

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Bura na političkoj sceni Nemačke se i dalje ne stišava. Kancelar Olaf Šolc potvrdio je da će Bundestag glasati o poverenju Vladi 16. decembra. Nakon toga, potrebno je da se nemačke stranke dogovore oko nekih urgentnih pitanja
Nemački kancelar Olaf Šolc potvrdio je će zatražiti glasanje o poverenju vladi 11. decembra, kao i da će Bundestag potom o tome glasati 16. decembra, čime se otvara put da vanredni izbori budu održani 23. februara naredne godine, piše RTS.
Tokom obraćanja u nemačkom parlamentu, on je rekao da je bilo „neophodno, ispravno i neizbežno“ da otpusti ministra finansija Kristijana Lindnera, uprkos tome što je vladajuća koalicija time doživela krah.
Dodao je da je zahvalan što će novi izbori biti održani krajem februara.
Socijaldemokrate, Zeleni i demohrišćani predložili su taj plan predsedniku Nemačke Frank-Valteru Štajnmajeru.
Nemački kancelar je rekao da ima „urgentnih pitanja“ oko kojih nemačke stranke treba da postignu dogovor pre izbora, kao što su povećanje dečjeg dodatka, fiskalna pitanja, kao i inflacija.
Istorijska debata u Bundestagu
Nemački kancelar je pozvao i na veću zaštitu Ustavnog suda Nemačke.
Šolc je pre tri dana u intervjuu za javni servis ARD naveo da, ukoliko se svi slože, nije nikakav problem da postavi pitanje poverenja vladi pre Božića.
Kako je ranije objavio Bild, u Bundestagu se održava „istorijska debata“ kojoj prisustvuje cela prva garda nemačke politike.
Sam kancelar Šolc govorio je 30 minuta, a zatim slede lider i kandidat Unije (CDU/CSU) za kancelara Fridrih Merc, ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, lider FDP Kristijan Lindner, kandidatkinja AfD za kancelara Alis Vajdel. Na sednici će se obratiti i lider Hrišćansko-socijalne unije i premijer Bavarske Markus Zeder.
Izbori za Bundestag u februaru
Novi izbori za nemački parlament trebalo bi da se održe 23. februara 2025. godine. Prema informacijama javnog servisa ARD-a, poslaničke grupe SPD-a i opozicionih Demohrišćana (CDU/CSU) usaglasile su se oko tog datuma. Izgleda da i FDP i Zeleni podržavaju predlog kojim bi trebalo da se razreši kriza nemačke vlade, piše Dojče Vele.
Tako je, nakon raspada „semaforske koalicije“ koju su činile SPD, Zeleni i Liberali (FDP), konačno postignut dogovor barem oko jednog datuma. Jer, procenjuje se da se predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer neće usprotiviti tom predlogu. On, naime, donosi konačnu odluku o datumu izbora.
Nakon raspada „semaforske koalicije“ prošle srede, Šolc se zalagao za održavanje novih izbora krajem marta. Međutim, pod pritiskom javnosti, u nedelju je pokazao spremnost na kompromis. „Za mene uopšte nije problem da postavim pitanje poverenja pre Božića, ako se svi oko toga slože“, rekao je kancelar u nedelju uveče na ARD-u.
Šolc je takođe rekao da će poštovati dogovor šefova poslaničkih klubova Rolfa Miceniha (SPD) i Fridriha Merca (CDU/CSU) po tom pitanju. Očigledno da su dvojica visokih političara o tome razgovarali i postgli dogovor.
Izvor:RTS/DW


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve