U Mađarskoj je ponovo došlo do smene vlasti; socijalisti/bivši komunisti potpomognuti liberalima osnovaće novu vladu levice
BEZ IZNENAĐENJA U DRUGOM KRUGU: Glasanje u Mađarskoj
„Mladi advokat s premijerskim iskustvom traži radno mesto. Kod istog se prodaju i kokarde.“ Ovaj izmišljeni oglas kružio je kanalima mađarske javnosti između dve runde parlamentarnih izbora, kao aluzija na odlazećeg premijera Viktora Orbana i njegovu nacionalno/nacionalističku Fides stranku.
Istina je da je Orban mladi pravnik iz provincije, uzoran otac porodice s četvoro dece, fudbaler amater prisutan u politici od vremena sudbonosnih promena krajem osamdesetih godina prošlog veka. Njegov put od liberalnog (istina nacionalno obojenog) do klasičnog narodnjačkog političara posut je uspesima. Izuzetak su bili tek ovi aprilski dani.
Posle šoka nakon prvog izbornog kruga (ispitivanja javnog mnjenja tada su predviđala sigurnu pobedu Orbanovih) lider Fidesa je smogao snage da pokrene izuzetno energičnu kampanju za ponovno odmeravanje snage. Cak je uspeo da okupi verovatno najveći broj ljudi poslednjih decenija u Budimpešti, na mitingu „građanske Mađarske“. Iza govornika Orbana stajao je deo elite zemlje, s jednim bivšim bokserskim svetskim prvakom i jednom olimpijskom pobednicom u plivanju (koja je plakala). Medijska pokrivenost događaja bila je malo kolebljiva: državni radio je u 22 sata javio da je na mitingu prisutno 50.000 ljudi. U ponoć se brojka pretvorila u 200.000. To nije bio kraj priče jer je Orban u svom govoru ove nedelje, kojim je priznao poraz, spomenuo milion i po do dva miliona prisutnih. Spomenuo je još jednu brojku i to više puta. Naime, opraštajući se od premijerske funkcije, on je rekao da je „budućnost Mađara u mađarskoj naciji od 15 miliona“
DRŽAVAILINACIJA: I inače je podela na državu Mađarsku sa deset miliona stanovnika (na šta se pozivaju socijalisti) i na širu mađarsku naciju bila predmet stalnog prepucavanja između glavnih rivala. Desnica okupljena oko Fidesa uspela je da mobiliše i neke poznatije Mađare izvan granica, koji imaju i značajne političke funkcije u susednim zemljama. Junak svojedobnih temišvarskih događaja iz 1989. godine sveštenik Laslo Tekeš i počasni predsednik mađarske stranke u Rumuniji i potpredsednik slovačkog parlamenta, poznati disident iz komunističkih vremena, Mikloš Durai toliko su se založili za Orbana da su njihovi istupi doveli do unutrašnjopolitičkih trvenja u tim zemljama.
Lideri vojvođanskih Mađara nisu se istakli na ovoj temi, mada treba podsetiti da je dosadašnja mađarska vlada posvećivala mnogo veću pažnju nekim minornim mađarskim partijama u Vojvodini, nego što one po broju glasača zaslužuju.
Nova vlada socijalističkog kandidata, Petera Međešija, ako deluje u duhu svoje političke strategije, biće manje okrenuta „naciji od 15 miliona“, a više „državi od deset miliona“. U tom smislu valja tumačiti i prve izjave lidera pobedničke (buduće) koalicije socijalista i liberala. Gabor Kunce, predsednik slobodnih demokrata, odgovarajući na raniju izjavu Viktora Orbana da je „većina izabrala socijalističku, umesto građanske budućnosti“, kaže da je pred Mađarskom samo jedna jedina budućnost – ona u Evropskoj uniji.
Po svemu sudeći, vlada koja će uvesti zemlju u EU svoju će spoljnopoliticku strategiju bazirati upravo na toj činjenici. Uzimajući u obzir iskustva bivše liberalno-socijalističke vlade (1994-98), odnosi sa susednim zemljama biće važniji od forsiranja takozvanog statusnog zakona, koji pruža beneficije Mađarima izvan granica zemlje i koji je izazvao dosta konfuzije u Rumuniji, a naročito u Slovačkoj.
Na unutrašnjem planu verovatno treba očekivati veće uplitanje „svetskog novca i kapitala“, kako je Viktor Orban objašnjavao biračima namere socijalista/liberala. Možda zvuči paradoksalno, ali bivši komunisti su u Mađarskoj bili uvek skloniji stranom kapitalu i smelijim ekonomskim reformama. Odlazeći premijer nije bez razloga istakao da je njegova vlada „učvrstila porodicu, sprečila da se mađarska zemlja prodaje strancima, favorizovala posebnim olakšicama mađarske preduzetnike i počela ponovno ujedinjenje nacije“.
Znači, drugim rečima, pod socijalistima od svega ovoga neće biti ništa. Ocena je preterana i izgovorena s pozicije gubitnika, ali prioriteti se sigurno menjaju. Odlazeći premijer je rekao još jednu stvar koja apsolutno odgovara istini. Naime, Orban je tvrdio da su oni (Fides i koalicioni partner MDF) bili dosad najbliži tome da prvi put nakon promene režima budu dva puta uzastopno birani. Nedostajalo je stvarno možda samo nekoliko hiljada glasova i radi se o ukupno šest poslaničkih mandata. Prvi put su se oni koji su „za“ brojčano približili onima koji su „protiv“, kaže takođe Viktor Orban. Uprkos tome, tranzicijsko se klatno i dalje njiše u Mađarskoj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U petak je najavljen svealbanski protest u znak solidarnosti sa bivšim liderima „Oslobodilačke vojske Kosova“ (OVK) koji se nalaze u pritvoru u Hagu gde se terete za teška ubistva i ratne zločine
Predsednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, održali su višečasovni telefonski razgovor fokusiran na sukob u Ukrajini i moguće mirovne pregovore. Tramp najavljuje da će se sastanak lidera uskoro održati u Budimpešti
Američke rakete „Tomahavk“ poslednjih nedelja postale su važna tema u Vašingtonu, Kijevu i Moskvi. Predsednik SAD-a Donald Tramp više ne isključuje mogućnost da ove rakete budu isporučene Ukrajini
Bivši francuski predsednik Nikola Sarkozi počeće naredne nedelje u Parizu da izdržava petogodišnju zatvorsku kaznu zbog nezakonitog primanja sredstava od bivšeg libijskog lidera Moamera Gadafija
Bivši čuvar u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Oslu osuđen je na tri godine i sedam meseci zatvora zbog odavanja informacija ruskim i iranskim obaveštajnim službama. Sud je ocenio da su podaci koje je predao mogli da ugroze živote američkih diplomata i bezbednost ambasade
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!