img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turska – Gradovi protiv Erdogana

U ime Ataturka

03. april 2019, 20:01 Peđa Anđelković
foto: tanjug ap photo
Copied

Na lokalnim izborima održanim u nedelju 31. marta, vladajuća Partija napretka i razvoja (AKP) predsednika Tajipa Redžepa Erdogana osvojila je doduše najviše glasova, ali je pobednik zapravo opozicija koja je u više velikih gradova povratila vlast izgubljenu pre pet godina i nanela Erdoganu prvi ozbiljan udarac

Na lokalnim izborima u Turskoj najveći uspeh je ostvarila proevropska sekularistička Republikanska narodna partija (CHP) levog centra koju je osnovao Kemal Ataturk. U Ankari je njen kandidat za gradonačelnika Mansur Javaš osvojio tri procenta više od kandidata AKP-a Mehmeta Ozhasekija, aktuelnog ministra za životnu sredinu (razlika je preko 120.000 glasova). AKP je izgubio Ankaru nakon skoro dvadeset godina.

Javaševa pobeda ima višestruk značaj. Nakon turskog rata za nezavisnost, Ataturk je kao simbol raskida sa Osmanlijskim carstvom prestonicu premestio iz Istanbula u Ankaru i ona u posleratnom periodu postaje simbol nove turske države i novog društva. Tako sadašnja pobeda CHP-a u Ankari predstavlja simboličnu promenu za celu zemlju, jer glavni grad nakon više od dve decenije vlasti islamističkih partija prelazi u ruke sekularista. Od 1994. do 2017. godine gradonačelnik Ankare bio je Melih Gokček, član AKP-a gotovo od njegovog osnivanja, a pre toga bio je u konzervativnoj islamističkoj partiji Refah, čiji je član jedno vreme bio i Erdogan.

CHP je ubedljivo pobedio i na izborima za gradonačelnika u Izmiru, što se i očekivalo. Dobio je gradonačelnike i u svim drugim gradovima zapadne obale, osim Balikesira, a i na celoj južnoj obali – u Mugli, Antaliji, Mersinu i Adani, gradovima u kojima je na prošlim lokalnim izborima izgubio od AKP-a.


BOČNA BORBA

Dobra partija (İyi Partisi), koalicioni partner CHP-a (koalicija ovde ne znači zajedničku listu, već tesnu saradnju i dogovor o uzajamnoj podršci kandidatima), nije dobila nijednog gradonačelnička ali je osvojila 18 opština. Ova partija nastala je odvajanjem od Partije nacionalističkog pokreta (MHP) pre više od godinu dana, a osvojila je ukupno nešto više glasova od MHP-a, koji je na ovim izborima bio u savezu sa vladajućim AKP-om.

Što se tiče kurdskih partija, koalicija dve leve partije – Demokratske partije narodâ (HDP) i Demokratske partije regija (DBP) – izgubila je nekoliko gradonačelničkih mesta, ali je i osvojila nekoliko novih, pa su te partije ostvarile sličan rezultat kao na prošlim lokalnim izborima. Posebna novina je pobeda Fatiha Mehmeda Mačoglua, kandidata male vanparlamentarne Komunističke partije Turske za gradonačelnika u gradu Tundželi, gde su manje glasova od njega dobili kandidati velikih partija CHP-a, AKP-a i HDP-a.

Uopšte uzevši, vladajući AKP može se smatrati gubitnikom ovih izbora. Prema rezultatima, koji su u trenutku pisanja ovog teksta (2. april) još nezvanični, AKP neće imati gradonačelnike u tri najveća grada Turske – Istanbulu, Ankari i Izmiru. Izgubio je čelna mesta u četiri grada Anadolije, gde je dugo imao snažnu podršku. Pored Ankare, značajan je gubitak Kiršehira u centralnoj Anadoliji, gde je CHP pobedio nakon 20 godina.

U nekim gradovima širom Turske Erdoganova partija izgubila je i od svog saveznika MHP-a. U Čankiriju i Amasiji, AKP i MHP izašli su na izbore svaki sa svojim kandidatom, a gradonačelnike u oba grada dobio je MHP. Ovaj podatak ide u prilog tezi da glasovi AKP-a polako prelaze njegovom savezniku.


NEIZVESNOST U ISTANBULU

Najneizvesniji su bili izbori za gradonačelnika Istanbula. Prema podacima koje je iznosilo Visoko izborno veće (YSK), koje rukovodi izborima, neko vreme malu prednost imao je bivši premijer i kandidat AKP-a Binali Jildirim. Kada se razlika između njega i kandidata CHP-a Ekrema Imamoglua smanjila na oko dva odsto, Imamoglu je preko društvenih mreža pozvao pristalice na oprez i kontrolore da ne napuštaju glasačke kutije. U jednom trenutku su podaci iz YSK-a počeli sporije da pristižu, da bi ubrzo potpuno prestali da stižu. Isto se desilo i sa podacima državne novinske agencije „Anadolija“.

Nakon toga, Imamoglu je održao konferenciju za novinare i optužio izbornu komisiju i agenciju „Anadolija“ za manipulaciju. Podataka i dalje nije bilo, pa se Imamoglu tokom narednih nekoliko sati više puta obratio medijima. Saopštio je da je, prema podacima njegovog izbornog štaba, razlika oko pet odsto u njegovu korist i pozvao izbornu komisiju i „Anadoliju“ da nastave sa objavljivanjem podataka.

Sa druge strane, kandidat AKP-a Jildirim oko ponoći je saopštio da je sudeći prema trenutnim zvaničnim podacima on pobedio, ali nije eksplicitno proglasio pobedu. Dotok podataka je još uvek bio u prekidu kada je zamenik predsednice Dobre partije pokazao svoj snimak iz YSK-a na kome se vidi da je Imamoglu bio u vođstvu. Zatim su i mediji počeli da objavljuju slike sa podacima iz YSK-a, a pojavile su se slične fotografije na društvenim mrežama. Pola sata posle ponoći počeli su da stižu novi podaci. Kako je preneo portal lista „Sozdžu“, Imamoglu je tada bio u prednosti od 2.000 glasova, a gotovo istovremeno je internet strana YSK-a postala nedostupna. U toku noći osvanuli su bilbordi i plakati sa likom kandidata AKP-a Jildirima i porukom zahvalnosti građanima Istanbula. To je Imamoglu nazvao „manipulacijom“, a nekoliko sati kasnije je na društvenim medijima proglasio pobedu.

Glasački materijal iz Istanbula potpuno je obrađen u toku dana 1. aprila, a iz AKP-a su stigle najave prigovora na rezultate u Istanbulu i Ankari. Jildirim je tada rekao da će gradonačelnik postati onaj „kome komisija da mandat“. Prema podacima lista „Džumhurijet“, Imamoglu je pobedio sa 48,78 odsto glasova naspram Jildirimovih 48,50 odsto. Razlika je svega 23.945 glasova, manje od 0,3 odsto u gradu od preko 15 miliona stanovnika.


ZAMENA TEZA

Erdogan se u noći 1. aprila obratio svojim pristalicama ispred sedišta AKP-a u Ankari. Rekao da je AKP po 15. put prvi na izborima. On tada nije pomenuo rezultate u Istanbulu, ali nije ni priznao poraz. „Većinu opština u Ankari osvojio je AKP. Još veći broj opština u Istanbulu pripao je našoj koaliciji. Čak i da je naš narod (opoziciji) dao gradonačelnike velikih gradova, opet je AKP-u dao opštine“, rekao je Erdogan.

U govoru se nije posebno bavio rezultatima lokalnih izbora, već je samo isticao uspehe svoje partije. Nastavio je o namerama i budućim planovima za razvoj zemlje. Takođe je rekao da tokom naredne četiri i po godine nema izbora i da će u tom periodu raditi na uzdizanju Turske, na nacionalnom i na međunarodnom nivou.

Nacionalne teme, a ne lokalne, dominirale su u celoj kampanji AKP-a za lokalne izbore u kojoj je glavno lice bio baš predsednik Erdogan. Na mnogobrojnim mitinzima govorio je o SAD, ekonomiji, terorizmu i drugim temama koje nemaju direktne veze sa lokalnim pitanjima. Portal „Turkish Minute“ preneo je 28. marta da je Erdogan na skupu u Ankari za pad turske lire okrivio „Zapad, a posebno SAD“. Samo dva dana ranije, njegov partijski kolega, ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu, u gostovanju na državnoj televiziji doveo je u vezu opozicione partije sa militantnom Radničkom partijom Kurdistana, ekstremnim levičarima i Islamskom državom Iraka i Levanta. Zbog toga se može reći da je kampanja AKP-a više ličila na kampanju za parlamentarne nego za lokalne izbore.

I sada, u obraćanju pristalicama nakon lokalnih izbora, nastavio je da govori o ekonomiji, novim reformama i terorizmu, a posebno je pomenuo situaciju u Siriji. Sudeći po svemu što je rekao, njegova glavna poruka pristalicama i javnosti bila je da je AKP još uvek jak. Rezultati lokalnih izbora pokazuju da se to polako menja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure