img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Holivud i politika

Sram vas bilo

18. januar 2017, 19:09 Radoslav Ćebić
fotografije: ap
Copied

Od Marlona Branda do Meril Strip pozornicu na dodelama Oskara i Zlatnog globusa poneki laureati su koristili da javnosti pošalju direktnu političku poruku. Najčešće su ukazivali na težak položaj etničkih, verskih ili seksualnih manjina, na probleme kao što je globalno zagrevanje, a u poslednje vreme upućuju oštre kritike "najmoćnijoj osobi na svetu", predsedniku Sjedinjenih Američkih Država

Zlatni globus je godišnja nagrada za izuzetnost u oblasti filma i televizije koju dodeljuju strani novinari akreditovani u Holivudu, a prva ceremonija je održana 1944. Dve godine kasnije rodio se Donald Tramp, budući milijarder i predsednik SAD i najčešće prozivana osoba na ovogodišnjoj dodeli Zlatnog globusa, a da mu niko, pritom, nije pomenuo ime.

Antitrampovsko veče otvorio je komičar i domaćin svečanosti Džimi Felon pitajući se šta bi se desilo da je psihotični negativac, kralj Džofri, iz nominovane serije Igra prestola preživeo. „Pa, saznaćemo za dvanaest dana“, rekao je aludirajući na Trampovu inauguraciju zakazanu za 20. januar. Nastavio je britanski glumac Hju Lori, dobitnik Zlatnog globusa za sporednu mušku ulogu u BBC-jevom TV filmu Noćni menadžer, rečima: „Prihvatam ovu nagradu u ime svih milijardera psihopata gde god bili.“ Zahvaljujući se Udruženju stranih novinara u Holivudu, organizatorima ceremonije, Lori je rekao da su Holivud, stranci i novinari „najponiženiji segmenti američkog društva“.

Međutim, budućeg predsednika SAD najviše je razljutio govor ovogodišnje dobitnice Zlatnog globusa za životno delo Meril Strip, „jedne od najprecenjenijih glumica u Holivudu“, kako ju je besno na Tviteru nazvao Tramp, uvređeno dodajući: „…Ne poznaje me, a napada me.“ Nadovezujući se na Lorijeve reči, Meril Strip je rekla: „…Holivud je prepun došljaka i stranaca. Ako ih sve budemo išutirali, nećemo imati šta da gledamo osim fudbala i mešovitih borilačkih veština (Mixed martial arts), a to uopšte nije umetnost.“ Zatim je podsetila na događaj kojeg se Donald Tramp, očigledno, ne stidi, ali bi voleo da su ga svi zaboravili: u toku izborne kampanje Tramp je, rugajući se, oponašao novinara „Njujork tajmsa“ koji ima teškoće sa govorom. „Još uvek mi to ne izlazi iz glave“, izjavila je Strip i precizno zaključila: „Kada neko ko je toliko moćan javno pokaže svoju sklonost ka ponižavanju, to onda utiče na svačiji život jer, na neki način, drugima odobrava da učine to isto.“ Ovo i govori još nekoliko drugih dobitnika Zlatnog globusa koji su komentarisali neprikladne nastupe u javnosti predsednika SAD bili su dovoljni da Tramp jetko etiketira Meril Strip kao „Hilarinu ljubiteljku“ i da kaže da nije iznenađen što su ga kritikovale „liberalne filmadžije“.

…Majkl Mur,…

Nije ovo bilo prvi put da f ilmadžije imaju šta da poruče američkom predsedniku. Majkl Mur, reditelj bez dlake na jeziku, izjavio je 2003, samo nekoliko dana posle početka američke invazije na Irak, primajući Oskara za najbolji dugometražni dokumentarni film Žeđ za nasiljem, da „živimo u svetu u kojem nas jedan čovek šalje u rat zbog izmišljenih razloga“. Potom se, nadjačavajući kakofoniju aplauza i zvižduka, obratio predsedniku: „Mi smo protiv ovog rata, gospodine Buš. Sram vas bilo… sram vas bilo…“

MANJINE: Prvi dobitnik koji je odbio da primi Oskara bio je Marlon Brando, pobednik u kategoriji za najboljeg glumca za film Kum 1973. godine. On je na ceremoniju kao svoju izaslanicu poslao Sašin Malo Pero iz plemena Apača. Ova mlada žena, koja nije prihvatila da uzme statuu Oskara iz ruku Rodžera Mura, bila je aktivi-stkinja za prava američkih domorodaca. Iako pod velikom i vidljivom tremom, Sašin se u Brandovo ime ljubazno zahvalila na nagradi i dodala da on ne želi da je primi zbog „načina na koji su američki Indijanci tretirani u filmskoj i televizijskoj industriji“.

Pet godina kasnije Vanesa Redgrejv dobila je Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu Džulija, a svoj nastup na dodeli iskoristila je da napadne američku Jevrejsku odbrambenu ligu nazvavši je grupom „cionističkih razbojnika“, što je, verovatno, posledica njenog dokumentarca o Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji, produciranog iste godine.

Šon Pen, koji je osvojio Oskara za ulogu gej aktiviste i političara Harvija Milka, obratio se građanima koji su te 2009. u Kaliforniji glasali protiv zakona o istopolnim brakovima naglašavajući „sramotu u očima njihove unučadi ako nastave s takvom politikom“. Iste večeri je dobitnik nagrade za najbolji scenario za isti film Milk Lens Blek, sa rukom na grudima, samouvereno poručio: „Obećavam vam da ćete imati jednaka prava na saveznom nivou širom naše velike države.“

Frazu „ilegalni imigrant“ koju je redovno koristila novinska agencija Asošiejted pres, Natali Portman je uspela da promeni u „neregistrovani imigrant“ tokom dodele Oskara 2012. Prva Afroamerikanka koja je dobila Oskara, Hale Beri, za ulogu u filmu Bal monstruma 2002, potreseno je izjavila da je „ovaj trenutak toliko veći od mene“, dodajući da „svaka bezimena, nepoznata obojena žena ima svoju priliku, jer su sva vrata večeras otvorena“.

IDEOLOGIJA: Sama holivudska elita nikad nije bila tako podeljena kao kada se uručivao počasni Oskar za životno delu reditelju Eliji Kazanu 1999. Ovaj imigrant grčkog porekla, rođen u Otomanskom carstvu, spada među najznačajnije američke reditelje. Njegovi filmovi Na dokovima Njujorka i Tramvaj zvani želja doneli su prve Oskare Marlonu Brandu i Karlu Maldenu. Deo javnosti se žestoko suprotstavljao ovoj odluci Američke akademije za film jer je Kazan svedočio pred zloglasnim Komitetom za antiameričku delatnost kojim je rukovodio čuveni antikomunistički senator Džozef Makarti tokom pedesetih godina. Kada su Robert de Niro i Martin Skorseze uručili nagradu Kazanu, polovina sale je stajala i aplaudirala, a druga polovina je sa manje ili više srdžbe sedela. Stiven Spilberg je sedeo i aplaudirao, Ed Heris je takođe sedeo ali bez aplauza, a najupečatljiviji utisak ostavio je Nik Nolti sedeći namršten s prekrštenim rukama. Ispred dvorane okupilo se dvestotinak demonstranata, takođe podeljenih u dve grupe, koje su podržavale ili omalovažavale Eliju Kazana. Za jedne je bio najveći patriota, za druge najveći izdajnik i denuncijator. Kazanov dugogodišnji prijatelj i inicijator te nagrade Karl Malden dugo je u sali stajao i aplaudirao, zajedno s njim i Helen Hant, Kurt Rasel, Voren Biti, Keti Bejts. Među njima je bila i Meril Strip.

Kazan je u januaru 1952. svedočio pred Makartijevim komitetom kada je priznao da je tokom tridesetih dve godine bio član Komunističke partije, ali je odbio da prokaže svoje kolege. Četiri meseca kasnije je promenio mišljenje, ponovo svedočio i saopštio ko je sve bio član ili simpatizer komunista. Među tih osam označenih komunista bila je i glumica Pola Miler, supruga čuvenog osnivača glumačke škole Lija Strazberga. Skoro svi, ako ne i svih osam, bili su već ranije prokazani tokom svedočenja drugih.

PRLJAVA KAMPANJA: Dva događaja koja su obeležila poslednju američku kampanju za predsedničke izbore zbila su se, otprilike, u isto vreme. Tramp je u jednoj debati rekao da bi njegova protivnica Hilari Klinton trebalo da završi u zatvoru kad on bude izabran, što je zgrozilo američku javnost nenaviknutu na takav predizborni rečnik. S druge strane, čuveni glumac Robert Deniro objavio je na društvenim mrežama video u kojem se pogrdnim rečima (koje ovde ne mogu biti citirane) obratio kandidatu Donaldu Trampu. Svoj izliv besa de Niro je završio porukom da će, ako sretne Trampa, da ga udari posred lica. To je u američkim medijima primljeno bez previše buke, kao manje ili više normalan deo kampanje. E, sad, zamislite šta bi se dogodilo kad bi u Srbiji Voja Brajović, na primer, poput svog američkog kolege tako eksplicitno nahranio nekog predsedničkog kandidata. Javnost bi urlala do neba, Savet za štampu bi bio u stalnom zasedanju, a Tužilaštvo bi užurbano sprovodilo istražne radnje tražeći dokaze za makar prekršajno, ako ne i krivično delo. A kada neki ovdašnji političar obeća da će njegovi protivnici svi odreda „ići na robiju“ u trenutku „kad oni dođu na vlast“, pa to je u Srbiji kao – dobar dan.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD

17.mart 2026. B. B.

Ostavka šefa američke službe za borbu protiv terorizma zbog rata sa Iranom

„Iran nije predstavljao neposrednu opasnost za našu zemlju i jasno je da smo rat počeli zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija”, naveo je sada već bivši direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džo Kent

Nafta

17.mart 2026. Martina Švikovski (DW)

Naftna kriza: Može li Afrika da nadomesti snabdevanja sa Bliskog istoka

Mogu li afričke zemlje izvoznice nafte kratkoročno da povećaju proizvodnju i tako stabilizuju cene na svetskom tržištu koju je poremetilo zatvaranje Ormuskog moreuza

Silpb na bliskom istoku

Rat na Bliskom istoku

17.mart 2026. I.M.

Izrael tvrdi da je ubio iranskog zvaničnika Laridžanija, Iran objavio njegovo pismo

Izraelske snage tvrde da je sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Ali Laridžani ubijen u vazdušnom napadu, dok se na njegovom zvaničnom nalogu na Iksu pojavilo rukom napisano pismo

Masa ljudi sa uzdignutim pesniciama, piuškama fotografijama ajatolaha Alija Hamneija

Rat na Bliskom istoku

17.mart 2026. A.I.

Taktičko uzdržavanje ili nešto drugo: Da li su Huti adut Irana?

Jemenski Huti su do sada bili verni saveznik Teherana. Otkako su SAD i Izrael napali Iran oni su uzdržani. Zašto oklevaju i šta će biti ako se i oni uključe u rat?

Bolesno dete

Agresivna infekcija

17.mart 2026. I.M.

Meningitis u Britaniji: Dvoje mrtvih, redovi za antibiotike i veliki strah među studentima

Nakon izbijanja meningitisa među mladima u Kentu, britanske zdravstvene vlasti suočavaju se sa kritikama zbog brzine reakcije. U međuvremenu, studenti i građani pokušavaju da se zaštite u atmosferi koja podseća na početak pandemije korona virusa

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure