
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

U Rusiji je danas dan nacionalne žalosti za poginulima u terorističkom napadu u Krokus siti holu u blizini Moskve. Broj preminulih u terorističkom napadu na „Krokus siti hol“ u Moskvi porastao je na 133, saopštio je Ruski istražni komitet, napominjuući da su to i dalje nepotpuni podaci
U celoj Rusiji državne zastave su spuštene, televizijski kanali ne emituju reklame i zabavni program.
Od 1993. godine do tragedije u “Krokus siti centru“, dan žalosti proglašen je 29 puta, između ostalog i nakon terorističkih napada 2002. i 2004. godine, ali i u slučajevima drugih nesreća – avionskih ili elementarnih.
Poslednji put dan žalosti proglašen je 2018. godine kada je u požaru u zabavnom centru stradalo 60 osoba, najviše dece.
Širom Moskve su bilbordi na kojima se nalaze slike sveća i na kojima je ispisan dan tragedije i građani Moskve su pozvani da ne izlaze i ne odlaze na mesta gde se okuplja veliki broj ljudi.
Prilikom raščišćavanja ruševina u koncertnoj dvorani „Krokus siti“ pronađeno je još beživotnih tela, saopštila je pres služba Istražnog komiteta, a javlja TASS. Broj potvrđenih žrtava popeo se na 133.
Istražni komitet dodao je da se potraga za eventualnim dodatnim žrtvama terorističkog napada nastavlja.

Ministarstvo zdravlje Moskve nešto ranije je saopštilo da su u terorističkom napadu povređena 152 građan, od kojih je 114 hospitalizovano.
„U napadu terorista poginule su 133 osobe, uključujući troje dece, a 114 osoba, uključujući 4 dece, prebačeno je u medicinske ustanove i hospitalizovano“, navodi se u objavi ruskog ministarstva za vanredne situacije za Moskovsku oblast, prenosi TASS.
Ekipe ministarstva za vanredne situacije nastavile su raščišćavanje terena oko lokacije terorističkog napada, a tokom noći je bila angažovana i teška mehanizacija.
Islamska država objavila snimak za koji tvrdi da je snimak napada u Moskvi
Teroristička organizacija Islamska država objavila je sinoć video-snimak za koji tvrdi da je snimak napada na tržni centar „Krokus siti“ u Moskvi.
Video-snimak traje minut i po i prikazuje naoružane ljude koji otvaraju vatru na nekoliko osoba koje ulaze u koncertnu dvoranu, prenosi Rojters.
Islamska država je u petak preuzela odgovornost za teroristički napad u kojem su ubijene 133 osobe, a više od 150 je povređeno.
Sa druge strane, glavna urednica „Rasija sevodnja“ Margarita Simonjan navela je da su ruske vlasti već utvrdile ko je učestvovao u terorističkom napadu i dodala da nije u pitanju Islamska država.
„To su Ukrajinci. I zato su, pre nego što su ove osobe uhapšene, zapadne specijalne službe tvrdile da su napadači iz ISIS-a. To ih je i odalo“, rekla je Simonjan.
Moskva: Građani i noću dolaze da odaju poštu žrtvama napada u Krokusu
Građani nastavljaju da dolaze kod koncertne dvorane Krokus siti hol kod Moskve kako bi odali poštu ubijenima u terorističkom napadu u petak veče.
Kod tržnog centra u Krokus siti hola u Krasnogorsku ljudi dolaze su dolazili i noćas kako bi odali poštu poginulima, a reporter lista Izvestija naveo je da je i u četiri ujutro bilo ljudi koji su došli da odaju poštu žrtavma napada.
Na snimku se vidi kako ljudi u blizini zgrade u kojoj je došlo do napada ostavljaju cveće, igračke i balone.
Na licu mesta je i dalje nekoliko vatrogasnih vozila, kao i policija, navodi list Izvestija.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve