Najmanje 11 ljudi je ubijeno u pucnjavi koja se dogodila u obrazovnom centru za starije u švedskom gradu Orebro. Policija veruje da je napadač delovao sam i da incident nije povezan sa organizovanim kriminalom ili terorizmom
Najmanje 11 osoba poginulo je u pucnjavi u centru za obrazovanje odraslih u gradu Erebro u Švedskoj, saopštila je jutros policija.
„Trenutno identifikujemo stradale“, rekao je Roberto Eid Forest, šef lokalne policije Orebra.
U toku je obimni istražni rad, a hitne službe zbrinjavaju povređene, piše BBC.
Foto: Pontus Lundahl/TT News Agency via APIstražitelji na mestu zločina
Dajući više detalja o počiniocu, policija kaže da im nije bio poznat pre pucnjave, da nema veze sa bandom i da policija ne veruje da je za napad bio teroristički motiv.
„Mislimo da je on usamljeni počinilac“, rekao je Fores i dodao da je istraga u ranoj fazi.
Premijer: Pucnjava u školi najgora u istoriji zemlje
Švedski premijer Ulf Kristerson nazvao je masovnu pucnjavu u školi najgorom u istoriji zemlje.
„Svedočili smo brutalnom smrtonosnom nasilju nad potpuno nevinim ljudima. Ovo je najgora masovna pucnjava u švedskoj istoriji“, rekao je Kristerson na konferenciji za novinare.
„Teško je shvatiti razmere onoga što se danas dogodilo… Ono što jednostavno ne bi smelo da se dogodi – dogodilo se“, dodao je.
Kristerson je pozvao naciju da pomogne policiji u istrazi pucnjave.
Podsetimo, u švedskom gradu Orebro, oko 200 kilometara zapadno od Stokholma, dogodila se pucnjava u školi za obrazovanje odraslih „Risbergska“, u kojoj je, prema navodima policije, ubijeno oko deset osoba, uključujući i napadača.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon više od šest nedelja zastoja i političkih prepucavanja, predsednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se obnavlja rad američke vlade. Demokratska i republikanska strana i dalje se međusobno optužuju za posledice koje je blokada izazvala
Demokratski socijalista na čelu kapitalističkog Njujorka
Mada je teško naći dva suprotstavljenija politička koncepta, Trampova i Mamdanijeva vizija Amerike delom su kompatibilne. Gde se završava predsednikova mantra o izdajničkim elitama, kreće gradonačelnikova briga o običnim ljudima; ono što predsednik naziva Mamdanijevim “komunizmom” počinje tačno tamo gde, po gradonačelniku, prestaje Trampov projekat “rasne dominacije” upakovan u “ekonomski populizam”
Dok se na Zapadu spekuliše o “nestalim generalima”, u Pekingu se zapravo odvija redefinisanje uloge partijskog nadzora i načina kontrole nad vojskom. Ne radi se samo o čistki, već o postepenom procesu prenošenja kontrolnih mehanizama sa ljudi na algoritme. Veštačka inteligencija postaje ključni filter lojalnosti i među vojnim i među civilnim rukovodiocima
Modernizacijom identiteta ATP nastoji da se približi mlađoj publici i očuva duh profesionalnog tenisa, ali izaziva kritike da minimalistički pristup vodi gubitku prepoznatljivosti brenda
Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!