Najmanje 11 ljudi je ubijeno u pucnjavi koja se dogodila u obrazovnom centru za starije u švedskom gradu Orebro. Policija veruje da je napadač delovao sam i da incident nije povezan sa organizovanim kriminalom ili terorizmom
Najmanje 11 osoba poginulo je u pucnjavi u centru za obrazovanje odraslih u gradu Erebro u Švedskoj, saopštila je jutros policija.
„Trenutno identifikujemo stradale“, rekao je Roberto Eid Forest, šef lokalne policije Orebra.
U toku je obimni istražni rad, a hitne službe zbrinjavaju povređene, piše BBC.
Foto: Pontus Lundahl/TT News Agency via APIstražitelji na mestu zločina
Dajući više detalja o počiniocu, policija kaže da im nije bio poznat pre pucnjave, da nema veze sa bandom i da policija ne veruje da je za napad bio teroristički motiv.
„Mislimo da je on usamljeni počinilac“, rekao je Fores i dodao da je istraga u ranoj fazi.
Premijer: Pucnjava u školi najgora u istoriji zemlje
Švedski premijer Ulf Kristerson nazvao je masovnu pucnjavu u školi najgorom u istoriji zemlje.
„Svedočili smo brutalnom smrtonosnom nasilju nad potpuno nevinim ljudima. Ovo je najgora masovna pucnjava u švedskoj istoriji“, rekao je Kristerson na konferenciji za novinare.
„Teško je shvatiti razmere onoga što se danas dogodilo… Ono što jednostavno ne bi smelo da se dogodi – dogodilo se“, dodao je.
Kristerson je pozvao naciju da pomogne policiji u istrazi pucnjave.
Podsetimo, u švedskom gradu Orebro, oko 200 kilometara zapadno od Stokholma, dogodila se pucnjava u školi za obrazovanje odraslih „Risbergska“, u kojoj je, prema navodima policije, ubijeno oko deset osoba, uključujući i napadača.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme
343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje
Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija
“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”
Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius Apollo, poslanika Olimpa
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!