

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Donald Tramp je žalbu uložio Drugom okružnom apelacionom sudu SAD na Menhetnu povodom presude suda na Menhetnu 26. januara, navodeći da ne treba da plati nikakvu odštetu ili da ona treba da bude značajno smanjena
Bivši američki predsednik Donald Tramp uložio je žalbu na sudsku presudu da plati odštetu od 83,3 miliona dolara povodom slučaja u kojem ga je novinarka E. Džin Kerol tužila za klevetu nakon što je optužio da je lagala nakon što ga je optužila za siliovanje sredinom 1990-ih, prenosi „Rojters“.
Donald Tramp je žalbu uložio Drugom okružnom apelacionom sudu SAD na Menhetnu povodom presude suda na Menhetnu 26. januara, navodeći da ne treba da plati nikakvu odštetu ili da ona treba da bude značajno smanjena.
Sud je presudio da je Tramp oklevetao Kerol, bivšu kolumnistkinju magazina El juna 2019. godine na taj način što je negirao da ju je silovao sredinom 1990-ih u garderobi robne kuće „Bergdorf Goodman“ na Menhetnu.
Sud je naložio da Tramp plati Kerol 18,3 miliona dolara odštete, uključujući 7,3 miliona dolara za emocionalni bol i 11 miliona dolara za štetu koju je naneo njenoj reputaciji. Sud je takođe odredio da Tramp plati 65 miliona dolara kaznene odštete.
Američki okružni sudija Luis Kaplan tek treba da donese odluku o Trampovim zahtevima da dobije novo suđenje u slučaju tužbe Kerol i da se značajno smanji odšteta.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve