

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Američki vojnik se zapalio ispred izraelske ambasade u Vašingtonu u znak protesta zbog rata u Pojasu Gaze
Zvanično, aktivni vojni pilot je prebačen u bolnicu sa teškim povredama, mada već ima medija koji tvrde da je preminuo. Takođe nezvanično, čovek je imao 25 godina.
„Neću biti saučesnik u genocidu“, rekao je vojnik u uniformi pre nego što se zapalio, uzvikujući „Sloboda Palestini“, vidi se na jednom snimku.
Potom se polio tečnošću i zapalio.
Na snimku koji kruži internetom se može videti kako policajac drži uperen pištolj dok vojnik gori, a drugi službenik gasi vatru aparatom za gašenje požara.
Američko ratno vazduhoplovstvo potvrdilo je da je u pitanju vojnik koji aktivno služi u vojsci SAD. Lokalna policija i tajna služba istražuju incident.
U decembru, jedna demonstrantkinja se zapalila ispred izraelskog konzulata u Atlanti.
Blizu 30.000 ljudi je ubijeno u Pojasu Gaze otkako traje izraelska odmazda nakon terorističkih napada Hamasa u oktobru, kada je ubijeno 1.200 Izraelaca.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve