U Rusiji je danas dan nacionalne žalosti za poginulima u terorističkom napadu u Krokus siti holu u blizini Moskve. Broj preminulih u terorističkom napadu na „Krokus siti hol“ u Moskvi porastao je na 133, saopštio je Ruski istražni komitet, napominjuući da su to i dalje nepotpuni podaci
U celoj Rusiji državne zastave su spuštene, televizijski kanali ne emituju reklame i zabavni program.
Od 1993. godine do tragedije u “Krokus siti centru“, dan žalosti proglašen je 29 puta, između ostalog i nakon terorističkih napada 2002. i 2004. godine, ali i u slučajevima drugih nesreća – avionskih ili elementarnih.
Poslednji put dan žalosti proglašen je 2018. godine kada je u požaru u zabavnom centru stradalo 60 osoba, najviše dece.
Širom Moskve su bilbordi na kojima se nalaze slike sveća i na kojima je ispisan dan tragedije i građani Moskve su pozvani da ne izlaze i ne odlaze na mesta gde se okuplja veliki broj ljudi.
Prilikom raščišćavanja ruševina u koncertnoj dvorani „Krokus siti“ pronađeno je još beživotnih tela, saopštila je pres služba Istražnog komiteta, a javlja TASS. Broj potvrđenih žrtava popeo se na 133.
Istražni komitet dodao je da se potraga za eventualnim dodatnim žrtvama terorističkog napada nastavlja.
Moskva_atentat_28Požar nakon terorističkog napada u tržnom centru u Moskvi / Foto: Vasili Petrović/Tanjug
Ministarstvo zdravlje Moskve nešto ranije je saopštilo da su u terorističkom napadu povređena 152 građan, od kojih je 114 hospitalizovano.
„U napadu terorista poginule su 133 osobe, uključujući troje dece, a 114 osoba, uključujući 4 dece, prebačeno je u medicinske ustanove i hospitalizovano“, navodi se u objavi ruskog ministarstva za vanredne situacije za Moskovsku oblast, prenosi TASS.
Ekipe ministarstva za vanredne situacije nastavile su raščišćavanje terena oko lokacije terorističkog napada, a tokom noći je bila angažovana i teška mehanizacija.
Islamska država objavila snimak za koji tvrdi da je snimak napada u Moskvi
Teroristička organizacija Islamska država objavila je sinoć video-snimak za koji tvrdi da je snimak napada na tržni centar „Krokus siti“ u Moskvi.
Video-snimak traje minut i po i prikazuje naoružane ljude koji otvaraju vatru na nekoliko osoba koje ulaze u koncertnu dvoranu, prenosi Rojters.
Islamska država je u petak preuzela odgovornost za teroristički napad u kojem su ubijene 133 osobe, a više od 150 je povređeno.
Sa druge strane, glavna urednica „Rasija sevodnja“ Margarita Simonjan navela je da su ruske vlasti već utvrdile ko je učestvovao u terorističkom napadu i dodala da nije u pitanju Islamska država.
„To su Ukrajinci. I zato su, pre nego što su ove osobe uhapšene, zapadne specijalne službe tvrdile da su napadači iz ISIS-a. To ih je i odalo“, rekla je Simonjan.
Moskva: Građani i noću dolaze da odaju poštu žrtvama napada u Krokusu
Građani nastavljaju da dolaze kod koncertne dvorane Krokus siti hol kod Moskve kako bi odali poštu ubijenima u terorističkom napadu u petak veče.
Kod tržnog centra u Krokus siti hola u Krasnogorsku ljudi dolaze su dolazili i noćas kako bi odali poštu poginulima, a reporter lista Izvestija naveo je da je i u četiri ujutro bilo ljudi koji su došli da odaju poštu žrtavma napada.
Na snimku se vidi kako ljudi u blizini zgrade u kojoj je došlo do napada ostavljaju cveće, igračke i balone.
Na licu mesta je i dalje nekoliko vatrogasnih vozila, kao i policija, navodi list Izvestija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Jedna od teza glasi: SAD i Izrael taktički pobeđuju u ratu sa Iranom, ali gube strateški, jer se sukob pretvara u test finansijske i privredne izdržljivosti sa posledicama za ceo svet. Koliko se novca troši na vojne operacije, a koliko gubi globalna ekonomija
Uprkos predizbornim obećanjima, Donald Tramp se ispostavlja kao jedan od najmilitantnijih američkih predsednika ikada. Nakon kidnapovanja predsednika Venecuele i vojnog napada na Iran, na red bi mogla da dođe Kuba. Za sada grca pod sankcijama SAD bez nafte i struje
Kolege iz Evropske unije ponovo su besne na premijera Mađarske Vikora Orbana koji je blokirao kredit Ukrajini vredan 90 milijadri evra. Zašto? Pa zato što mu se može da svoje lične interese stavlja ispred jedininstva unutar EU
Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!