img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat Izraela protiv Hamasa

Strah od drugog globalnog sukoba

18. oktobar 2023, 23:10 Andrej Ivanji
fotografije: ap
NAPETOST KOJA RASTE IZ SATA U SAT: Izraelska vojska u akciji;...
Copied

Broj ubijenih Izraelaca počeo je da stagnira, broj stradalih Palestinaca raste. Dok obe strane uzavrele krvi licitiraju mrtvima i patnjom u ovom lokalnom sukobu, sve je veća opasnost da on preraste u globalni rat

Kada se američki nosač aviona USS General R. Ford sa pratećim ratnim krstaricama ukotvio na istoku Sredozemnog mora, lokalni rat između Izraela i palestinskog Hamasa na neki način postao je pasivan globalni sukob. Da bi potkrepile pretnju predsednika Džoa Bajdena da nikome na pamet ne padne da pokuša da iskoristi trenutnu slabost Izraela nakon pokolja koji je Hamas izveo na jugu zemlje 7. oktobra, Sjedinjene Američke Države su odmah zatim u region poslale i USS Dwight D. Eisenhower. Ova dva nosača aviona zajedno mogu da ponesu preko 150 lovaca i do 10.000 mornara, posade i marinaca.

Ovolika američka vojna sila na Bliskom istoku sa jasnim zadatkom da u slučaju nužde aktivno pritekne u pomoć Izraelu, trebalo bi da odvrati pre svega Teheran da preko Sirije ili Hezbolaha u Libanu otvori nove frontove dok je oko 360.000 izraelskih vojnika raspoređeno oko Pojasa Gaze i čeka naređenje da krene u kopnenu ofanzivu. Dok se karte u zamršenoj bliskoistočnoj igri prevrtljivih saveza sklopljenih zbog privremene koristi mešaju za finalnu partiju, američke službe i vojska Izraelu pružaju punu obaveštajnu i logističku podršku.

AMERIČKA DIPLOMATSKA INICIJATIVA

Bajdenova administracija je u potpunosti preuzela diplomatsku inicijativu sa ciljem smirivanja strasti u regionu dok humanitarna kriza palestinskog stanovništva izloženog izraelskim bombama i blokadi poprima katastrofične razmere. Državni sekretar Entoni Blinken je za samo nekoliko dana nakon Izraela posetio Jordan, Saudijsku Arabiju, Katar i Egipat. Na američke saveznike u regionu apelovao je da iskoriste svoj uticaj na Hamas da pusti makar jedan deo otetih civila, među kojima ima i Amerikanaca, i da se uspostavi humanitarna pomoć za Pojas Gaze, a Egiptu je upućen poseban apel da otvori svoje granice makar za najugroženije Palestince. U Tel Avivu Blinkenu se priključio i američki ministar odbrane Ostin Lojd. Poruka nije mogla biti jasnija.

Hamas se oglasio da bi možda i mogao da pusti ponekog taoca, naročito strance, ako Izrael ponovo uspostavi snabdevanje Gaze vodom, strujom, gasom i gorivom i prekine vazdušne napade, a izraelska vlada je izjavila da će prekinuti blokadu kada Hamas na slobodu pusti sve zarobljene civile. A što se tiče proklamovanog cilja potpunog uništenja Hamasa, tu odustajanja nema po bilo koju cenu.

Blinken je pripremio teren da u sredu 18. oktobra Bajden poseti Tel Aviv i Aman i svojim prisustvom još jednom stavi do znanja da će svako ko napadne Izrael imati posla sa Amerikom. Neuobičajeno je da američki predsednik posećuje ratom zahvaćeno područje, ali naredne godine u SAD se održavaju predsednički izbori, a kakav bi heroj Bajden ispao kod kuće ako oslobodi kidnapovane Amerikance, spreči razbuktavanje sukoba na Bliskom istoku i makar ublaži neizmernu patnju Palestinaca u Gazi o kojoj prenose svetske televizije. Vredi rizika da se i lično izloži.

Dok se vode diplomatski pregovori, Izrael nemilosrdno dan i noć izvodi vazdušne napade na Pojas Gaze gde vlada Hamas, pozivajući se na svoje “pravo na samoodbranu”. U trenutku kada nastaje ovaj tekst, ubijeno je bilo oko 3000 Palestinaca, od kojih blizu 800 dece, ranjeno je više hiljada ljudi, interno raseljeno oko 600.000 jer je Izrael sever Pojasa Gaze proglasio “ratnom zonom”. Broj ubijenih i ranjenih povećava se iz dana u dan.

Broj ubijenih u napadu Hamasa popeo se na 1400. Izraelska vojska je saopštila da ova palestinska teroristička organizacija u zarobljeništvu drži 222 talaca.

LICITIRANJE MRTVIMA I BOLOM

Palestinians Israel
…

Kako vreme protiče, polako bledi slika pokolja jevrejskih civila koji su sa određenom sladostrašću počinili teroristi Hamasa, a u punom krvavom sjaju u prvi plan izbijaju prizori ljudske patnje i stradanja iz Pojasa Gaze. U svetu brzih razmena informacija ništa pažnju publike ne drži predugo.

Zapadne televizije izvrtele su potresne razgovore sa preživelima krvorpolića od 7. oktobra, sa roditeljima i rođacima ubijene i otete dece. Nezamislivi su to bol i strepnja sa kojima svi mogu da se identifikuju. Rafalima iz automatskog oružja likvidirani su mladi ljudi na muzičkom festivalu, u svojim domovima nalik našima, na ulicama nalik našima. Izraelske devojke i mladići ubijeni su u skloništima ručnim granatama palestinskih terorista. Zločin ubica Hamasa bio je poseban u svojoj svireposti, bila je to erupcija nekontrolisane mržnje.

Država Izrael odgovorila je modernom verzijom ognjenog mača. Premijer Benjamin Netanjahu je obećao da će uništiti Hamas za sva vremena. Ta borba se odvija preko glava Palestinaca koji iz Gaze nemaju kuda da pobegnu, sve granice njihovog utočišta koje nazivaju Palestinom su zatvorene.

Prvih dana vazdušnih udara zapadni svet je u velikoj meri pokazivao razumevanje za odlučnu reakciju jevrejske države. Ali je sa svakom ispaljenom navođenom raketom, sa svakim artiljerijskim projektilom, sa svakom slikom ubijenog ili ranjenog palestinskog deteta razumevanje za Izrael počinjalo polako da jenjava. Potpuna opsada Pojasa Gaze i razaranje infrastrukture počeli su da liče na kolektivno kažnjavanje 2,3 miliona Palestinaca.

Počela je licitacija mrtvima, ranjenima, bolom, patnjom, opravdanjima za postupak jedne ili druge strane. Saveznici Izraelaca ističu da izraelska vojska ne ubija namerno palestinske civile, da su oni kolateralna šteta jer da ih Hamas koristi kao živi štit, za razliku od palestinskih ubica koje su s predumišljajem za cilj imale jevrejsko civilno stanovništvo. Kao da krik roditelja ubijene dece nije uvek isti.

Najrazličitije humanitarne organizacije optužuju Izrael za izazivanje humanitarne katastrofe, za nepridržavanje zakonima rata, pojedinci i za zločin protiv čovečnosti. Čak je i Amerika u svojoj nepokolebljivoj podršci upozorila svog saveznika da malo više povede računa o palestinskim civilnim žrtvama, ako ni zbog čega drugog onda zato što je to loš politički marketing.

NEODRŽIVA SITUACIJA

Što duže ovakva situacija bude trajala, to su veće šanse da se rat koji Izrael vodi protiv Hamasa prelije na susedne zemlje i region. Možda je to i bio plan vođa napada na izraelske civile. Islamske verske vođe neće predugo moći da skrštenih ruku gledaju jevrejski pokolj palestinske braće, ma šta inače o njima mislili. Svaki novi dan razaranja Gaze propraćenog kolateralnom ljudskom štetom natapa tlo krvlju i stvara nove ratnike protiv Jevreja.

Ključa nezadovoljstvo Palestinaca i u Zapadnoj obali i istočnom delu Jerusalima. Masovna pobuna, intifada, mogla bi da izbije svakog časa. Mediji izveštavaju da su za manje od 10 dana izraelske snage bezbednosti tu ubile više desetina Palestinaca.

Pitanje je samo vremena kada će izraelski tenkovi i pešadija upasti u Gazu. A šta posle toga? To niko ne zna.

Najveća opasnost za Izrael u ovom trenutku vreba, međutim, iz Libana gde se nalazi najjača nedržavna vojna sila na svetu čiji je strateški cilj uništenje Izraela – Hezbolah (Partija Boga).

POLICIJA NAORUŽANA KAO DRŽAVA

Za zapadne vojne analitičare to je “teroristička organizacija”, “policija obučena kao vojska, a naoružana kao država”, kako je to formulisao američki trust mozgova Center for Strategic and International Studies. Pretpostavlja se da ima oko 100.000 dobro obučenih, u ratu u Siriji prekaljenih boraca.

Hassan Nasrallah
…vođa Hezbolaha šeik Sajed Hasan Nasralah

U jednom izveštaju koji je rađen za Američki kongres piše da bi Hezbolah u Libanu mogao da raspolaže sa oko 150.000 raketa različite razorne moći – od malih, nenavođenih, kratkog dometa koje počivaju na ruskim, kineskim iranskim konstrukcijama, do navođenih raketa srednjeg dometa sa eksplozivnim punjenjem od pola tone. Novac i oružje uglavnom dobija iz Irana, preko Sirije. Hezbolah u Libanu ima svoje predstavnike i u parlamentu i u izvršnoj vlasti. Verski, politički i vojni vođa ove moćne organizacije je od 1992. Hasan Nasr alah (63), koji je u poslednjem velikom sukobu Hezbolaha sa Izraelom u šiitskom svetu stekao status “nacionalnog heroja”.

Izraelske obaveštajne službe, koje su potpuno zakazale u Pojasu Gaze, muči da li će Hezbolah pokušati u ovoj situaciji da ostvari cilj zbog koga je osnovan – da Izraelu zada smrtonosan ili makar parališući udarac.

UNIŠTENJE DRŽAVE IZRAEL

Mržnja u jednom delu arapskog sveta prema Izraelu, čije se puko postojanje osporava, tolika je da ni samoubilačke akcije ne mogu da se isključe. Izrael je najmoćnija vojna sila na Bliskom istoku, jedna od najmoćnijih na svetu, i takođe nuklearna sila. Nakon masakra koji je počinio militantni Hamas i koji je narušio mit o neranjivosti Izraela valjalo bi bukvalno razumeti reči ministra odbrane Joava Galanta da bi u slučaju napada Izrael “izbombardovao Liban i vratio ga u kameno doba”. Zvanična vlada Libana nema nikakvog uticaja na Hezbolah.

Hamas je jednostavnim, jeftinim, nenavođenim raketama demonstrirao kako može da se izigra izvanredan izraelski raketni odbrambeni štit “Gvozdena kupola” – ispaljivanjem više hiljada raketa istovremeno iz različitih pravaca na različite ciljeve. Vojni stručnjaci smatraju da bi balističke rakete Hezbolaha mogle da probiju izraelski štit ako bi ih pratili krstareće rakete i dronovi.

Iran je krajem 2021. tokom jednog vojnog manevra simulirao raketni napad na izraelsku atomsku centralu kod pustinjskog mesta Dimona, pisao je nemački “Špigel”. Demonstracija je pokazala da bi napad trebalo da usledi u dva talasa – prvi bi “napravio rupu” u antiraketnom sistemu, drugi bi trebalo da pogodi cilj. Iz Libana bi balističkim raketama trebalo samo nekoliko minuta da dođu do cilja.

U takvom apokaliptičkom scenariju, ako bi bio sateran u ćošak, Izrael bi imao opravdanje, ili bi sebi mogao da uzme za pravo da uzvrati i nuklearnim oružjem – što bi zaista neke delove Libana vratilo u “kameno doba”. Da takav eventualni scenario spreče, tu su sada američki nosači aviona.

OZBILJNO SHVAĆENA PRETNJA

Da Izrael ozbiljno shvata potencijalnu pretnju na severu zemlje pokazuje i to da je šef Generalštaba Herci Halevi lično otišao do granice sa Libanom. Do puškaranja je već došlo, žrtava ima na obe strane. Nakon što su se obaveštajne službe onoliko opekle u Pojasu Gaze, Izrael pretnju koju predstavlja Hezbolah uzima veoma ozbiljno i evakuisao je civilno stanovništvo iz naselja duž granice sa Libanom da bi vojska imala manevarski prostor.

U Tel Avivu se mogu čuti i glasovi da Izrael ne bi uopšte trebalo da čeka na napad Hezbolaha kojim diriguje Iran, već da iskoristi priliku, kada je već toliko vojnika mobilisano, i uništi i Hamas i Hezbolah.

Može se poći od toga da bi se u slučaju većeg napada Hezbolaha na Izrael u sukob uključila i američka ratna flota. U tom trenutku bi lokalni sukob prerastao u globalni.

Tagovi:

SAD humanitarna katastrofa Amerika Taoci Izrael Rat Hezbolah Gaza Hamas Liban krvoproliće Pojas Gaze Palestinci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kit ket

Krađa čokoladica

29.mart 2026. K. S.

Ukradeno više od 12 tona KitKet čokoladica

Na putu iz fabrike u Italiji ka tržištu u Poljskom nestao je tovar KitKet čokoladica težak 12 tona

Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Komentar

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure