

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Tri dana nakon što je uragan Helena pogodio jugoistočne delove SAD-a, spasilačke ekipe u Severnoj Karolini i okolnim državama pokušavaju da pronađu nestale osobe. Više od dva miliona ljudi ostalo je bez struje, dok poplave i urušeni putevi otežavaju napore hitnih službi.
Spasilačke ekipe u zapadnim delovima Severne Karoline užurbano pokušavaju da dođu do ljudi čija se sudbina još ne zna, tri dana pošto je uragan Helena razorio jugoistok Sjedinjenih Država. Broj žrtava oluje u šest država porastao je na 130, a milioni ljudi su ostali bez struje i nemaju pristup internetu, piše Glas Amerike.
Broj žrtava stalno raste pošto su radnici hitne pomoći stigli do oblasti koje su bile izolovane zbog urušenih puteva i velikih poplava. Tokom brifinga u ponedeljak, savetnica Bele kuće za unutrašnju bezbednost Liz Šervud Rendal navela je da do ponedeljka popodne nije pronađeno čak 600 ljudi, uz procenu da su neki možda već mrtvi.
U Severnoj Karolini zabeležen je niz užasnih priča o stradalim ljudima koji su zbog poplava ostali zarobljeni u svojim kućama i vozilima ili su poginuli od pada drveća. Jedan službenik za obezbeđenje suda preminuo je tako što bio u svom kamionu koji je potonuo. Par i šestogodišnji dečak koji su čekali da budu spaseni na krovu, udavili su se kada se srušio deo njihove kuće.
U teško pogođenom planinskom okrugu Bamkoum u Severnoj Karolini, gde se nalazi grad Ešvil, nastradalo je 40 osoba, saopštio je u ponedeljak lokalni šerif. Zalihe vode i hrane su helikopterima i avionima dostavljene stanovnicima područja koja su ostala izolovana zbog poplava i nestanka struje.
Guverner Severne Karoline Roj Kuper predvideo je da će broj žrtava rasti kako spasioci prilaze područjima izolovanim zbog srušenih puteva, oštećene infrastrukture i velikih poplava.
Više od dva miliona kuća i firmi u Floridi, Džordžiji, Severnoj i Južnoj Karolini u ponedeljak nije imalo struju, prema podacima vebsajta PowerOutage.us.
🔸Područja jugoistoka 🇺🇸 koja su bila pod naletom uragana Helena suočavaju se sa posledicama te vremenske nepogode i počinju saniranje štete.
📹 SARASOTA COUNTY GOVERNMENT/Reuters pic.twitter.com/U06DGCNpoo
— Glas Amerike VOA (@GlasAmerikeVOA) September 30, 2024
Zvaničnici upozoravaju da će obnova i oporavak od velike materijalne štete posle uragana biti teški i da će dugo trajati.
Američki predsednik Džo Bajden u ponedeljak je razgovarao sa guvernerima Džordžije i Severne Karoline i obećao nastavak federalne pomoći za žrtve uragana „dok god je potrebno“.
„Nastavićemo da povećavamo resurse, uključujući hranu, vodu, komunikacije i opremu koja spasava živote. Bićemo tamo koliko god je potrebno da se posao završi“, rekao je Bajden u Beloj kući i najavio da će kasnije ove nedelje obići pogođena područja. Dodao je da će možda „morati da zatraži“ da se Kongres vrati na specijalnu sednicu kako bi usvojio paket dodatne pomoći za pogođene delove zemlje.
Izvor: Glas Amerike


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve