

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Ruski predsednik Vladimir Putin posle 24 godine dolazi u posetu Severnoj Koreji, gde se očekuje da će dve države potpisati sporazum o međusobnoj saradnji. Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država kažu da „nisu zabrinuti samom posetom, već mogućim produbljivanjem odnosa ove dve zemlje“
„Rusija je neprestano podržavala i podržavaće Severnu Koreju i herojski korejski narod u njihovoj borbi protiv podmuklog, opasnog i agresivnog neprijatelja, u borbi za nezavisnost, identitet i pravo da slobodno biraju svoj put razvoja“, naveo je ruski predsednik Vladimir Putin.
U autorskom tekstu objavljenom u listu Rodong Sinmun, glasilu severnokorejske vladajuće partije, Putin se zahvalio Severnoj Koreji za „čvrstu podršku“ Rusiji u Ukrajini i obećao je da će Moskva stati uz napore Pjongjanga da odbrani svoje interese uprkos onome što je nazvao „američkim pritiskom, ucenama i vojnim pretnjama“.
On je poručio i da će dve zemlje nastaviti da se „odlučno suprotstavljaju zapadnim ambicijama da ometaju uspostavljanje multipolarnog svetskog poretka zasnovanog na uzajamnom poštovanju pravde“, kao i da će Moskva i Pjongjang razviti sopstvene trgovinske i bezbednosne aranžmane, imune na pritisak sa Zapada.
Putin je takođe obećao povećanje „interakcije među ljudima” između dve zemlje, uključujući akademsku mobilnost između visokoobrazovnih institucija, turizam, „kao i kulturne, obrazovne, omladinske i sportske razmene” kako bi se promovisali poverenje, međusobno razumevanje i blagostanje, piše RT.
Ruski predsednik je podsetio Korejce da je sovjetska vojska pomogla da se oslobode od japanske okupacije 1945. godine i da je Moskva prva priznala Severnu Koreju i uspostavila diplomatske odnose sa Pjongjangom. SSSR je takođe pomogao u obnovi zemlje nakon razornog Korejskog rata.
Šta se očekuje od sastanka
Kako je naveo Putinov savetnik za politiku Jurij Ušakov, Rusija i Severna Koreja će možda potpisati sporazum o bezbednosnom partnerstvu tokom posete ruskog predsednika.
Iako nije usmeren protiv bilo koje zemlje, Ušakov je rekao da će pakt „naglasiti perspektive za dalju saradnju”.
Putinova delegacija, koja uključuje ministra odbrane Andreja Belousova, ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i šefove ruske svemirske agencije, takođe može pružiti naznake o tome šta bi moglo biti na dnevnom redu.
Analitičari ističu da će poseta takođe biti prilika za Putina i Kima da pokažu svetu svoje sve veće savezništvo.
Majkl Maden, osnivač North Korea Leadership Watch-a, kaže da bi Rusija mogla čak tražiti veće učešće Severne Koreje u Briks alijansi.
Koji je stvarni razlog posete
Iako Putin kao razloge posete navodi apstraktne vrednosti poput „zasnivanja svetskog poretka zasnovanom na uzajamnom poštovanju pravde“, analitičari smatraju da je stvarni razlog dolaska ruskog predsednika u Severnu Koreju znatno opipljiviji. Andrej Lankov, jedan od vodećih svetskih autoriteta za Severnu Koreju, kaže za BBC da je svrha posete rusko snabdevanje korejskom municijom zbog rata u Ukrajini.
„Sa ekonomskog stanovišta, Severna Koreja gotovo da nema vrednost za Rusiju,” rekao je Lankov, ali je dodao da ova država ima odgovarajuću vrstu municije i, za razliku od većine zemalja, spremna je da je proda Rusiji, kojoj municija očajnički treba.
„Iznad svega, granate visokog kalibra, za koje je Rusija spremna da plati dobar novac. Postoje i druge dimenzije, ali ovo je verovatno najvažniji faktor u obnovi odnosa između dve zemlje“, ističe analitičar.
Ono što je manje jasno, rekao je, jeste koliko vojne tehnologije Rusija može preneti Severnoj Koreji.
„Lično sam skeptičan. Ne očekujem da će Rusija obezbediti Severnoj Koreji veliku količinu vojne tehnologije. Ako bi to uradila, ne bi dobila mnogo i verovatno bi stvorila potencijalne probleme za budućnost“, naglašava Lankov.
Poseta dolazi nakon samita G7
Putinova poseta u Severnoj Koreji dolazi samo nekoliko dana nakon što je Ukrajina održala mirovni samit u Švajcarskoj, kako bi pokazala da Kijev i dalje ima podršku Zapada i svojih saveznika.
Rusija nije bila pozvana na događaj. Ni Kina, uprkos pozivu, nije prisustvovala samitu u Švajcarskoj. Nekoliko zemalja, među kojima su Indija, Južna Afrika i Saudijska Arabija, nije potpisalo dokument koji krivi Moskvu za rat.
Ovo pokazuje da „ljudi nisu sigurni kuda ovo vodi i kakva će biti stabilnost zapadne podrške Ukrajini u budućnosti“, rekao je Sem Grin, profesor ruske politike na londonskom Kings koledžu za BBC.
„To je dovoljno za Putina. Njegovi ciljevi nisu da bilo ko u svetu nužno poveruje u priču koju on plasira,” rekao je. Umesto toga, on želi da baci sumnju na dve stvari koje su učvrstile podršku Volodimiru Zelenskom – da Ukrajina može da pobedi i da Zapad može da priušti visok nivo podrške, rekao je Grin.
Poslednja poseta pre 24 godine
Današnja Putinova poseta biće njegova prva poseta Severnoj Koreji od 2000. godine, kada se sastao sa ocem trenutnog predsednika Kim Džong-Ilom.
U ono vreme, Rusija je želela da se vrati na međunarodnu scenu, dok je Severna Koreja želela da pojača kontakte sa spoljnim svetom posle gladi u Severnoj Koreji iz devedesetih, poznate i kao „Naporni marš“.
Dvojica lidera su tada usvojila Zajedničku rusko-korejsku deklaraciju, koja je definisala bilateralnu saradnju i uzajamnu pomoć, bavila se pitanjem severnokorejskih projektila i razradila sporazum o prijateljstvu i saradnji.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve