

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Ukrajinski zvaničnici rekli da je tržni centar pogođen sa dva ruska projektila
Dvanaestoro ljudi je poginulo, a detine ranjene u ruskom napadu na specijalizovani trgovački centar s građevinskim proizvodima u Harkivu, rekli su lokalni zvaničnici, nakon što je gradonačelnik dan prije objavio da su poginule najmanje četiri osobe.
Skoro 40 ljudi ranjeno je u napadu 25. maja, koji je pogodio radnju dok su desetine kupaca bile u prodavnici.
Oleh Sinjehubov, guverner regije Harkiv, rekao je da je potvrđeno da je 12 osoba poginulo, a spasioci strahuju da će broj porasti.
Ranije su Sinjehubov i drugi ukrajinski zvaničnici rekli da je prodavnica pogođena sa dva ruska projektila koji mogu nositi eksploziv stotine kilometara daleko, a Rusija ga je koristila za razorni učinak širom Ukrajine.
„Za sada znamo da je više od 200 ljudi moglo biti u trgovini“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu.
„Ovaj udar na Harkiv je još jedna manifestacija ruskog ludila“, rekao je on.
Ruska državna novinska agencija TASS citirala je neimenovanog sigurnosnog zvaničnika koji je rekao da se unutar tržnog centra nalazi „vojna prodavnica i komandno mesto“. Nije naveden nijedan dokaz.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve