Aleksandar Vulin sastao se sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na marginama Istočnog ekonomskog foruma (EEF) u Vladivostoku. Brisel kritikuje Beograd zbog održavanja diplomatskih veza sa Moskvom uprkos težnjama ka članstvu u EU, dok premijer Srbije smatra da „nije ništa strašno" da se potpredsednik Vlade sastane sa Putinom i podseća da Srbija nije prekinula diplomatske odnose sa Rusijom
Tokom poslednjih 25 godina odnosi Vladimira Putina i EU i NATO su bili turbulentni. Na početku je prihvaćen kao reformator i prijatelj, da bi četvrt veka kasnije postao glavni neprijatelj Zapada
U istraživanju u kome je učestvovalo više od četrdeset vodećih stručnjaka za Rusiju, niko ne misli da će Vladimir Putin biti smenjen na izborima. Ali, šta će biti posle njega
Nakon što su zemlje članice NATO saveza obećale da će Ukrajini isporučiti američke borbene avione F-16, Rusija se naoštrila da ih obori. Prvom borcu kome to pođe za rukom smeši se nagrada od 155.000 evra
Predsednik Finske Aleksandar Stub izjavio je da Viktor Orban nije imao mandat ni EU, ni NATO da u Moskvi sa šefom ruske države Vladimirom Putinom razgovara o ratu u Ukrajini. Orban je u pismu upućenom predsedniku izneo detalje svog razgovora sa ruskim predsednikom
Okružni sud u Moskvi izdao je nalog za hapšenje u odsustvu za Juliju Navaljnu, udovicu ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, zbog navodnog učešća u ekstremističkoj zajednici
Vladimir Putin je istakao da Moskva ceni podršku Pjongjanga, uključujući i podršku Rusiji u vezi sa Ukrajinom i dodao da se Moskva „bori protiv nametnute imperijalističke politike Sjedinjenih Američkih Država"
Ruski predsednik Vladimir Putin posle 24 godine dolazi u posetu Severnoj Koreji, gde se očekuje da će dve države potpisati sporazum o međusobnoj saradnji. Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država kažu da „nisu zabrinuti samom posetom, već mogućim produbljivanjem odnosa ove dve zemlje“
Putin je u razgovoru sa predsednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u Sankt Peterburgu kazao da je stav Rusije o Dejtonskom sporazumu poznat, i da se neće promeniti
Sve veća ekonomska i vojna moć Kine ugrožava unipolarni svet pravljen po meri Zapada predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama. Rusija zaglavljena u ratu u Ukrajini, sa omčom zapadnih sankcija oko vrata u savezništvu sa Kinom traži svoje mesto za geopolitičkim stolom. Iako su Moskva i Peking u velikoj meri povezani zajedničkim interesima, njihov odnos nije nimalom jednostavan
Ubrzo nakon odluke Zapada da zamrznutu rusku imovinu iskoristi za pomoć Ukrajini, stigao je odgovor Rusije, koja će prema ukazu koji je Vladimir Putin potpisao američku imovinu koristiti kao odštetu zbog , kako se navodi, neprijateljiskih akcija
Putin je izrazio zahvalnost Kini na naporima da se reši situacija u Ukrajini i rekao da će obavestiti Sija o najnovijim dešavanjima. Američki Centar za strateške i internacionalne studije procenjuje da je ruski industrijski sektor postao potpuno zavisan od Kine kada je reč o mašinama i komponentama važnim za proizvodnju naoružanja
Putin je za funkciju ministra odbrane koju je do sada obavljao njegov dugogodišnji saveznik Sergej Šojgu predložio Andreja Belousova. Ko je Belousov, ekonomista bez vojnog iskustva i zbog čega Institut za proučavanje rata njegovo imenovanje smatra ofanzivnim aktom Rusije
Ceremoniji su prisustvovali senatori, poslanici Državne dume, sudije Ustavnog suda, guverneri, članovi vlade, predstavnici tradicionalnih verskih zajednica, strani ambasadori i drugi gosti
„Tokom vežbe niz mera će biti preduzet za pripremu i upotrebu nestrateškog nuklearnog naoružanja“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije preko Telegrama
U Srbiji je rado viđen gost. A u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke u Berlinu sa zidova su skinuli fotografije bivšeg kancelara i predsednika stranke Gerharda Šredera. On se tome usprotivio
Broj poginulih u terorističkom napadu u „Krokus siti holu“ u Moskvi porastao je na 139, do sada je identifikovano 75 žrtava. Povređene su 182 osobe. Vladimir Putin otvara pitanje nalogodavaca krvavog zločina
Na izborima u Rusiji, koji su održani od 15. do 18. marta Vladimir Putin je osvojio 87,28 odsto glasova na osnovu 100 odsto obrađenih glasačkih listića. Među malim brojem svetskih lidera koji su uputili čestitku ruskom lideru se našao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić
Na predsedničkim izborima u Rusiji za Vladimira Putina je prema zvaničnim podacima glasalo 87 odsto birača. Da li su Rusi u tolikoj meri jedinstveni u ljubavi prema svom predsedniku, ili je u pitanju nešto drugo? I šta i kako dalje
Govoreći u Moskvi 17. marta ubrzo nakon što je obezbedio novi šestogodišnji mandat, Putin je rekao da je pristao na razmenu Navaljnog pod uslovom da se ne vraća u Rusiju
Prevod
„Ali, Srbija koju vodi (predsednik) Aleksandar Vučić je Srbija koja nikada neće postati članica NATO pakta, koja nikada neće uvesti sankcije Rusiji i koja nikada neće dozvoliti da se sa njene teritorije sprovode bilo kakve antiruske akcije", rekao je Vulin.
O sastanku Vulina i Putina ranije se oglasio Stejt department. U odgovoru portparola Stejt departmenta za Glas Amerike navodi se da je "stav o Aleksandru Vulinu dobro poznat" i da on ostaje pod američkim sankcijama.
„Naš fokus ostaje na tome da sa liderima u Srbiji radimo na jačanju strateškog partnerstva između naših zemalja, dok Srbija nastavlja da gradi bezbednu i sigurnu budućnost u Evropi otpornoj na političke i ekonomske ucene iz Rusije", kažu iz Stejt departmenta.
[caption id="attachment_4841758" align="aligncenter" width="2560"] Sastanak na marginama Istočnog ekonomskog foruma (EEF)[/caption]
Čest gost u Rusiji
Aleksandar Vulin je poslednji put boravio u Moskvi pre tri sedmice kada je u ruskoj prestonici razgovarao sa Jurijem Ušakovim, savetnikom predsednika Ruske Federacije za spoljnopolitička pitanja,
Prethodno se Vulin u junu u Moskvi sastao sa ministrom unutrašnjih poslova Rusije Vladimirom Kolokolcevim, sekretarom ruskog Saveta bezbednosti Sergejom Šojguom i zamenikom ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandrom Gruškom.
To je bila prva Vulinova zvanična poseta Rusiji od kako je izabran na mesto potpredsednika Vlade Srbije.
Podsetimo, Sjedinjene Države uvele su sankcije direktoru 2023. godine tadašnjem direktoru Bezbednosno informativne agencije Srbije Aleksandru Vulinu.
„Sankcionisanje Aleksandra Vulina pokazuje rešenost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost osobe koje se bave koruptivnim poslovima čime unapređuju sopstvene političke agende i lične interese na štetu mira i stabilnosti u području Zapadnog Balkana. Ti koruptivni poslovi olakšavaju širenje ruskih zlonamenih aktivnosti u Srbiji i regionu”, navedeno je tada u saopštenju Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Sekretarijata za finansije (OFAC).
Posete Šolca, Bernsa i Makrona
I dok se potpredsednik Vlade Srbije sastaje sa ruskim predsednikom, Beogradom je prodefilovao nekoliko veoma bitnih figura „mrskog Zapada".
Prvo je 18 jula u posetu stigao kancelar Olaf Šolc.
Šolca je na beogradskom aerodromu dočekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je na Instagramu napisao da očekuje dogovore koji će predstavljati prekretnicu za Srbiju na njenom putu bržeg ekonomskog rasta.
„Sutra je veliki dan, tokom kojeg ćemo razmatrati budućnost Srbije i otvaranje novih prilika za našu zemlju i narod", naveo je Vučić.
Zatim je Srbiju posetio i direktor Centralne obaveštajne agencije (CIA) SAD Vilijam Berns, iako zvanične najave ovog dolaska nije bilo.
Nakon sastanka predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su razgovori sa direktorom CIA bili "vrlo korisni i dobri", kao i da su razgovarali o svim temama važnim za budućnost regiona i Srbije.
„Oni su izneli svoje stavove, mi smo izneli naše stavove. Imali smo vrlo koristan, pristojan i važan sastanak“, rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara.
Vučić je naveo da se, kada se razgovora sa gostima, vidi da li oni hoće javnost ili ne.
„Mi kao ozbiljna zemlja smatrali smo da je ovo najbolji mogući način, a i Amerikaci su, kao najozbiljnija zemlja uz Kinu na svetu, smatrali da je ovo najbolji mogući način praćenja posete“, rekao je Vučić komentarišući činjenicu da posle posete šefa CIA Beogradu nije bilo zvaničnog saopštenja o razgovorima.
Poslednji zapadni lider koji je posetio našu zemlju je predsednik Francuske Emanuel Makron.
„Želeo bih da danas svojim prisustvom ponovo uputim poruku prijateljstva Francuske Srbiji i da na najodlučniji način izjavim da je vašoj zemlji mesto u Evropi, Evropskoj uniji", rekao je Makron nakon sastanka sa Vučićem.
„Pouzdan partner"
Razgovor na marginama ekonomskog samita u Vladivostoku bio bi prvi susret jednog visokog srpskog zvaničnika sa Putinom u Rusiji od početka invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija Moskvi.
Na najavljeni susret, iz Brisela je stigla kritika i opomena Srbiji, koja teži članstvu u EU, da je Uniji potreban „pouzdan partner" i da veze sa Rusijom ne mogu ostati iste kao pre invazije na Ukrajinu.
S druge strane, premijer Srbije Miloš Vučević smatra da "nije ništa strašno" da se potpredsednik Vlada na čijem je čelu sastane sa Putinom i podsetio na to da Srbija nije prekinula diplomatske odnose sa Rusijom.
Vladimir Međak iz organizacije Evropski pokret u Srbiji ocenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Srbija nastavlja politiku igranja na „više koloseka".
„To je nastavak politike koje svakom nudi da vidi ono što želi da vidi, a u principu srpska politika nastavlja dalje istim pravcem", kazao je.
Samo nekoliko dana pre nego što je stigla najava Vulinove posete Vladivostoku, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da sa Vladimirom Putinom nije zvanično razgovarao najmanje dve i po godine, otkako su ruske trupe prešle ukrajinsku granicu u februaru 2022.
Ipak, susreta je bilo - poslednji put Vučić i Putin sreli su se u Pekingu u oktobru 2023, ali na marginama međunarodnog samita Pojas i put.
Vučić je tada izjavio da to nije bio bilateralni sastanak, već da su „kratko razgovarali".
Ivana Stradner saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona kaže da Vučić već duže vreme pokušava da balansira između Istoka i Zapada.
„Uvek ima 'šargarepe' i za Brisel i Vašington ali i za Peking i Moskvu", ocenila je ona za RSE.
',
title: 'Vulin kod Putina: Prst u oko Zapadu ili nastavak igre na „dve stolice”',
pubdate: '2024-09-04 12:30:59',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Aleksandar Vulin,Sastanak,Vladimir Putin",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Vulin kod Putina: Prst u oko Zapadu ili nastavak igre na „dve stolice”',
'pageContent': 'Dok Brisel kritikuje, Beograd ponavlja da se ne odriče diplomatskih veza sa Rusijom.
To je poruka Beograda nakon sastanka potpredsednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina i predsednika Rusije Vladimira Putina.
Sastanak Putina i Vulina održan je na marginama Istočnog ekonomskog foruma (EEF) u Vladivostoku, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Vulin je na sastanku koji je prenošen uživo na YouTube platformi istakao da je Srbija ne samo strateški partner, već i saveznik Rusije.
Vulin je dodao je zbog toga pritisak na Srbiju „ogroman".
WITHOUT RUSSIA, THERE WOULD BE NO SERBIA
🇷🇺🇷🇸 Vladimir Putin is holding a meeting with Aleksandar Vulin.
Aleksandar Vulin, Deputy Prime Minister of Serbia, conveyed warm wishes from Aleksandar Vučić, expressing hope that Putin will continue to lead the Russian people for a long… pic.twitter.com/Lx1bO6gsfY
— Russian Market (@runews) September 4, 2024
„Ali, Srbija koju vodi (predsednik) Aleksandar Vučić je Srbija koja nikada neće postati članica NATO pakta, koja nikada neće uvesti sankcije Rusiji i koja nikada neće dozvoliti da se sa njene teritorije sprovode bilo kakve antiruske akcije", rekao je Vulin.
O sastanku Vulina i Putina ranije se oglasio Stejt department. U odgovoru portparola Stejt departmenta za Glas Amerike navodi se da je "stav o Aleksandru Vulinu dobro poznat" i da on ostaje pod američkim sankcijama.
„Naš fokus ostaje na tome da sa liderima u Srbiji radimo na jačanju strateškog partnerstva između naših zemalja, dok Srbija nastavlja da gradi bezbednu i sigurnu budućnost u Evropi otpornoj na političke i ekonomske ucene iz Rusije", kažu iz Stejt departmenta.
[caption id="attachment_4841758" align="aligncenter" width="2560"] Sastanak na marginama Istočnog ekonomskog foruma (EEF)[/caption]
Čest gost u Rusiji
Aleksandar Vulin je poslednji put boravio u Moskvi pre tri sedmice kada je u ruskoj prestonici razgovarao sa Jurijem Ušakovim, savetnikom predsednika Ruske Federacije za spoljnopolitička pitanja,
Prethodno se Vulin u junu u Moskvi sastao sa ministrom unutrašnjih poslova Rusije Vladimirom Kolokolcevim, sekretarom ruskog Saveta bezbednosti Sergejom Šojguom i zamenikom ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandrom Gruškom.
To je bila prva Vulinova zvanična poseta Rusiji od kako je izabran na mesto potpredsednika Vlade Srbije.
Podsetimo, Sjedinjene Države uvele su sankcije direktoru 2023. godine tadašnjem direktoru Bezbednosno informativne agencije Srbije Aleksandru Vulinu.
„Sankcionisanje Aleksandra Vulina pokazuje rešenost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost osobe koje se bave koruptivnim poslovima čime unapređuju sopstvene političke agende i lične interese na štetu mira i stabilnosti u području Zapadnog Balkana. Ti koruptivni poslovi olakšavaju širenje ruskih zlonamenih aktivnosti u Srbiji i regionu”, navedeno je tada u saopštenju Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Sekretarijata za finansije (OFAC).
Posete Šolca, Bernsa i Makrona
I dok se potpredsednik Vlade Srbije sastaje sa ruskim predsednikom, Beogradom je prodefilovao nekoliko veoma bitnih figura „mrskog Zapada".
Prvo je 18 jula u posetu stigao kancelar Olaf Šolc.
Šolca je na beogradskom aerodromu dočekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je na Instagramu napisao da očekuje dogovore koji će predstavljati prekretnicu za Srbiju na njenom putu bržeg ekonomskog rasta.
„Sutra je veliki dan, tokom kojeg ćemo razmatrati budućnost Srbije i otvaranje novih prilika za našu zemlju i narod", naveo je Vučić.
Zatim je Srbiju posetio i direktor Centralne obaveštajne agencije (CIA) SAD Vilijam Berns, iako zvanične najave ovog dolaska nije bilo.
Nakon sastanka predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su razgovori sa direktorom CIA bili "vrlo korisni i dobri", kao i da su razgovarali o svim temama važnim za budućnost regiona i Srbije.
„Oni su izneli svoje stavove, mi smo izneli naše stavove. Imali smo vrlo koristan, pristojan i važan sastanak“, rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara.
Vučić je naveo da se, kada se razgovora sa gostima, vidi da li oni hoće javnost ili ne.
„Mi kao ozbiljna zemlja smatrali smo da je ovo najbolji mogući način, a i Amerikaci su, kao najozbiljnija zemlja uz Kinu na svetu, smatrali da je ovo najbolji mogući način praćenja posete“, rekao je Vučić komentarišući činjenicu da posle posete šefa CIA Beogradu nije bilo zvaničnog saopštenja o razgovorima.
Poslednji zapadni lider koji je posetio našu zemlju je predsednik Francuske Emanuel Makron.
„Želeo bih da danas svojim prisustvom ponovo uputim poruku prijateljstva Francuske Srbiji i da na najodlučniji način izjavim da je vašoj zemlji mesto u Evropi, Evropskoj uniji", rekao je Makron nakon sastanka sa Vučićem.
„Pouzdan partner"
Razgovor na marginama ekonomskog samita u Vladivostoku bio bi prvi susret jednog visokog srpskog zvaničnika sa Putinom u Rusiji od početka invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija Moskvi.
Na najavljeni susret, iz Brisela je stigla kritika i opomena Srbiji, koja teži članstvu u EU, da je Uniji potreban „pouzdan partner" i da veze sa Rusijom ne mogu ostati iste kao pre invazije na Ukrajinu.
S druge strane, premijer Srbije Miloš Vučević smatra da "nije ništa strašno" da se potpredsednik Vlada na čijem je čelu sastane sa Putinom i podsetio na to da Srbija nije prekinula diplomatske odnose sa Rusijom.
Vladimir Međak iz organizacije Evropski pokret u Srbiji ocenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Srbija nastavlja politiku igranja na „više koloseka".
„To je nastavak politike koje svakom nudi da vidi ono što želi da vidi, a u principu srpska politika nastavlja dalje istim pravcem", kazao je.
Samo nekoliko dana pre nego što je stigla najava Vulinove posete Vladivostoku, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da sa Vladimirom Putinom nije zvanično razgovarao najmanje dve i po godine, otkako su ruske trupe prešle ukrajinsku granicu u februaru 2022.
Ipak, susreta je bilo - poslednji put Vučić i Putin sreli su se u Pekingu u oktobru 2023, ali na marginama međunarodnog samita Pojas i put.
Vučić je tada izjavio da to nije bio bilateralni sastanak, već da su „kratko razgovarali".
Ivana Stradner saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona kaže da Vučić već duže vreme pokušava da balansira između Istoka i Zapada.
„Uvek ima 'šargarepe' i za Brisel i Vašington ali i za Peking i Moskvu", ocenila je ona za RSE.
',
'pageDate': '2024-09-04 12:30:59',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});