
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Ukrajinski zvaničnici rekli da je tržni centar pogođen sa dva ruska projektila
Dvanaestoro ljudi je poginulo, a detine ranjene u ruskom napadu na specijalizovani trgovački centar s građevinskim proizvodima u Harkivu, rekli su lokalni zvaničnici, nakon što je gradonačelnik dan prije objavio da su poginule najmanje četiri osobe.
Skoro 40 ljudi ranjeno je u napadu 25. maja, koji je pogodio radnju dok su desetine kupaca bile u prodavnici.
Oleh Sinjehubov, guverner regije Harkiv, rekao je da je potvrđeno da je 12 osoba poginulo, a spasioci strahuju da će broj porasti.
Ranije su Sinjehubov i drugi ukrajinski zvaničnici rekli da je prodavnica pogođena sa dva ruska projektila koji mogu nositi eksploziv stotine kilometara daleko, a Rusija ga je koristila za razorni učinak širom Ukrajine.
„Za sada znamo da je više od 200 ljudi moglo biti u trgovini“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu.
„Ovaj udar na Harkiv je još jedna manifestacija ruskog ludila“, rekao je on.
Ruska državna novinska agencija TASS citirala je neimenovanog sigurnosnog zvaničnika koji je rekao da se unutar tržnog centra nalazi „vojna prodavnica i komandno mesto“. Nije naveden nijedan dokaz.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve