img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Mađarskoj

Tranzicijsko klatno

25. april 2002, 09:39 Gabor Bodiš
Copied

U Mađarskoj je ponovo došlo do smene vlasti; socijalisti/bivši komunisti potpomognuti liberalima osnovaće novu vladu levice

BEZ IZNENAĐENJA U DRUGOM KRUGU: Glasanje u Mađarskoj

„Mladi advokat s premijerskim iskustvom traži radno mesto. Kod istog se prodaju i kokarde.“ Ovaj izmišljeni oglas kružio je kanalima mađarske javnosti između dve runde parlamentarnih izbora, kao aluzija na odlazećeg premijera Viktora Orbana i njegovu nacionalno/nacionalističku Fides stranku.

Istina je da je Orban mladi pravnik iz provincije, uzoran otac porodice s četvoro dece, fudbaler amater prisutan u politici od vremena sudbonosnih promena krajem osamdesetih godina prošlog veka. Njegov put od liberalnog (istina nacionalno obojenog) do klasičnog narodnjačkog političara posut je uspesima. Izuzetak su bili tek ovi aprilski dani.

Posle šoka nakon prvog izbornog kruga (ispitivanja javnog mnjenja tada su predviđala sigurnu pobedu Orbanovih) lider Fidesa je smogao snage da pokrene izuzetno energičnu kampanju za ponovno odmeravanje snage. Cak je uspeo da okupi verovatno najveći broj ljudi poslednjih decenija u Budimpešti, na mitingu „građanske Mađarske“. Iza govornika Orbana stajao je deo elite zemlje, s jednim bivšim bokserskim svetskim prvakom i jednom olimpijskom pobednicom u plivanju (koja je plakala). Medijska pokrivenost događaja bila je malo kolebljiva: državni radio je u 22 sata javio da je na mitingu prisutno 50.000 ljudi. U ponoć se brojka pretvorila u 200.000. To nije bio kraj priče jer je Orban u svom govoru ove nedelje, kojim je priznao poraz, spomenuo milion i po do dva miliona prisutnih. Spomenuo je još jednu brojku i to više puta. Naime, opraštajući se od premijerske funkcije, on je rekao da je „budućnost Mađara u mađarskoj naciji od 15 miliona“

DRŽAVA ILI NACIJA: I inače je podela na državu Mađarsku sa deset miliona stanovnika (na šta se pozivaju socijalisti) i na širu mađarsku naciju bila predmet stalnog prepucavanja između glavnih rivala. Desnica okupljena oko Fidesa uspela je da mobiliše i neke poznatije Mađare izvan granica, koji imaju i značajne političke funkcije u susednim zemljama. Junak svojedobnih temišvarskih događaja iz 1989. godine sveštenik Laslo Tekeš i počasni predsednik mađarske stranke u Rumuniji i potpredsednik slovačkog parlamenta, poznati disident iz komunističkih vremena, Mikloš Durai toliko su se založili za Orbana da su njihovi istupi doveli do unutrašnjopolitičkih trvenja u tim zemljama.

Lideri vojvođanskih Mađara nisu se istakli na ovoj temi, mada treba podsetiti da je dosadašnja mađarska vlada posvećivala mnogo veću pažnju nekim minornim mađarskim partijama u Vojvodini, nego što one po broju glasača zaslužuju.

Nova vlada socijalističkog kandidata, Petera Međešija, ako deluje u duhu svoje političke strategije, biće manje okrenuta „naciji od 15 miliona“, a više „državi od deset miliona“. U tom smislu valja tumačiti i prve izjave lidera pobedničke (buduće) koalicije socijalista i liberala. Gabor Kunce, predsednik slobodnih demokrata, odgovarajući na raniju izjavu Viktora Orbana da je „većina izabrala socijalističku, umesto građanske budućnosti“, kaže da je pred Mađarskom samo jedna jedina budućnost – ona u Evropskoj uniji.

Po svemu sudeći, vlada koja će uvesti zemlju u EU svoju će spoljnopoliticku strategiju bazirati upravo na toj činjenici. Uzimajući u obzir iskustva bivše liberalno-socijalističke vlade (1994-98), odnosi sa susednim zemljama biće važniji od forsiranja takozvanog statusnog zakona, koji pruža beneficije Mađarima izvan granica zemlje i koji je izazvao dosta konfuzije u Rumuniji, a naročito u Slovačkoj.

Na unutrašnjem planu verovatno treba očekivati veće uplitanje „svetskog novca i kapitala“, kako je Viktor Orban objašnjavao biračima namere socijalista/liberala. Možda zvuči paradoksalno, ali bivši komunisti su u Mađarskoj bili uvek skloniji stranom kapitalu i smelijim ekonomskim reformama. Odlazeći premijer nije bez razloga istakao da je njegova vlada „učvrstila porodicu, sprečila da se mađarska zemlja prodaje strancima, favorizovala posebnim olakšicama mađarske preduzetnike i počela ponovno ujedinjenje nacije“.

Znači, drugim rečima, pod socijalistima od svega ovoga neće biti ništa. Ocena je preterana i izgovorena s pozicije gubitnika, ali prioriteti se sigurno menjaju. Odlazeći premijer je rekao još jednu stvar koja apsolutno odgovara istini. Naime, Orban je tvrdio da su oni (Fides i koalicioni partner MDF) bili dosad najbliži tome da prvi put nakon promene režima budu dva puta uzastopno birani. Nedostajalo je stvarno možda samo nekoliko hiljada glasova i radi se o ukupno šest poslaničkih mandata. Prvi put su se oni koji su „za“ brojčano približili onima koji su „protiv“, kaže takođe Viktor Orban. Uprkos tome, tranzicijsko se klatno i dalje njiše u Mađarskoj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Tramp na zlatnom dolaru

SAD

17.jul 2026. I.M.

Tramp dobija zlatni dolar: Prigodni novčić već izazvao podsmehe na mrežama

Američka kovnica počela je izradu zlatnog dolara sa likom Donalda Trampa povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD. Novčić je odmah izazvao podeljene reakcije – dok ga pristalice predsednika vide kao simbol njegovog uticaja, kritičari se na društvenim mrežama sprdaju na njegov račun

Italijanski policajac posmatra grafit na zidu katedrale u Palermu na kom je prikazan Mateo Mesina Denaro, jedan od organizatora najtežih ubistava sicilijanske mafije.

Italija

16.jul 2026. I.C.

Italija donela zakon kojim deca iz mafijaških porodica dobijaju priliku za drugačiju budućnost

Deca i mladi koji su odrasli u mafijaškim porodicama dobiće priliku da se odvoje od organizovanog kriminala novim zakonom koji je donet u Italiji, a koji ima za cilj da zaustavi međugeneracijsko regrutovanje u mafiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure