img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza vlade u Austriji

Sumrak desnice

12. septembar 2002, 17:34 Andrej Ivanji
Copied

Kancelaru Šiselu nije ništa drugo preostalo nego da prizna da, eto, ipak nije uspeo da ukroti Hajdera i da najavi prevremene izbore, najverovatnije za 24. novembar

Posle dve i po godine vladajuća koalicija između Narodne stranke kancelara Volfganga Šisela i desno-populističke Slobodarske stranke Jerga Hajdera raspada se kao kula od karata. Austrijski eksperiment sa ustoličenjem ekstremne desnice na ministarske funkcije bliži se kraju. Socijalisti se zlurado smeškaju i trljaju ruke, zeleni već računaju da bi mogli da uđu u sledeću vladu, a Evropska unija će moći da odahne kada Hajder bude vraćen u opoziciju.

Krizu vlade izazvao je sukob u redovima slobodaraca. Posle početnih problema sa sankcijama EU-a protiv Asutrije zbog ulaska nepoželjnih nacionalističko-ksenofobičnih hajderovaca u bečku vladu, ministri iz slobodarske stranke pokazali su politički korektnu umerenost i brzo se prilagodili pravilima ponašanja u Briselu. Hajder se zarad mira u kući povukao sa mesta predsednika partije i prepustio ga zamenici kancelara Suzani Ris-Paser i EU je opozvao sankcije. Naravno da je Hajder iz senke vukao i dalje sve unutarpartijske konce, ali je barem forma bila zadovoljena, „loš dečko“ je prividno bio uklonjen iz državničkih poslova.

Skoro tri godine Hajder se vrpoljio, najavljivao definitivno povlačenje iz politike i, kako je vreme odmicalo, sve teže se mirio sa ulogom provincijskog partijskog funkcionera, dok su njegovi ljudi, koje je on doveo na vlast, učestvovali u „velikoj svetskoj“ politici i pokazivali sve manje uvažavanja i bezrezervne poslušnosti prema svom vođi.

HAJDEROVA LJUTNJA: Kola su se najzad slomila na pitanju prijema novih članica u EU. Ris-Paserova je zajedno sa Šiselom na osnovu dogovora sa evropskim partnerima podržala prijem Češke i Slovačke u EU – i to uprkos izričitom Hajderovom naređenju. E, tu se Hajder naljutio, uskomešao strasti u Slobodarskoj stranci i pridobio većinu članova predsedništva za svoju stvar. Okupio je svoje pristalice i vidno uživao u ovacijama. Ta neće se valjda tek tako otvoriti granice, zagrmeo je Hajder, da bi došli stranci i oduzeli radna mesta Austrijancima. Pa onda, tu su i dalje važeći Beneševi dekreti u Češkoj i Slovačkoj, na osnovu kojih su posle Drugog svetskog rata proterani Nemci; a Slovačka i pored mnogobrojnih protesta Austrije nikako neće da ukloni atomsku centralu Temelin uz austrijsku granicu. Dok se te dve stvari ne regulišu, tražio je Hajder, Austrija treba da stavi veto na prijem Češke i Slovačke u EU. Harizmatčni, mladoliki, uvek do bronzanih tonova kvarcovani Hajder dobio je po tom pitanju većinsku podršku unutar stranke. Tek da se zna ko je vođa.

Osim toga, Hajder bez odlaganja zahteva poresku reformu koja je, doduše, utvrđena koalicionim ugovorom, ali vlada smatra da ona treba da bude odložena s obzirom na neočekivanu štetu od poplava. Začudo, slobodarci žele da spreče i kupovinu borbenih aviona za koju se zalagao ministar odbrane Šajbner, koji ne samo da je njihov član nego je privremeno stao na čelo partije posle ostavke Ris-Paserove.

Na to su Ris-Paserova, ministar finansija Karl-Hajnca Graser, ministar saobraćaja Matias Rajhold i šef poslaničke grupe slobodaraca Petar Vestentaler ponudili ostavke. Slobodarci podeljeni na dve frakcije su oslabljeni, ali je Hajder ipak uspeo da se nametne kao lider stranke.

NAJAVA: Kancelaru Šiselu nije ništa drugo preostalo nego da prizna da, eto, ipak nije uspeo da ukroti Hajdera – kao što je obećao kada je s njim potpisao pakt – i da najavi prevremene izbore, najverovatnije za 24. novembar.

„Moja odgovornost kao kancelara jeste da Austriji obezbedim stabilnu vladu. Stanovništvo od politike očekuje rešenja problema, a ne borbu za vlast“, izjavio je Šisel posle ostavke ministara iz Slobodarske stranke. Ali, ipak je izrazio nadu da bi Ris-Paserova na kongresu slobodaraca krajem septembra mogla da nađe kompromis sa Hajderom i da nastave „dobru koalicionu saradnju“ u vladi do redovnih izbora krajem sledeće godine. No, „Hajderovim povicima iz Koruške“ ova vlada neće da popusti, bio je odlučan Šisel, pa ako birači treba da presude u ovom sporu, neka bude tako. Što se tiče proširenja EU-a, vladi su potrebni „ljudi koji rešavaju probleme“, a ne ljudi koji ih „izazivaju“. Šiselova izjava ličila je na početak predizborne kampanje.

Oštra kritika opozicije, naravno, nije izostala. „Šisel je u koaliciju sa Hajderom ušao gonjen ličnom potrebom za vlašću“, izjavio je šef socijalista Alfred Guzenbauer. Rezultat su, po njemu, rekordna nezaposlenost i najveći porezi i troškovi koje je Austrija ikada imala. Krajnje je vreme da Narodna stranka raskrsti sa slobodarcima Jerga Hajdera pre nego što se „i sami zaraze tim bacilom“. Na kraju krajeva, morali su da znaju u šta se upuštaju kada su potpisali pakt sa neuračunljivim populistom iz Koruške.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, koalicija je štetila i narodnjacima i slobodarcima. Pogotovo bi ovi drugi mogli sa 27 odsto sa poslednjih izbora da padnu na oko 15 odsto. Krajnje desnu vladu krajem godine u Austriji bi mogla da zameni jedna izrazito leva kolicija između socijalista i zelenih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i silovanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure