

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Dok su se tenkovi kotrljali Nacionalnom alejom u Vašingtonu, Donald Tramp je slavio vojsku – i sebe. Njegov rođendanski spektakl naišao je na oštre kritike zbog visoke cene i autoritarne simbolike. Za to vreme, u SAD i dalje bukte protesti
U subotu (14. jun) je u Vašingtonu održana vojna parada, organizovana povodom proslave 250. godišnjice američke vojske, ali i 79. rođendana predsednika SAD-a Donalda Trampa.
Manifestacija pod nazivom „Velika vojna parada i proslava 250. rođendana vojske SAD-a“ okupila je hiljade vojnika, brojne tenkove i druga vojna vozila, kao i desetine aviona. Veliki broj posetilaca pratio je paradu duž Nacionalne aleje.
Pored Donalda Trampa i prve dame Melanije Tramp, paradi su prisustvovali i potpredsednik SAD-a Džej Di Vens, druga dama Uša Vens i sekretar za odbranu Pit Hegset.
Nakon parade, Tramp je održao govor u kojem je branio svoju odluku da organizuje ovu proslavu i pohvalio vojsku kao „najstariju granu najveće borbene sile koju je čovečanstvo ikada poznavalo“.
„Sve druge zemlje slave svoje pobede,“ rekao je Tramp. „Vreme je da i Amerika počne da slavi.“
Pripreme su trajale cele nedelje – tenkovi i druga vojna oprema stizali su u prestonicu, a oko Bele kuće i Nacionalne aleje postavljena je zaštitna ograda.


Zašto vojna parada
Cilj događaja bio je obeležavanje 250 godina postojanja američke vojske. Ona je zvanično osnovana 14. juna 1775. godine, nešto više od godinu dana pre nego što je potpisana Deklaracija nezavisnosti. Tada je nosila naziv Kontinentalna vojska, a njen prvi zapovednik bio je Džordž Vašington.
Tramp je ovu subotu proglasio danom državnog slavlja, u želji da oda priznanje američkim uspesima, kako vojnim, tako i civilnim. Tramp je posebno isticao američke pobede u Prvom i Drugom svetskom ratu.
„Mislim da je vreme da se malo radujemo. Imali smo mnogo pobeda. Dobro smo se borili i pobedili u dva svetska rata… Mislim da je vreme da proslavimo našu vojsku“, rekao je Tramp u sredu.


Protesti protiv parade
Dok je Tramp u Vašingtonu slavio, u gradovima širom SAD-a održani su protesti protiv parade i američkog predsednika.
Radnički sindikati i liberalni aktivisti organizovali su okupljanja pod nazivom „Bez kraljeva“ (No Kings), želeći da suprotstave tu proslavu, kako kažu, Trampovom prekoračenju ovlašćenja.
Organizatori nisu planirali velike proteste u Vašingtonu, ali su se neki od demonstranata okupili ispred Bele kuće.
„Umesto da ova parada postane gravitacioni centar pažnje, mi ćemo učiniti da se u drugim delovima Amerike priča o ljudima koji se okupljaju u svojim zajednicama da odbace autoritarizam i korupciju. Zato pokret ‘No Kings’ ne organizuje događaj u Vašingtonu“ naveli su na svom sajtu.


Burne reakcije
Trampova odluka da organizuje vojnu paradu naišla je na kritike zbog troškova i utiska koji ostavlja. Dok administracija i Ministarstvo za efikasnost vlade promovišu mere štednje, cena proslave godišnjice vojske procenjena je na između 25 i 45 miliona dolara.
„Tramp sebi priređuje rođendansku paradu od 30 miliona dolara da bi nahranio svoj ego“, napisala je na druptvenoj mreži Iks senatorka Tami Dakvort, ratna veteranka koja je izgubila obe noge na ratištu u Iraku.
Neki smatraju da vojne parade podsećaju na autoritarne režime.
„Nikada nisam bio ljubitelj vojnika, tenkova i raketa koje se kotrljaju ulicama. Ako mene pitate, ja to ne bih organizovao“, izjavio je republikanski senator Rand Pol iz Kentakija.
„Oduvek smo se razlikovali od slika koje ste viđali iz Sovjetskog Saveza i Severne Koreje,“ dodao je. „Bili smo ponosni što nismo takvi. Ne tvrdim da Tramp želi da pošalje takvu poruku, ali brinem da možda to jeste poruka koju šaljemo.“
Demokrate su kritikovale i Trampovo upozorenje onima koji žele da protestuju.
„Ako se bilo koji demonstrant pojavi, biće suočen sa velikom silom“, rekao je predsednik SAD-a novinarima u Ovalnom kabinetu u utorak.
Senator Kris Kuns iz Delavera nazvao je tu izjavu „autoritarističkom taktikom“.
„Nije govorio o ljudima koji čine nasilje“, rekao je senator Kris Marfi.
„Nije govorio o onima koji uništavaju imovinu. Samo je rekao da će svako ko protestuje protiv njegove parade biti grubo tretiran. To je taktika autoritarnih vođa.“
Portparolka Bele kuće Karolin Levit rekla je u sredu novinarima da predsednik „apsolutno podržava mirne proteste“.
„Podržava Prvi amandman. Podržava pravo Amerikanaca da se njihov glas čuje,“ dodala je. „Ne podržava nasilje bilo koje vrste, niti napade na pripadnike policije koji samo rade svoj posao.“


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve