
Božić
Božić u Nemačkoj: Strah od terorizma uz kuvano vino
Poslednjih godina nemački božićni vašari dodali su u svoju „tradiciju“ i barijere koje treba da spreče kakvog teroristu ili ludaka da uleti u masu vozilom

Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda
Savezni apelacioni sud privremeno je obustavio presudu koju je u sredu uveče donelo veće sudija Američkog suda za međunarodnu trgovinu (CIT), a kojom su blokirane sveobuhvatne carine Donalda Trampa.
Presudom Apelacionog suda Trampu je vraćena mogućnost da uvodi carine, pozivajući se na vanredna ovlašćenja koja je proglasio ranije ove godine.
Sud je takođe naložio da obe strane podnesu pisane argumente po pitanju stopiranja Trampovih carina, najkasnije početkom narednog meseca.
Ova odluka unosi dodatnu zabunu i neizvesnost u vezi s Trampovom politikom carina, koja predstavlja ključni stub njegove ekonomske politike, piše CNN.
Privremena obustava
Tročlano veće sudija Američkog suda za međunarodnu trgovinu je u sredu (28. maj) presudilo da Tramp nije imao ovlašćenja da uvede sveobuhvatne carine, koje je doneo pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (IEEPA).
Carine obično mora da odobri Kongres, ali je Tramp to zaobilazio tvrdeći da trgovinski deficit SAD-a predstavlja nacionalnu vanrednu situaciju. To mu je omogućilo da uvede široke carine većini država, što je izazvalo velike potrese na tržištima.
Sudije koje su privremeno obustavile Trampove carine naglasile su da se ne izjašnjavaju o „mudrosti ili mogućoj efikasnosti predsednikovog korišćenja carina kao sredstva pritiska“.
Umesto toga, presuda se odnosila isključivo na pitanje da li su carine uopšte zakonito uvedene. Njihova primena je, kako je navedeno, „nedozvoljena ne zato što je nepromišljena ili neefikasna, već zato što savezni zakon to ne dozvoljava“.
Trampova administracija odmah je uložila žalbu na presudu, čime je započeta pravna borba oko ekonomske politike za koju Tramp tvrdi da će vratiti američku ekonomiju ka proizvodnji.
Privremena obustava presude usledila je manje od 24 sata kasnije.
U dugom postu na svojoj platformi „Truth Social“, Tramp je u četvrtak uveče rekao da odluka Američkog suda za međunarodnu trgovinu potkopava predsednička ovlašćenja. Takođe je pozvao Vrhovni sud da se umeša i poništi odluku suda.
„Veće sudija Američkog suda za međunarodnu trgovinu je, neverovatno, presudilo protiv Sjedinjenih Američkih Država po pitanju očajnički potrebnih tarifa, ali je, srećom, kompletno veće od 11 sudija Apelacionog suda upravo obustavilo presudu njujorškog suda. Odakle dolaze te tri prvobitne sudije? Kako je moguće da su mogli da nanesu toliku štetu SAD-u? Da li je to samo mržnja prema Trampu? Koji bi drugi razlog mogao biti?“, napisao je Tramp.
„Nadam se da će Vrhovni sud brzo i odlučno preokrenuti ovu užasnu, po zemlju opasnu odluku. Prevaranti iz senke ne smeju da unište našu naciju!“, dodao je predsednik SAD-a.
Presuda za presudom
Presuda kojom se stopiraju carine, a zatim i druga presuda kojom se ta odluka privremeno obustavlja, donete su u roku od manje od 24 sata, što dodatno doprinosi haosu oko Trampove ekonomske politike.
U sredu uveče, sudije Američkog suda za međunarodnu trgovinu blokirale su sve tarife uvedene na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima, uključujući „tarife Dana oslobođenja“ koje je Tramp najavio 2. aprila, kao i ranije uvedene tarife protiv Kine, Meksika i Kanade, za koje je Tramp tvrdio da su usmerene na borbu protiv fentanila koji ulazi u SAD.
Naredba se ne odnosi na carine od 25 odsto na automobile, auto-delove, čelik i aluminijum, koje su uvedene na osnovu člana 232. Zakona o proširenju trgovine.
Sud je jednoglasno, u jednoj odluci, doneo presudu u dva različita slučaja. Jednu tužbu je u aprilu podneo „Liberty Justice Center“ u ime uvoznika vina „VOS Selections“ i još četiri mala preduzeća. Drugu tužbu podnelo je dvanaest američkih saveznih država, na čelu sa Oregonom.
„Ova presuda potvrđuje da naši zakoni nešto znače i da se trgovinske odluke ne mogu donositi prema predsednikovoj volji“, rekao je generalni tužilac Oregona Den Rejfild posle presude o privremenoj obustavi carina. Tužioci su tvrdili da Zakon o vanrednim ovlašćenjima ne daje predsedniku pravo da uvodi tarife, a čak i da daje, trgovinski deficit ne predstavlja vanrednu situaciju, jer je vanredna situacija definisana kao „neobična i vanredna pretnja“.
Trgovinski sud je takođe naložio da administracija povuče sporne carine u roku od deset kalendarskih dana.
Trampova administracija uložila je žalbu svega nekoliko sati nakon odluke. U četvrtak je administracija zapretila da će slučaj izneti pred Vrhovni sud ako žalba ne bude usvojena od strane Apelacionog suda ili samog Američkog suda za međunarodnu trgovinu.
Na konferenciji za medije u četvrtak popodne portparolka Bele kuće Kerolajn Livit kritikovala je odluku suda, nazvavši tročlano sudsko veće „aktivističkim sudijama“, iako je jednog od sudija imenovao sam Tramp tokom svog prvog mandata.
Levit je rekla da je odluka pokušaj da se „drsko zloupotrebi sudska moć kako bi se oduzela Trampova nadležnost“.
Izvori: CNN/The Guardian

Poslednjih godina nemački božićni vašari dodali su u svoju „tradiciju“ i barijere koje treba da spreče kakvog teroristu ili ludaka da uleti u masu vozilom

Iako pregovori o planu okončanja rata u Ukrajini traju, na frontu oružje još nije utihnulo. Moskva je objavila zauzimanje gradova Pokrovsk i Vovčansk, dok Kijev sa druge strane tvrdi da borbe, za pomenute gradove, još traju i optužuje Rusiju za propagandu

U stanu 46-godišnje žene u bečkom Leopoldštatu, subotnja rasprava između dvojice muškaraca tragično je završila ubistvom. 56-godišnji Hrvat priznao je da je izbo 49-godišnjeg Mirka V, navodeći da je tokom svađe „izgubio živce“

Novi svetski samit o klimi ponovo su blokirali bogati naftaši, najveći zagađivači planete i najodgovorniji što postoji vrlo realna opasnost da iz ere globalnog zagrevanja uđemo u period globalnog ključanja

Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara, pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve