Mnoge ideje iznete u mirovnom planu za Ukrajinu u 28 tačaka odbačene su u prethodnim pregovorima ukrajinskih i evropskih zvaničnika kao ustupci Rusiji. Predsednik SAD Donald Tramp, međutim, ne odustaje
Plan, čiji je nacrt dobio CNN, predviđa da Kijev ustupi deo ukrajinskih teritorija Rusiji, američko „de fakto“ priznanje Krima i drugih ukrajinskih teritorija koje je Kremlj nasilno zauzeo i ograničenje snage ukrajinske vojske.
Mnoge ideje iznete u planu od 28 tačaka odbačene su u prethodnim pregovorima ukrajinskih i evropskih zvaničnika kao preterani ustupci Rusiji, piše CNN.
U četvrtak (20. novembar) uveče mirovni plan američkog predsednika Donalda Trampa je u Kijevu uručen ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom. On predviđa potvrđivanje suvereniteta Ukrajine, ali pod uslovom da se odrekne nekih svojih teritorija.
Američki zvaničnici rekli su da se na planu još radi i da bi konačni sporazum zahtevao ustupke obe strane, ne samo Ukrajine.
Najnoviji mirovni plan koji su predložile SAD je „dobar je i za Ukrajinu i za Rusiju”, izjavila je portparolka Bele kuće Karolajn Livit.
Foto: AP photoVolodimir Zelenski i Donald Tramp
Šta piše u novom planu?
Slično prekidu vatre u Gazi, nacrt plana za Ukrajinu predviđa da čitav proces „nadgleda i za njega garantuje Mirovni savet, na čelu sa predsednikom Donaldom Trampom“.
Plan koji je najpre prenela ruska privatna medijska grupa RCB (RosBiznesConsulting) predviđa da će Ukrajina uneti u Ustav odredbu da neće postati članica NATO-a i da će zadržati nenuklearni status.
Navodi se da će Krim, Donjeck i Lugansk de fakto biti priznati kao ruske teritorije, dok će se u Hersonu i Zaporožju sadašnja linija frona „zamrznuti”, a bilo bi zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.
Nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju da se održe izbori u rok od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnicike rata.
U planu sa 28 tačaka koji je objavio se navodi:
Suverenitet Ukrajine biće potvrđen.
Rusija, Ukrajina i Evropa će zaključiti sveobuhvatni sporazum o nenapadanju, a svi sporovi iz poslednjih 30 godina smatraće se rešenim.
Rusija se obavezuje da neće vršiti invaziju na susedne zemlje, a NATO se obavezuje da se neće dalje širiti.
Sjedinjene Američke Države će delovati kao posrednik u dijalogu između Rusije i NATO-a o pitanjima bezbednosti i deeskalacije.
Ukrajina će dobiti bezbednosne garancije.
Broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen na 600.000.
Ukrajina će u svoj Ustav ugraditi odbijanje da se pridruži NATO-u, a NATO će sličnu odredbu uključiti u svoja dokumenta.
NATO neće rasporediti trupe u Ukrajini.
Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.
Garancije SAD: Sjedinjene Američke Države će dobiti nadoknadu za pružanje garancija, koje će povući ako Ukrajina napadne Rusiju. Ako Rusija napadne Ukrajinu, sankcije će joj biti vraćene, a preispitaće se odluka o priznanju teritorija. Raketiranje Moskve ili Sankt Peterburga bez razloga lišiće Ukrajinu garancija.
Ukrajina ima pravo na članstvo u EU i dobiće preferencijalni pristup evropskom tržištu.
Plan za obnovu Ukrajine obuhvata: Fond za razvoj Ukrajine za investicije u tehnologiju i veštačku inteligenciju, zajedničku obnovu i rad gasne infrastrukture, rekonstrukciju oštećenih područja i gradova, razvoj infrastrukture i poseban paket Svetske banke.
Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju, a sankcije će biti ukidane po fazama. SAD i Rusija će potpisati dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji, a Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8.
Zamrznuta imovina: 100 milijardi dolara ruskih sredstava biće iskorišćeno za obnovu Ukrajine, SAD će dobiti 50 odsto profita, a Evropa će dodati još 100 milijardi dolara.
Preostala ruska zamrznuta sredstva biće usmerena u američko-ruski investicioni fond i biće osnovana američko-ruska radna grupa za poštovanje sporazuma.
Rusija će ojačati svoju politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države i Rusija će produžiti sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.
Ukrajina potvrđuje svoj status države bez nuklearnog oružja.
Nuklearna elektrana Zaporožje će nastaviti sa radom pod nadzorom MAAE, s tim što će proizvodnja biti podeljena 50:50 između Rusije i Ukrajine.
Obe zemlje će sprovesti programe tolerancije: Ukrajina će usvojiti norme EU o zaštiti manjina, obe strane će ukinuti diskriminatorne mere, a nacistička ideologija će biti zabranjena.
Teritorije: Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruski, a priznaće ih i Sjedinjene Američke Države. U Hersonu i Zaporožju front se zamrzava duž linije kontakta. Rusija se odriče drugih teritorija van tih pet regiona. Ukrajina povlači svoje snage iz dela Donjecke oblasti i ta teritorija će postati demilitarizovana tampon zona.
Ni Ukrajina ni Ruska Federacija neće menjati teritorijalne sporazume silom.
Rusija neće ometati korišćenje Dnjepra i izvoz žita preko Crnog mora.
Humanitarni deo: Razmena svih za sve, povratak civilnih pritvorenika i dece, program ponovnog spajanja porodica, mere pomoći žrtvama sukoba.
Ukrajina će održati izbore za 100 dana.
Sve strane će dobiti amnestiju i odreći se budućih potraživanja.
Sporazum će biti pravno obavezujući, a nadgledaće ga Mirovni savet na čelu sa Donaldom Trampom.
Nakon potpisivanja sporazuma, prekid vatre će odmah stupiti na snagu.
EU i Ukrajina: Plan ide u korist Moskvi
Evropski i ukrajinski zvaničnici u četvrtak (20. novembar) su odbacili novi mirovni plan američkog predsednika Donalda Trampa koji, kako su naveli, ide u korist Moskve, upozoravajući da će popuštanje Rusiji samo podstaći njenog predsednika Vladimira Putina da još jače nastavi sa agresijom na NATO.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas poručila je timu američkog predsednika da će njihov mirovni plan od 28 tačaka propasti, jer ga ne podržavaju ni Kijev, ni Evropska unija, koja je sada najveći donator Ukrajine, prenosi Politiko.
Američki plan izazvao je uzbunu u evropskim prestonicama, delom zato što su bili potpuno isključeni iz procesa njegove izrade, a uglavnom zato što „to nije ništa više od Putinove liste želja”.
„Da bi bilo koji mirovni plan uspeo, moraju ga podržati Ukrajina i Evropa. Pritisak mora biti na agresora, a ne na žrtvu. Nagrađivanje agresije će samo podstaći agresora da nastavi još jače”, rekla je Kalas nakon završetka sastanka ministara spoljnih poslova EU.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je evropskim ministrima na privatnom sastanku u Briselu da je očigledno da je Rusija diktirala uslove novih predloga.
„Suština je da bilo koji mirovni plan nije izvodljiv ako se zasniva na smirivanju agresora. Ovo bi moglo doneti samo još više rata i brutalnosti Ukrajini i celoj Evropi“, rekao je Sibiha.
Američki predlog objavljen je u jeku korupcionaškog skandala u Kijevu, u trenutku kada Evropska unija pokušava da usaglasi stavove o načinima da se Ukrajini obezbedi pomoć od 140 milijardi evra.
U tom kontekstu, ove nedelje su se pojavili izveštaji da su američki zvaničnici, predvođeni Stivom Vitkofom, razgovarali sa ruskim predstavnicima kako bi oživeli mirovne pregovore.
Kalas je danas rekla da nijedan predstavnik Evrope nije bio uključen u izradu Vitkofovog plana i dodala da u njemu nema nikakvih ustupaka Rusije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp ponovo preti Iranu da će bombardovati mostove i elektrane u slučaju da ne dođe do trajnog primirja na mirovnim pregovorima, ali i zbog novog zatvaranja Ormuskog moreuza
Rumen Radev, pobednik parlamentarnih izbora u Bugarskoj, ima priliku da prekine niz vanrednih izbora i hroničnu političku krizu u ovoj državi. Zamera mu se navodna bliskost Moskvi
Snažan zemljotres jačine 7,4 stepena pogodio je Japan, nakon čega su vlasti izdale upozorenje na cunami i pozvale građane na hitnu evakuaciju. Talasi visine do tri metra očekuju se duž severoistočne obale, dok su pojedini već stigli do prefekture Ivate
U Sjedinjenim Američkim Državama ponovo je otvorena rasprava o standardima potrošnje vode u domaćinstvima, nakon što je predsednik Donald Tramp predložio ublažavanje propisa koji ograničavaju količinu vode koju koriste toaleti
U Libiji je počela velika međunarodna vojna vežba „Flintlock 2026“, koju predvodi Komanda SAD za Afriku (AFRICOM), a u kojoj učestvuje oko 30 zemalja iz Evrope i Afrike. Vežba po prvi put okuplja i suparničke libijske snage, dok Sjedinjene Države poručuju da je cilj stabilizacija i eventualno ujedinjenje zemlje i njene vojske
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!