img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Egipat

Abdel Fatah al Sisi: U znaku smrtne kazne

19. јул 2022, 18:17 Momir Turudić
Foto: FoNet
Predsednik Egipta pred predsedničke izbore 2014: Abdel Fatah al Sisi
Copied

Povodom zvaniče posete predsednika Egipta Srbiji objavljeujemo ponovo tekt Momira Turudića o njegovom dolasku na vlast 2014. godine. Tri meseca pred predsedničke izbore tada je sud u gradu Miniji južno od Kaira osudio na smrt 529 pristalica Muslimanskog bratstva zbog navodne umešanosti u ubistvo jednog policajca, pokušaj ubistva još dvojice pripadnika policijskih snaga, napada na policijsku stanicu i drugih nasilnih dela, i tako postavio svetski rekord po broju smrtnih kazni izrečenih u jednom danu

U istom sudu, u nastavku procesa, još 715 simpatizera Bratstva optuženo je za identična dela, među njima i Mohamed Badie, duhovni lider Muslimanskog bratstva. Suđenje drugoj grupi je prekinuto posle samo nekoliko sati, a 28. aprila će biti saopštena presuda i izrečene kazne. Deluje kao kratak rok, ali egipatskom sudu je i za izricanje presude prvoj grupi optuženih bilo dovoljno manje od 48 sati. Odbrana nije ni saslušana, nije dokazano da su svi okrivljeni zaista učestvovali u nasilnim protestima. Advokati, koji tvrde da su mnogi osuđenici na smrt uhapšeni greškom, najavili su žalbu.

Suđenje i drakonske presude izazvali su šok i u Egiptu i u svetu. Smrtne presude osudili su Ujedinjene nacije, organizacije za zaštitu ljudskih prava, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države. Moguće je da će egipatske vlasti odustati od masovnog pogubljenja i neke od presuda preinačiti, ali na to neće previše uticati pritisak iz sveta. I bez izvršenja kazne, masovnim suđenjima i presudama odaslana je rečita poruka Muslimanskom bratstvu da nema popuštanja u skoro otvorenom ratu, koji, od rušenja predsednika Mohameda Morsija prošle godine, protiv ove organizacije vodi vojska u liku prelaznih vlasti. Ta poruka govori i simpatizerima Bratstva da nemaju razloga da se ičemu nadaju na predsedničkim izborima, koji će se u Egiptu održati 26. i 27. maja.

Žene vole oficire

Pobednik na tim izborima je već poznat, to je bivši komandant armije Abdel Fatah al Sisi, čovek koji je bio na čelu puča kojim je Morsi srušen. Sisi je u to vreme govorio da nema ambicija da postane predsednik, ali se brzo predomislio. Zvaničnu kandidaturu je podneo 27. marta obučen u uniformu feldmaršala, u govoru koji je prenosila egipatska televizija.

Saopštio je da se odriče uniforme i podnosi ostavku na mesto načelnika Generalštaba vojske i ministra odbrane, što je morao da učini jer se, po Ustavu, samo civil može kandidovati za predsednika države. Pomenuto skidanje uniforme nije odvojilo Al Sisija od baze iz koje dolazi: na poziciju prvog čoveka vojske odmah je postavljen njegov blizak saradnik, general Mahmud Hedžazi.

Vojska je u Egiptu decenijama faktor u čijoj ruci je prava moć. Posle rušenja Hosnija Mubaraka 2011. godine armija je i zvanično preuzela vlast, tvrdeći da će je predati onima koji pobede na budućim izborima. To je naizgled učinila u junu 2012. godine, kada je Morsi izabran za predsednika, da bi samo godinu dana kasnije usledio vojni puč pod izgovorom da je Morsi izdao ideale revolucije protiv Mubaraka.

Ovogodišnji izbori će samo zvanično potvrditi da se vojska vraća na stare pozicije, ako ih je ikada i napuštala. To što je pobednik izbora unapred poznat, ne znači da Al Sisi nema veliku podršku unutar Egipta. Od rušenja Mubaraka 2011. godine na površinu su isplivali svi problemi egipatskog društva, ekonomski, verski, politički, a nada u bolje sutra koje donosi revolucija brzo je izvetrila. Zemlja je ubrzano tonula u bezvlašće i dalju ekonomsku krizu, Morsi i Muslimansko bratstvo su dali poveliki doprinos strahu sekularnih Egipćana, verskih i nacionalnih manjina, da će im pod njihovom vlašću biti gore nego ranije.

Želja za čvrstom rukom

U takvoj situaciji raste želja za čvrstom rukom i „jakim čovekom“, koji će vratiti mir i stabilnost. Sudeći, međutim, po dosadašnjim rezultatima jednogodišnje vojne uprave, Egipćani će se načekati i mira i stabilnosti.

Objavljujući svoju kandidaturu za predsednika, Al Sisi je obećao borbu protiv terorizma i obnavljanje uništene privrede. Što se privrede tiče, od kada je Egipat pre tri godine utonuo u nestabilnost, ionako krhka ekonomija ove zemlje tone sve dublje, pa bi njen pad teško zaustavio i veći ekonomski ekspert od bivšeg feldmaršala.

Od rezultata borbe protiv terorizma, do sada je najvidljiviji brutalni obračun sa Muslimanskim bratstvom, koji je jaz između protivnika i simpatizera islamista produbio do opasnih dubina. Taj obračun je, po podacima Amnesti internešenela, odneo najmanje 1400 života simpatizera i članova Bratstva, uz nebrojene hiljade uhapšenih. Al Sisijeva kandidatura i masovno izricanje smrtnih kazni dodatno su razgnevili Muslimansko bratstvo. U poslednjem talasu protesta u sukobima sa snagama bezbednosti u više egipatskih gradova poginulo je pet osoba.

Teroristički napadi i obračun sa Bratstvom

Sa druge strane, egipatsko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je u terorističkim napadima od svrgavanja Morsija ubijeno 496 ljudi, uglavnom vojnika i policajaca. Vlasti optužuju Muslimansko bratstvo za te napade, a Bratstvo negira bilo kakvu povezanost sa terorizmom. Odgovornost redovno preuzima džihadistička grupa Ansar Beit al Makdes, čija je baza na Sinajskom poluostrvu. Većina terorističkih napada se ranije dešavala na Sinaju, ali ove godine su dva puta na meti bili i policijski objekti u Kairu.

Čini se da je vojska utvrdila svoju poziciju u Egiptu. Al Sisijeve slike su na svakom koraku, podržavaju ga svi mediji, pre nekoliko meseci je 98 odsto izašlih birača na referendumu glasalo za promenu Ustava, koji je samo godinu dana pre toga donela vlast predvođena Morsijem. No, razloga za trijumfalizam kod sadašnje/buduće vlasti nema previše. Muslimansko bratstvo jeste na prvi pogled razbijeno, proglašeno je terorističkom organizacijom, njegove vođe su po zatvorima, ali ova organizacija je i u prošlosti bila pod sličnim pritiskom, pa je opstajala i rasla. Bratstvo ima značajnu podršku, što su, uostalom, pokazali i prošlogodišnji predsednički i parlamentarni izbori, na kojima su pobedili Morsi i partija iz koje je potekao.

Događaji u protekle tri godine su po mnogim linijama izdelili egipatsko društvo, a svako novo zaoštravanje dovešće do radikalizacije, novih sukoba i žrtava. O tome bi morali da misle Al Sisi i njegova vojnička baza kada se bude odlučivalo o kaznama Mohamedu Morsiju, čije suđenje je u toku, Mohamedu Badieu i njihovim pristalicama. I Hosni Mubarak je decenijama izgledao nedodirljiv, a pao je gotovo preko noći, kada se ispostavilo da čvrsta ruka nije dovoljna da se sačuva vlast pred gnevnim podanicima koji su tražili više hleba i slobode.

Razuđena podrška

Američki državni sekretar Džon Keri pozvao je tada Egipat da preinači smrtne presude i obezbedi adekvatno suđenje optuženima, upozorivši da masovno izricanje smrtnih kazni predstavlja slanje „negativne poruke“ u svet. Čini se, ipak, da je vojni vrh Egipta svestan da su te osude ritualne i da ima gotovo odrešene ruke kada su u pitanju dešavanja unutar zemlje. Kairo je decenijama jedan od najvažnijih saveznika Vašingtona u arapskom svetu, garant mira sa Izraelom, vezan uz SAD i obilatom novčanom pomoći. Ta pomoć se mahom koristila za kupovinu naoružanja, naravno od samih davalaca.

Međutim, Al Sisi je nekim potezima u poslednje vreme stavio svojim zapadnim saveznicima do znanja da Bela kuća više nije jedino mesto na kome Egipat mora da čeka na pare. Sredinom februara je ruski ekonomski dnevnik Vedomosti objavio da su Rusija i Egipat na pragu zaključivanja ugovora o kupovini naoružanja u vrednosti od više od tri milijarde dolara, da će Egipat od Rusije kupiti borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane, helikoptere i drugo naoružanje, a da bi novac za kupovinu trebalo da bude obezbeđen iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (saudijski režim je Morsija i Muslimansko bratstvo doživljavao kao protivnike, pa vojnu vlast posle puča obilato potpomaže i kreditima i nepovratnim novčanim poklonima). Informacija je objavljena dan nakon susreta Vladimira Putina i tadašnjeg ministra odbrane Egipta Al Sisija u Moskvi, što je bila prva poseta Sisija jednoj stranoj zemlji od kada je sa vlasti zbačen Morsi.

Nije objavljeno da li je tokom prošlonedeljnog susreta Baraka Obame i saudijskog kralja Abdulaha jedna od tema razgovora, pored nezadovoljstva Saudijske Arabije zato što SAD nisu napale Siriju, bila i tesna veza Rijada i Kaira. Međutim, logično je pretpostaviti da SAD ne gledaju sa odobravanjem na činjenicu da Egipat kupuje rusko oružje saudijskim parama, umesto da pazari tamo gde je to do sada redovno činio.

„Vreme“ broj 1213, 03.04.2014.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Abdel Fatah al Sisi Egipat mohamed morsi Muslimanska Braća predsednički izbori egipat 2014.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Tortura u Srbiji

03.октобар 2025. M. L. J.

UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji

Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu

Ratni zločini

03.октобар 2025. M. L. J.

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Peti oktobar

03.октобар 2025. K. S.

Gde su danas glavni akteri smene Miloševićevog režima

U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije

Novosadska skupština

03.октобар 2025. I.M.

Novi Sad: Dok odbornici raspravljaju o planovima i garaži, građani zahtevaju izbore

Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani

Studentski protesti

03.октобар 2025. I.M.

Putin: Zapad pokušava da organizuje obojenu revoluciju u Srbiji

Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure