

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Američki vojnik se zapalio ispred izraelske ambasade u Vašingtonu u znak protesta zbog rata u Pojasu Gaze
Zvanično, aktivni vojni pilot je prebačen u bolnicu sa teškim povredama, mada već ima medija koji tvrde da je preminuo. Takođe nezvanično, čovek je imao 25 godina.
„Neću biti saučesnik u genocidu“, rekao je vojnik u uniformi pre nego što se zapalio, uzvikujući „Sloboda Palestini“, vidi se na jednom snimku.
Potom se polio tečnošću i zapalio.
Na snimku koji kruži internetom se može videti kako policajac drži uperen pištolj dok vojnik gori, a drugi službenik gasi vatru aparatom za gašenje požara.
Američko ratno vazduhoplovstvo potvrdilo je da je u pitanju vojnik koji aktivno služi u vojsci SAD. Lokalna policija i tajna služba istražuju incident.
U decembru, jedna demonstrantkinja se zapalila ispred izraelskog konzulata u Atlanti.
Blizu 30.000 ljudi je ubijeno u Pojasu Gaze otkako traje izraelska odmazda nakon terorističkih napada Hamasa u oktobru, kada je ubijeno 1.200 Izraelaca.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve