

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Domovinski pokret izričito je zahtevao da srpska manjina ni u kom obliku ne uzme učešće u novoj vladi. Predstavnici srpske nacionalne manjine iz redova Samostalne demokratske srpske stranke su isključeni iz izvršne vlasti. Opozocija upozorava da je zabrinjavajuć smer kojim je Hrvatska krenula
U petak je izglasana nova vlada Hrvatske, za koju su glasali poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Domovinskog pokreta (DP) i dela manjinskih naroda u hrvatskom Saboru.
Mesto premijera je pripalo dosadašnjem predsedniku vlade Andreju Plenkoviću, dok je 15 ministarstava pripalo njegovom HDZ-u, a tri Domovinskom pokretu.
Ono što je bilo presudno za ovakav postizborni dogovor HDZ-a i DP-a je izričita želja ekstremno desničarskog DP-a da srpska manjina ni u kom obliku ne uzme učešće u novoj vladi.
Inače, predstavnici srpske nacionalne manjine iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) nisu ni glasali za novu vladu, te su tako u potpunosti ostali isključeni iz izvršne vlasti, praktično prelazeći u opoziciju.
Pupovac: Domovinski pokret pretnja Srbima i demokratiji u Hrvatskoj
Lider SDSS Milorad Pupovac rekao je da je položaj srpske zajednice u Hrvatskoj već pogoršan jer je vođena antisrpska kampanja tokom izbora, a pogoršan je i činjenicom što je ostvaren zahtev za segregaciju Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u hrvatskom političkom životu.
Ova stranka je nakon osam godina, koliko je podržavala vladu Andreja Plenkovića i HDZ, na insistiranje novog partnera vladajuće stranke Domovinskog pokreta, iz nje izostala.
Pupovac je u intervjuu za „Večernje novosti“ ocenio da će najviše od daljih poteza hrvatskog premijera Andreja Plenkovića zavisiti da li će biti dodatnog pogoršanja položaja Srba u Hrvatskoj.
„Domovinski pokret jeste stvarna pretnja demokratiji zbog svog radikalnog nacionalizma, antisrpskog stava, jer želi da naruši sva prava koja su različite grupacije ostvarile, uključujući žene, migrante, antifašiste“, rekao je on.
Odgovarajući na pitanje da li je razočaran takvim razvojem događaja, rekao je da je predugo u politici da bi bio razočaran i naveo da su u SDSS-u rano videli u kom se smeru razvija politički život u Hrvatskoj i činili su sve da do ovakvog razvoja događaja ne dođe.
Na pitanje da li Plenković može biti brana naletima nacionalizma i da li će se nastaviti započeti projekti za srpsku zajednicu, odgovorio je da u programu vlade, koji SDSS nije mogao ni trebalo da podrži zbog ulaska Domovinskog pokreta, sadržano sve ono što je postojalo i pre četiri godine.
Dodao je da će samo od Plenkovića zavisiti hoće li to važiti za sve manjine, pa i za srpsku i da veruje da hoće, ali da zna da to neće biti jednostavno.
Božinović: Ukidanje saradnje sa SDSS-om je politička realnost
Potpredsednik hrvatske Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović izjavio je da je politička realnost ukidanje saradnje HDZ-a sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom (SDSS), a da je postizborna koalicija sa Domovinskim pokretom odgovor na poruku koju su poslali birači na parlamentarnim izborima.
„Konstanta naše politike, što se tiče manjina, neće se menjati“, tvrdi Božinović u izjavi za HRT.
Da se politika nove hrvatske Vlade već menja dokaz je i jučerašnja objava poslanika Domovinskog pokreta Stipe Mlinarića na Fejsbuku da će njihovim dolaskom na vlast konačno biti započeta „reintegracija“ Srba u Slavoniji i Baranji.
Reintegracija je, tvrdi on, sve do sada bila opstruisana i nije se dogodila, a i neće se dogoditi sama od sebe.
„Ali ona se mora biti sprovedena, jer svako dalje ignorisanje ovog problema, zapravo je blagoslov za odgajanje mladih Srba u neistini i mržnji prema hrvatskom narodu, čime postaju spavači spremni za nove ratove, nova klanja, nove balvane, nove ovčare, i nove neizlečene rane koje će nas, kao i ove poslednje, opet boleti decenijama“, napisao je Mlinarić.
Jasno je, naveo je Mlinarić da se reintegracije nije mogla ni smela sprovesti jer su je, kako tvrdi, kočili bivši partneri u Vladi HDZ-a – SDSS.
Za Božinovića je koalicija sa Domovinskim pokretom, koji otvoreno promoviše svoju ustašku ideologiju, nešto što je normalno u demokratskim zemljama.
„Mi smo stvorili koaliciju s DP-om što je odgovor na poruku koju su birači poslali na parlamentarnim izborima“, naveo je Božinović.
Analitičari upozoravaju da će nova vlada Hrvatske imati najintenzivniju desnicu od nastanka države.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve