

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Kandidat republikanaca za predsednika SAD Donald Tramp čestitao ruskom predsedniku Vladimiru Putinu na „velikom poslu“ oko razmene zarobljenika
Bivši američki predsednik i republikanski kandidat za novi predsednički mandat Donald Tramp u subotu je čestitao ruskom predsedniku Vladimiru Putinu na velikoj razmeni zatvorenika između Rusije i nekoliko zapadnih država.
„Želeo bih da čestitam Vladimiru Putinu što je uradio još jedan veliki posao“, rekao je republikanski predsednički kandidat na događaju u sklopu kampanje u Atlanti, u američkoj saveznoj državi Džordžiji.
„Oslobodili su neke od najvećih ubica u svetu“, rekao je Tramp i dodao: „Vratili su neke od najopakijih ubica. Vratili smo svoje ljude, ali čoveče, sklopili smo neke užasne, užasne dogovore. I lepo je reći da smo ih dobili nazad, ali da li to predstavlja loš presedan?“, zapitao je.
Razmenom zarobljenika, najvećom od Hladnog rata, Rusija i Belorusija oslobodile su 16 osoba koje su bile zatvorene, a za uzvrat je 10 ljudi predato Moskvi iz zatvora u raznim zapadnim zemljama.
U sklopu dogovora pušten je i Rus Vadim Krasikov, koji je u Nemačkoj osuđen na doživotni zatvor zbog ubistva Gruzina čečenskog porekla 2021. godine u centru Berlina.
Dogovor je postigla vlada američkog predsednika Džoa Bajdena uz pomoć Nemačke i drugih saveznika.
Izvor: Hina


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve