispunjenju zahteva“ i da će blokada trajati do kraja – bez rokova i kompromisa

SAJ

07.novembar 2025. M. L. J.

Izabran novi komandant SAJ: Vučićev lojalista i Kričkov čovek

Na čelo Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) postavljen je Igor Žmirić. Poznat je kao Vučićev lojalista koji se letos iživljavao na studentima i pomoćnik Marka Krička

Slučaj Generalštab

07.novembar 2025. S. Ć.

Stručnjaci: Tražimo zaštitu od Milenka Jovanova koji nas vređa u Skupštini

Zbog uvreda koje im je uputio Milenko Jovanov (SNS) u Skupštini, zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture traže da ih institucije vlasti odbrane

Rusija o srpskom oružju

07.novembar 2025. M. L. J.

Zaharova: „Vučić u Moskvi priča jedno, a u drugim zemljama drugo“

Stižu nove packe iz „prijateljske“ Rusije. Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, rekla je da se „pita da li postoji jedan predsednik Vučić“ ili njegove intervjue daju različiti ljudi

Romi u Srbiji

07.novembar 2025. Sonja Ćirić

Srđan Šajn: Na skupovima SNS-a Romi prisustvuju iz straha od vlasti

„Kada se i nađu u istom autobusu sa drugim mitingašima SNS-a, za Rome su po pravilu rezervisana zadnja sedišta i izlaz na zadnja vrata“, komentariše Srđan Šajn događaj u Vrbasu pred poslednji SNS skup

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Povezane vesti

Najveći od svih strahova

24.oktobar Slobodan Bubnjević

Život u senci nuklearnog rata

Ne postoji ratni cilj dovoljno veliki da opravda trenutnu smrt više desetina i stotina hiljada ljudi – da se ne govori o daljim posledicama. Slučaj je takav da to važi na strani onog ko bude njome pogođen, ali i na strani onih koji bi atomsku bombu upotrebili. Može li se pripremiti za kraj sveta i šta bi se sve tada dešavalo

Zaporožje

24.avgust Slobodan Bubnjević

Šest nuklearnih kozaka

Veliki Dnjepar ovde je kilometrima širok. Na njegovoj levoj obali, kraj gradića Energodar, nalazi se Nuklearna elektrana Zaporožje, poprište jedne od bitaka u nesrećnom ratu u Ukrajini, gde se poslednjih nedelja zapravo vodi istovremena poziciona, propagandna i povremeno prava borba oko kontrole nad šest zaporoških VVER-1000 reaktora koje predstavljaju rizik kako za Ukrajinu i Rusiju, tako i za nemali deo Evrope

Ruski raketni arsenal

24.mart Slobodan Bubnjević

Domet “Mrtve ruke”

Prema podacima Asocijacije za kontrolu oružja (ACA), oko 90 odsto današnjeg nuklearnog arsenala pripada dvema najvećim nuklearnim silama – SAD i Ruskoj Federaciji. No, uprkos teškim okolnostima zbog rata u Ukrajini, svet je danas ipak manje ugrožen od nuklearnog oružja nego tokom Hladnog rata. Ukupan broj nuklearnih bombi je, naime, danas bar pet puta manji nego u doba Ronalda Regana

Analiza

24.mart Slobodan Bubnjević

Nuklearni protokoli: Pravilo ludog čoveka

Brige o nuklearnim arsenalima iznova su aktualizovane zbog rata u Ukrajini i zveckanja oružjem sudnjeg dana. Na tankoj granici sukoba nalaze se Rusija i SAD koje raspolažu sa 90 odsto od 13.080 nukelarnih bojevih glava koliko ih danas ima na svetu. I američki i ruski protokol o aktiviranju strateških nuakleranih kapaciteta predviđaju da odluku o tome donosi isključivo predsednik države. U slučaju da je predsednik Rusije onomogućen da odogovori na atomski udar, sistem „Mrtva ruka“ automatski ga prepoznaje i lansira protivudar

Analiza

24.februar Slobodan Bubnjević

Rat u Ukrajini: Zveckanje apokalipsom

U nedelju, 27. Februara popodne, predsednik Rusije Vladimir Putin stavio je nuklearnu komandu Ruske federacije u „stanje pripravnosti“ i podigao „snage za odvraćanje“ u režim "боевого дежурства“, odnosno borbene gotovosti. U skladu sa "doktrinom osiguranog uzajamnog uništenja" i oružane snage SAD su proporcionalno podigle svoju borbenu gotovost. Neobično je da Rusija sa svojih 6257 nuklearnih bombi uopšte ima potrebu da ističe čime raspolaže, baš kao što je zbunjujuće da Zapad to do te mere ignoriše. U nekom paklenom raspletu, takvo odsustvo razumevanja moglo bi da dovede i do kakve praktične demonstracije

Analiza

24.februar Slobodan Bubnjević

Povratak u Černobilj: Invazija na zemlju nuklearnih reaktora

Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodila najveća nuklearna havarija na svetu, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora koji usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja

Analiza

24.jun Slobodan Bubnjević

Rušenje brane Nova Kahovka: Poigravanja sa nuklearnom katastrofom

Posledica rušenja brane na Djepru je da u rezervoaru nadomak najveće evropske nuklearne elektrane Zaporožje nivo vode koja služi za hlađenje reaktora i goriva opada brzinom 5 centimetara na sat. Ukoliko bi se zaustavio dotok vode za hlađenje došlo bi do topljenja reaktora i nuklearne katastrofe

Ukrajinski nuklearni arsenal

24.februar Slobodan Bubnjević

Odnosi Rusije i Ukrajine: Sporazum težak 1700 nukleranih bojevih glava

Kijev se po raspadu SSSR odrekao svog nukleranog arsenala. SAD, Ruska federacija, Velika Britanija i Ukrajina potpisale su 1994. „Budimpeštanski memorandum“ koji je obuhvatio obaveze koje će velike sile imati prema Ukrajini nakon što se reši svojih bombi, pre svega zaštitu ukrajinskog suvereniteta. Kada je Rusija 2014. anektirala Krim, Vašington je saopštio da Budimpeštanski memorandum zapravo nije pravno obavezujuć

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure