img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Mađarskoj

Tranzicijsko klatno

25. април 2002, 09:39 Gabor Bodiš
Copied

U Mađarskoj je ponovo došlo do smene vlasti; socijalisti/bivši komunisti potpomognuti liberalima osnovaće novu vladu levice

BEZ IZNENAĐENJA U DRUGOM KRUGU: Glasanje u Mađarskoj

„Mladi advokat s premijerskim iskustvom traži radno mesto. Kod istog se prodaju i kokarde.“ Ovaj izmišljeni oglas kružio je kanalima mađarske javnosti između dve runde parlamentarnih izbora, kao aluzija na odlazećeg premijera Viktora Orbana i njegovu nacionalno/nacionalističku Fides stranku.

Istina je da je Orban mladi pravnik iz provincije, uzoran otac porodice s četvoro dece, fudbaler amater prisutan u politici od vremena sudbonosnih promena krajem osamdesetih godina prošlog veka. Njegov put od liberalnog (istina nacionalno obojenog) do klasičnog narodnjačkog političara posut je uspesima. Izuzetak su bili tek ovi aprilski dani.

Posle šoka nakon prvog izbornog kruga (ispitivanja javnog mnjenja tada su predviđala sigurnu pobedu Orbanovih) lider Fidesa je smogao snage da pokrene izuzetno energičnu kampanju za ponovno odmeravanje snage. Cak je uspeo da okupi verovatno najveći broj ljudi poslednjih decenija u Budimpešti, na mitingu „građanske Mađarske“. Iza govornika Orbana stajao je deo elite zemlje, s jednim bivšim bokserskim svetskim prvakom i jednom olimpijskom pobednicom u plivanju (koja je plakala). Medijska pokrivenost događaja bila je malo kolebljiva: državni radio je u 22 sata javio da je na mitingu prisutno 50.000 ljudi. U ponoć se brojka pretvorila u 200.000. To nije bio kraj priče jer je Orban u svom govoru ove nedelje, kojim je priznao poraz, spomenuo milion i po do dva miliona prisutnih. Spomenuo je još jednu brojku i to više puta. Naime, opraštajući se od premijerske funkcije, on je rekao da je „budućnost Mađara u mađarskoj naciji od 15 miliona“

DRŽAVA ILI NACIJA: I inače je podela na državu Mađarsku sa deset miliona stanovnika (na šta se pozivaju socijalisti) i na širu mađarsku naciju bila predmet stalnog prepucavanja između glavnih rivala. Desnica okupljena oko Fidesa uspela je da mobiliše i neke poznatije Mađare izvan granica, koji imaju i značajne političke funkcije u susednim zemljama. Junak svojedobnih temišvarskih događaja iz 1989. godine sveštenik Laslo Tekeš i počasni predsednik mađarske stranke u Rumuniji i potpredsednik slovačkog parlamenta, poznati disident iz komunističkih vremena, Mikloš Durai toliko su se založili za Orbana da su njihovi istupi doveli do unutrašnjopolitičkih trvenja u tim zemljama.

Lideri vojvođanskih Mađara nisu se istakli na ovoj temi, mada treba podsetiti da je dosadašnja mađarska vlada posvećivala mnogo veću pažnju nekim minornim mađarskim partijama u Vojvodini, nego što one po broju glasača zaslužuju.

Nova vlada socijalističkog kandidata, Petera Međešija, ako deluje u duhu svoje političke strategije, biće manje okrenuta „naciji od 15 miliona“, a više „državi od deset miliona“. U tom smislu valja tumačiti i prve izjave lidera pobedničke (buduće) koalicije socijalista i liberala. Gabor Kunce, predsednik slobodnih demokrata, odgovarajući na raniju izjavu Viktora Orbana da je „većina izabrala socijalističku, umesto građanske budućnosti“, kaže da je pred Mađarskom samo jedna jedina budućnost – ona u Evropskoj uniji.

Po svemu sudeći, vlada koja će uvesti zemlju u EU svoju će spoljnopoliticku strategiju bazirati upravo na toj činjenici. Uzimajući u obzir iskustva bivše liberalno-socijalističke vlade (1994-98), odnosi sa susednim zemljama biće važniji od forsiranja takozvanog statusnog zakona, koji pruža beneficije Mađarima izvan granica zemlje i koji je izazvao dosta konfuzije u Rumuniji, a naročito u Slovačkoj.

Na unutrašnjem planu verovatno treba očekivati veće uplitanje „svetskog novca i kapitala“, kako je Viktor Orban objašnjavao biračima namere socijalista/liberala. Možda zvuči paradoksalno, ali bivši komunisti su u Mađarskoj bili uvek skloniji stranom kapitalu i smelijim ekonomskim reformama. Odlazeći premijer nije bez razloga istakao da je njegova vlada „učvrstila porodicu, sprečila da se mađarska zemlja prodaje strancima, favorizovala posebnim olakšicama mađarske preduzetnike i počela ponovno ujedinjenje nacije“.

Znači, drugim rečima, pod socijalistima od svega ovoga neće biti ništa. Ocena je preterana i izgovorena s pozicije gubitnika, ali prioriteti se sigurno menjaju. Odlazeći premijer je rekao još jednu stvar koja apsolutno odgovara istini. Naime, Orban je tvrdio da su oni (Fides i koalicioni partner MDF) bili dosad najbliži tome da prvi put nakon promene režima budu dva puta uzastopno birani. Nedostajalo je stvarno možda samo nekoliko hiljada glasova i radi se o ukupno šest poslaničkih mandata. Prvi put su se oni koji su „za“ brojčano približili onima koji su „protiv“, kaže takođe Viktor Orban. Uprkos tome, tranzicijsko se klatno i dalje njiše u Mađarskoj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Slika Možtaba Hameija na motoru u Teheranu

Rat u Iranu

19.јун 2026. A.M.

Vrhovni vođa Irana: Tramp je „iz očaja“ prihvatio dogovor

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Švajcarskoj su otkazani. SAD i pored toga ukidaju pomorsku blokadu Persijskog zaliva nakon elektronski potpisanog Memoranduma o razumevanju. Očekuje se otvaranje Ormuskog moreuza

Vladimir Putin sa ukrštebnim prstima, u pozadini zastava Rusije

Rat u Ukrajini

19.јун 2026. A.M.

Kako su eksplozije u Moskvi razbile Putinov san o soptstvenoj veličini

Dim koji se izvio nad Moskvom nakon udara ukrajinskih dronova i sve veći problemi na frontu približavaju posledice rata Vladimiru Putinu. Iako je pod pritiskom spolja i iznutra, malo je znakova da je spreman da odustane od sukoba koji je sam pokrenuo

Ruski umetnik ubijen u Poljskoj

Sačekuša u Poljskoj

18.јун 2026. Tacijana Harhalik / DW

Ubistvo ruskog umetnika koji se izrugivao Putinu: Šta se do sada zna?

Ruski opozicioni umetnik Semjon Skrepecki, poznat po karikaturama Vladimira Putina i drugih ruskih i beloruskih lidera, ubijen je u Bjala Podlaski, saopštile su poljske vlasti

Dronovi napadaju Moskvu

Rusko-ukrajinski sukob

18.јун 2026. I.M.

Ukrajina izvela masovni napad dronovima na Moskvu, gori rafinerija (video)

Ukrajina izvela jedan od najvećih napada dronovima na Moskvu u poslednje dve godine. Na snimcima na društvenim mrežama vidi se kako dronovi pogađaju ključnu rafineriju nafte "Gaspromnjefta" i jednu od najvećih moskovskih pijaca „Sadovod"

Teheran

Rat na Bliskom istoku

18.јун 2026. I.M.

Tramp i Pezeškijan potpisali sporazum: SAD i Iran postigli dogovor o okončanju rata

Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Irana, Donald Tramp i Masud Pezeškijan, elektronski su potpisali Memorandum o razumevanju kojim je predviđeno okončanje rata između dve zemlje. Vest su potvrdili i američki i iranski zvaničnici, dok je sporazum stupio na snagu odmah po potpisivanju.

Komentar
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure