U Mađarskoj je ponovo došlo do smene vlasti; socijalisti/bivši komunisti potpomognuti liberalima osnovaće novu vladu levice
BEZ IZNENAĐENJA U DRUGOM KRUGU: Glasanje u Mađarskoj
„Mladi advokat s premijerskim iskustvom traži radno mesto. Kod istog se prodaju i kokarde.“ Ovaj izmišljeni oglas kružio je kanalima mađarske javnosti između dve runde parlamentarnih izbora, kao aluzija na odlazećeg premijera Viktora Orbana i njegovu nacionalno/nacionalističku Fides stranku.
Istina je da je Orban mladi pravnik iz provincije, uzoran otac porodice s četvoro dece, fudbaler amater prisutan u politici od vremena sudbonosnih promena krajem osamdesetih godina prošlog veka. Njegov put od liberalnog (istina nacionalno obojenog) do klasičnog narodnjačkog političara posut je uspesima. Izuzetak su bili tek ovi aprilski dani.
Posle šoka nakon prvog izbornog kruga (ispitivanja javnog mnjenja tada su predviđala sigurnu pobedu Orbanovih) lider Fidesa je smogao snage da pokrene izuzetno energičnu kampanju za ponovno odmeravanje snage. Cak je uspeo da okupi verovatno najveći broj ljudi poslednjih decenija u Budimpešti, na mitingu „građanske Mađarske“. Iza govornika Orbana stajao je deo elite zemlje, s jednim bivšim bokserskim svetskim prvakom i jednom olimpijskom pobednicom u plivanju (koja je plakala). Medijska pokrivenost događaja bila je malo kolebljiva: državni radio je u 22 sata javio da je na mitingu prisutno 50.000 ljudi. U ponoć se brojka pretvorila u 200.000. To nije bio kraj priče jer je Orban u svom govoru ove nedelje, kojim je priznao poraz, spomenuo milion i po do dva miliona prisutnih. Spomenuo je još jednu brojku i to više puta. Naime, opraštajući se od premijerske funkcije, on je rekao da je „budućnost Mađara u mađarskoj naciji od 15 miliona“
DRŽAVAILINACIJA: I inače je podela na državu Mađarsku sa deset miliona stanovnika (na šta se pozivaju socijalisti) i na širu mađarsku naciju bila predmet stalnog prepucavanja između glavnih rivala. Desnica okupljena oko Fidesa uspela je da mobiliše i neke poznatije Mađare izvan granica, koji imaju i značajne političke funkcije u susednim zemljama. Junak svojedobnih temišvarskih događaja iz 1989. godine sveštenik Laslo Tekeš i počasni predsednik mađarske stranke u Rumuniji i potpredsednik slovačkog parlamenta, poznati disident iz komunističkih vremena, Mikloš Durai toliko su se založili za Orbana da su njihovi istupi doveli do unutrašnjopolitičkih trvenja u tim zemljama.
Lideri vojvođanskih Mađara nisu se istakli na ovoj temi, mada treba podsetiti da je dosadašnja mađarska vlada posvećivala mnogo veću pažnju nekim minornim mađarskim partijama u Vojvodini, nego što one po broju glasača zaslužuju.
Nova vlada socijalističkog kandidata, Petera Međešija, ako deluje u duhu svoje političke strategije, biće manje okrenuta „naciji od 15 miliona“, a više „državi od deset miliona“. U tom smislu valja tumačiti i prve izjave lidera pobedničke (buduće) koalicije socijalista i liberala. Gabor Kunce, predsednik slobodnih demokrata, odgovarajući na raniju izjavu Viktora Orbana da je „većina izabrala socijalističku, umesto građanske budućnosti“, kaže da je pred Mađarskom samo jedna jedina budućnost – ona u Evropskoj uniji.
Po svemu sudeći, vlada koja će uvesti zemlju u EU svoju će spoljnopoliticku strategiju bazirati upravo na toj činjenici. Uzimajući u obzir iskustva bivše liberalno-socijalističke vlade (1994-98), odnosi sa susednim zemljama biće važniji od forsiranja takozvanog statusnog zakona, koji pruža beneficije Mađarima izvan granica zemlje i koji je izazvao dosta konfuzije u Rumuniji, a naročito u Slovačkoj.
Na unutrašnjem planu verovatno treba očekivati veće uplitanje „svetskog novca i kapitala“, kako je Viktor Orban objašnjavao biračima namere socijalista/liberala. Možda zvuči paradoksalno, ali bivši komunisti su u Mađarskoj bili uvek skloniji stranom kapitalu i smelijim ekonomskim reformama. Odlazeći premijer nije bez razloga istakao da je njegova vlada „učvrstila porodicu, sprečila da se mađarska zemlja prodaje strancima, favorizovala posebnim olakšicama mađarske preduzetnike i počela ponovno ujedinjenje nacije“.
Znači, drugim rečima, pod socijalistima od svega ovoga neće biti ništa. Ocena je preterana i izgovorena s pozicije gubitnika, ali prioriteti se sigurno menjaju. Odlazeći premijer je rekao još jednu stvar koja apsolutno odgovara istini. Naime, Orban je tvrdio da su oni (Fides i koalicioni partner MDF) bili dosad najbliži tome da prvi put nakon promene režima budu dva puta uzastopno birani. Nedostajalo je stvarno možda samo nekoliko hiljada glasova i radi se o ukupno šest poslaničkih mandata. Prvi put su se oni koji su „za“ brojčano približili onima koji su „protiv“, kaže takođe Viktor Orban. Uprkos tome, tranzicijsko se klatno i dalje njiše u Mađarskoj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednica Evropske komisije Ursule fon der Lajen pokrenula je inicijativu za formiranje centralne obaveštajne službe unutar EK. Ideja je da se objedinjavanjem obaveštajnih podataka nacionalnih službi ojačaju bezbednosna pozicija EU i njena strateška autonomija
Četiri evropske Antifa grupe proglašene su u Sjedinjenim Državama globalnim teroristima, a uskoro će biti klasifikovane kao strane terorističke organizacije
Nakon što je Donald Tramp optužio BBC da ga je obmanjujućom montažom predstavio kao podstrekača nasilja pre napada na Kapitol, britanski javni servis povukao je sporni program i uputio zvanično izvinjenje. BBC, međutim, odbija tvrdnje o kleveti i odbacuje zahtev za odštetu
Nakon više od šest nedelja zastoja i političkih prepucavanja, predsednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se obnavlja rad američke vlade. Demokratska i republikanska strana i dalje se međusobno optužuju za posledice koje je blokada izazvala
Demokratski socijalista na čelu kapitalističkog Njujorka
Mada je teško naći dva suprotstavljenija politička koncepta, Trampova i Mamdanijeva vizija Amerike delom su kompatibilne. Gde se završava predsednikova mantra o izdajničkim elitama, kreće gradonačelnikova briga o običnim ljudima; ono što predsednik naziva Mamdanijevim “komunizmom” počinje tačno tamo gde, po gradonačelniku, prestaje Trampov projekat “rasne dominacije” upakovan u “ekonomski populizam”
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!