
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Posle turneje po zapadnom Balkanu visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini izjavila je da je "zabrinuta" i da će svoju zabrinutost preneti ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU na samitu koji se održava 9. i 10. marta u Briselu. "Situacija je napeta i izložena unutrašnjim, regionalnim i globalnim izazovima", izjavila je Italijanka, da bi nastavila u obaveznom optimističkom tonu evropskog činovnika, tipa – ima Balkan snage da se izbori sa izazovima, a EU tek što neće da pruži punu podršku evropskim integracijama svima koji bi da se integrišu u EU, a tek ti divni mladi ljudi u Srbiji sa Kosovom ili bez njega, Bosni i Hercegovini, Makedoniji ili Crnoj Gori, koji su puni evropskog entuzijazma
Za razliku od Mogerini, ministar spoljnih poslova Slovačke Miroslav Lajčak je bez trunčice obligatornog optimizma izjavio da se visoka predstavnica sa balkanske turneje vratila „frustrirana“, da EU sve više gubi kredibilitet po pitanju proširenja, da je napustila zapadni Balkan, a posledica toga je „da su danas dve tamošnje države pred raspadom, a tri u dubokoj krizi“.
Građane famoznog „zapadnog Balkana“ najviše bi moglo da frustrira što se Mogerini ponašala kao da je pala s Marsa, a ne doletela iz Brisela, nekako iskreno iznenađena što u Makedoniji VMRO-DPMNE prosto neće da preda vlast, da populističkim i nacionalističkim parolama poziva svoje pristalice da na ulici spreče „albanizaciju zemlje“, optužuje Albaniju da se meša u unutrašnja pitanja Makedonije; da u Crnoj Gori opozicija bojkotuje parlament zbog „pokušaja terorističkog napada i državnog udara“ koji su obeležili parlamentarne izbore pre pola godine, na kojima vlasti insistiraju kao istinitim, a opozicija ih naziva farsom; da su zajedničke institucije u Bosni i Hercegovini u krizi zbog odluke o reviziji presude za genocid protiv Srbije (kao da inače nisu u krizi), što je podiglo tenzije i na relaciji Sarajevo–Beograd; da Srbija ima zategnute odnose sa Kosovom (koje, naravno, ne priznaje i koje je i bez Srbije u političkom i ekonomskom rasulu) i sa Hrvatskom i sa Bosnom; da su Priština i Podgorica u sporu oko demarkacije granice; da sve ove države formalno ispunjavaju osnovne demokratske kriterijume, dok su suštinski partokratske i autokratske države; da svugde cveta korupcija, da preovlađuje populizam, da se svugde i svi poigravaju sa nacionalističkim osećanjima (uključujući i članicu EU Hrvatsku), koje je lako uzburkati zbog neraščišćenih istorijskih računa; da je socijalna situacija kritična, nezaposlenost ogromna…
Mogerini je delovala iznenađena, kao što je čitav Zapad bio iznenađen kada mu je pred nosom počelo Arapsko proleće i kada su milioni izbeglica počeli da hrle ka Evropi. Kao da je kriza u nas prestala što da bukti, što da tinja preko dve i po decenije. Posle blagog pozitivnog trenda, ona se ponovo inertno produbljuje i širi, dok su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države zaokupljene sopstvenim, međusobnim i globalnim izazovima.
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve