
Filozofija
Aristotel i predsokratovci
Željko Kaluđerović: Istorija helenske filozofije I i II; Akademska knjiga, Novi Sad, 2024.
Željko Kaluđerović: Istorija helenske filozofije I i II; Akademska knjiga, Novi Sad, 2024.
Robokap i filmski dvojnici(Filmski centar Srbije, Beograd, 2023.) Gorana Gavrića uz pomoć nekoliko filmova, koji se uglavnom mogu svrstati u science fiction, koristi „fantazije“ u nastojanju da sagleda spajanja žive i nežive supstance, savremene tehnologije i čoveka, polazeći ne samo od problema filozofije duha, nego i etike i filozofije prava
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
Razlozi za nemar vlasti, čak i neprijateljstvo prema filozofiji, jasni su i najmanje zanimljivi. Filozofija stvara slobodne ljude, a svaka autoritarna struktura zazire od učenih i slobodnih ljudi. Legitimnim se, međutim, može učiniti pitanje o tome gde bi se toliki filozofi i humanistički naučnici zapošljavali, šta bi oni radili? To je, međutim, slabo pitanje
Razlozi za nemar vlasti, čak i neprijateljstvo prema filozofiji, jasni su i najmanje zanimljivi. Filozofija stvara slobodne ljude, a svaka autoritarna struktura zazire od učenih i slobodnih ljudi. Legitimnim se, međutim, može učiniti pitanje o tome gde bi se toliki filozofi i humanistički naučnici zapošljavali, šta bi oni radili? To je, međutim, slabo pitanje
Novica Milić: Kritika srpskog uma; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2023.
“Priča o Kseniji Atanasijević je priča o stradanju misleće individue koja se drži svojih moralnih načela. Jer, ako ste principijelni, talentovani i mudri, ili ćete biti zaboravljeni, ili će vas dokačiti sečivo uravnilovke netalentovanih malograđana”
Boris Grojs: Komunistički postskriptum s nemačkog preveo Dragan Prole Akademska knjiga, Novi Sad, 2023.
“Naša večita dilema je da li intelektualac gubi identitet ako ponudi usluge vlastima, odnosno da li tada prestaje da bude intelektualac. Mislilo se da je ovaj problem nestao, ali nije. I sirene koje zavode intelektualce su danas lukavije nego ranije, mehanizmi su nevidljiviji. A intelektualac, naročito kome barem mala doza cinizma nije strana, lako nalazi alibi. Izvanredne su danas šanse da se postane kvaziintelektualac”
“Okretanje glave od negativnih procesa – pogledajte, kod nas kao da se na javnoj sceni ne događa ništa, osim dvorskih i tabloidnih spletki – svakako neće dovesti do toga da problemi nestanu. Naprotiv, problemi će ubrzano metastazirati. Nema sumnje da poslednjih desetak godina prisustvujemo sistematskom zanemarivanju filozofije i humanističkih nauka. Decenijama se bezrezervno kliče forsiranju prirodnih nauka, tehnike, IT sektora, dualnom obrazovanju itd. Sada se čudimo tome kako su se u našim društvima ‘najedanput’ tako razmnožili i nabujali ekstremni stavovi u svim sferama života. Međutim, ni filozofi, fokusirani na svoje ‘privatne akademske probleme’, nisu pružili dostojan otpor te se i dalje baškare u svojoj ‘kuli belokosnoj’”