

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Poslat zahtev ruskim vlastima da dopusti pristup regionima Belgorod, Brijansk i Kursk radi nadzora i procene poštovanja ljudskih prava
Visoki komesarijat UN za ljudska prava (OHCHR) tražio je od Rusije pristup ruskim oblastima, uključujući Kursku, gde od prošle nedelje traje iznenadna ukrajinska ofanziva.
Portparolka OHCHR je rekla da je ta služba u sredu poslala zahtev ruskim vlastima da dopusti pristup regionima Belgorod, Brijansk i Kursk radi nadzora i procene poštovanja ljudskih prava.


OHCHR je ranije više puta tražio pristup oblastima Ukrajine pod kontrolom Rusije i ruskoj teritoriji.
Rat je počeo ruskom invazijom Ukrajine 24. februara 2024. godine.
Ukrajinske snage su 6. avgusta upale u rusku Kursku oblast, iznenadile ruske trupe i ostvarile prvi prodor neke strane vojske na rusko tlo od Drugog svetskog rata.


Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko je rekao da Ukrajina nastoji da stvori tampon zonu u Kurskoj oblasti da bi zaštitila svoje pogranično stanovništvo od ruskog bombardovanja.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve