img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turska – Gradovi protiv Erdogana

U ime Ataturka

03. april 2019, 20:01 Peđa Anđelković
foto: tanjug ap photo
Copied

Na lokalnim izborima održanim u nedelju 31. marta, vladajuća Partija napretka i razvoja (AKP) predsednika Tajipa Redžepa Erdogana osvojila je doduše najviše glasova, ali je pobednik zapravo opozicija koja je u više velikih gradova povratila vlast izgubljenu pre pet godina i nanela Erdoganu prvi ozbiljan udarac

Na lokalnim izborima u Turskoj najveći uspeh je ostvarila proevropska sekularistička Republikanska narodna partija (CHP) levog centra koju je osnovao Kemal Ataturk. U Ankari je njen kandidat za gradonačelnika Mansur Javaš osvojio tri procenta više od kandidata AKP-a Mehmeta Ozhasekija, aktuelnog ministra za životnu sredinu (razlika je preko 120.000 glasova). AKP je izgubio Ankaru nakon skoro dvadeset godina.

Javaševa pobeda ima višestruk značaj. Nakon turskog rata za nezavisnost, Ataturk je kao simbol raskida sa Osmanlijskim carstvom prestonicu premestio iz Istanbula u Ankaru i ona u posleratnom periodu postaje simbol nove turske države i novog društva. Tako sadašnja pobeda CHP-a u Ankari predstavlja simboličnu promenu za celu zemlju, jer glavni grad nakon više od dve decenije vlasti islamističkih partija prelazi u ruke sekularista. Od 1994. do 2017. godine gradonačelnik Ankare bio je Melih Gokček, član AKP-a gotovo od njegovog osnivanja, a pre toga bio je u konzervativnoj islamističkoj partiji Refah, čiji je član jedno vreme bio i Erdogan.

CHP je ubedljivo pobedio i na izborima za gradonačelnika u Izmiru, što se i očekivalo. Dobio je gradonačelnike i u svim drugim gradovima zapadne obale, osim Balikesira, a i na celoj južnoj obali – u Mugli, Antaliji, Mersinu i Adani, gradovima u kojima je na prošlim lokalnim izborima izgubio od AKP-a.


BOČNA BORBA

Dobra partija (İyi Partisi), koalicioni partner CHP-a (koalicija ovde ne znači zajedničku listu, već tesnu saradnju i dogovor o uzajamnoj podršci kandidatima), nije dobila nijednog gradonačelnička ali je osvojila 18 opština. Ova partija nastala je odvajanjem od Partije nacionalističkog pokreta (MHP) pre više od godinu dana, a osvojila je ukupno nešto više glasova od MHP-a, koji je na ovim izborima bio u savezu sa vladajućim AKP-om.

Što se tiče kurdskih partija, koalicija dve leve partije – Demokratske partije narodâ (HDP) i Demokratske partije regija (DBP) – izgubila je nekoliko gradonačelničkih mesta, ali je i osvojila nekoliko novih, pa su te partije ostvarile sličan rezultat kao na prošlim lokalnim izborima. Posebna novina je pobeda Fatiha Mehmeda Mačoglua, kandidata male vanparlamentarne Komunističke partije Turske za gradonačelnika u gradu Tundželi, gde su manje glasova od njega dobili kandidati velikih partija CHP-a, AKP-a i HDP-a.

Uopšte uzevši, vladajući AKP može se smatrati gubitnikom ovih izbora. Prema rezultatima, koji su u trenutku pisanja ovog teksta (2. april) još nezvanični, AKP neće imati gradonačelnike u tri najveća grada Turske – Istanbulu, Ankari i Izmiru. Izgubio je čelna mesta u četiri grada Anadolije, gde je dugo imao snažnu podršku. Pored Ankare, značajan je gubitak Kiršehira u centralnoj Anadoliji, gde je CHP pobedio nakon 20 godina.

U nekim gradovima širom Turske Erdoganova partija izgubila je i od svog saveznika MHP-a. U Čankiriju i Amasiji, AKP i MHP izašli su na izbore svaki sa svojim kandidatom, a gradonačelnike u oba grada dobio je MHP. Ovaj podatak ide u prilog tezi da glasovi AKP-a polako prelaze njegovom savezniku.


NEIZVESNOST U ISTANBULU

Najneizvesniji su bili izbori za gradonačelnika Istanbula. Prema podacima koje je iznosilo Visoko izborno veće (YSK), koje rukovodi izborima, neko vreme malu prednost imao je bivši premijer i kandidat AKP-a Binali Jildirim. Kada se razlika između njega i kandidata CHP-a Ekrema Imamoglua smanjila na oko dva odsto, Imamoglu je preko društvenih mreža pozvao pristalice na oprez i kontrolore da ne napuštaju glasačke kutije. U jednom trenutku su podaci iz YSK-a počeli sporije da pristižu, da bi ubrzo potpuno prestali da stižu. Isto se desilo i sa podacima državne novinske agencije „Anadolija“.

Nakon toga, Imamoglu je održao konferenciju za novinare i optužio izbornu komisiju i agenciju „Anadolija“ za manipulaciju. Podataka i dalje nije bilo, pa se Imamoglu tokom narednih nekoliko sati više puta obratio medijima. Saopštio je da je, prema podacima njegovog izbornog štaba, razlika oko pet odsto u njegovu korist i pozvao izbornu komisiju i „Anadoliju“ da nastave sa objavljivanjem podataka.

Sa druge strane, kandidat AKP-a Jildirim oko ponoći je saopštio da je sudeći prema trenutnim zvaničnim podacima on pobedio, ali nije eksplicitno proglasio pobedu. Dotok podataka je još uvek bio u prekidu kada je zamenik predsednice Dobre partije pokazao svoj snimak iz YSK-a na kome se vidi da je Imamoglu bio u vođstvu. Zatim su i mediji počeli da objavljuju slike sa podacima iz YSK-a, a pojavile su se slične fotografije na društvenim mrežama. Pola sata posle ponoći počeli su da stižu novi podaci. Kako je preneo portal lista „Sozdžu“, Imamoglu je tada bio u prednosti od 2.000 glasova, a gotovo istovremeno je internet strana YSK-a postala nedostupna. U toku noći osvanuli su bilbordi i plakati sa likom kandidata AKP-a Jildirima i porukom zahvalnosti građanima Istanbula. To je Imamoglu nazvao „manipulacijom“, a nekoliko sati kasnije je na društvenim medijima proglasio pobedu.

Glasački materijal iz Istanbula potpuno je obrađen u toku dana 1. aprila, a iz AKP-a su stigle najave prigovora na rezultate u Istanbulu i Ankari. Jildirim je tada rekao da će gradonačelnik postati onaj „kome komisija da mandat“. Prema podacima lista „Džumhurijet“, Imamoglu je pobedio sa 48,78 odsto glasova naspram Jildirimovih 48,50 odsto. Razlika je svega 23.945 glasova, manje od 0,3 odsto u gradu od preko 15 miliona stanovnika.


ZAMENA TEZA

Erdogan se u noći 1. aprila obratio svojim pristalicama ispred sedišta AKP-a u Ankari. Rekao da je AKP po 15. put prvi na izborima. On tada nije pomenuo rezultate u Istanbulu, ali nije ni priznao poraz. „Većinu opština u Ankari osvojio je AKP. Još veći broj opština u Istanbulu pripao je našoj koaliciji. Čak i da je naš narod (opoziciji) dao gradonačelnike velikih gradova, opet je AKP-u dao opštine“, rekao je Erdogan.

U govoru se nije posebno bavio rezultatima lokalnih izbora, već je samo isticao uspehe svoje partije. Nastavio je o namerama i budućim planovima za razvoj zemlje. Takođe je rekao da tokom naredne četiri i po godine nema izbora i da će u tom periodu raditi na uzdizanju Turske, na nacionalnom i na međunarodnom nivou.

Nacionalne teme, a ne lokalne, dominirale su u celoj kampanji AKP-a za lokalne izbore u kojoj je glavno lice bio baš predsednik Erdogan. Na mnogobrojnim mitinzima govorio je o SAD, ekonomiji, terorizmu i drugim temama koje nemaju direktne veze sa lokalnim pitanjima. Portal „Turkish Minute“ preneo je 28. marta da je Erdogan na skupu u Ankari za pad turske lire okrivio „Zapad, a posebno SAD“. Samo dva dana ranije, njegov partijski kolega, ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu, u gostovanju na državnoj televiziji doveo je u vezu opozicione partije sa militantnom Radničkom partijom Kurdistana, ekstremnim levičarima i Islamskom državom Iraka i Levanta. Zbog toga se može reći da je kampanja AKP-a više ličila na kampanju za parlamentarne nego za lokalne izbore.

I sada, u obraćanju pristalicama nakon lokalnih izbora, nastavio je da govori o ekonomiji, novim reformama i terorizmu, a posebno je pomenuo situaciju u Siriji. Sudeći po svemu što je rekao, njegova glavna poruka pristalicama i javnosti bila je da je AKP još uvek jak. Rezultati lokalnih izbora pokazuju da se to polako menja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Avioni

Energetska kriza

04.maj 2026. Anhal Vohra (DW)

Cene kerozina lete u nebo

Ako ostanu visoke cene goriva, avio-kompanije koje nisu osigurale zaštitu od rasta cena, mogle bi da bankrotiraju

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Smrt na kruzeru: Strah od hantavirusa

Ne postoji lek za infekciju hantavirusom, a ako se u periodu zaražavanja pojave respiratorni simptomi, stopa smrtnosti iznosi oko 38 odsto

Rat protiv Irana

04.maj 2026. A.I.

Tramp: Oslobodićemo brodove zarobljene u Persijskom zalivu

Predsednik SAD Donald Tramp odbacio je najnoviji predlog Irana za uspostavljanje trajnog mira i najavio da će osloboditi brodove zarobljene u Persijskom zalivu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure