img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Amerika - kolaps kompanije Enron

Seks, laži i računovodstvo

23. јануар 2002, 20:29 Dejan Anastasijević
Copied

U kapitalizmu nije neobično da firme brzo rastu i brzo propadaju, ali je bankrot Enrona, najveći u istoriji SAD, iz temelja potresao osnove političkog i ekonomskog sistema

Kada je Mark Lindkvist, 39-godišnji kompjuterski stručnjak, došao na posao posle novogodišnjih praznika, na telefonskoj sekretarici sačekala ga je neprijatna poruka: „Otpušteni ste“, obavestio ga je bezlični glas, „Imate pola sata da raščistite radni sto.“ Tokom prve polovine januara, oko deset hiljada zaposlenih u teksaškom energetskom gigantu Enron doživelo je istu sudbinu. Da stvar bude gora, Lindkvist je, kao i ogromna većina radnika Enrona, ostao ne samo bez plate, već i bez životne ušteđevine i penzionog fonda. U Americi je, naime, poslednjih godina postao običaj da se deo plate umesto u penzioni fond, ulaže u akcije preduzeća, a zaposleni u Enronu bili su posebno motivisani da se opredele za ovu varijantu. Gotovo preko noći, paketi akcija vredni na stotine hiljada dolara pretvorili su se u bezvredne papire, a ljudi poput Lindkvista našli su se u situaciji da u srednjim godinama počinju život od nule.

MEZIMČE: U kapitalizmu nije neobično da firme brzo rastu i brzo propadaju, ali je bankrot Enrona, najveći u istoriji SAD, iz temelja potresao osnove političkog i ekonomskog sistema. Pre samo nekoliko meseci, Enron je bio mezimče Vol Strita i Vašingtona: gradili su naftovode i električne centrale širom Amerike i sveta, i širili posao na optička vlakna i informatiku. Glavni rukovodilac firme, Kenet Lej, važio je za ličnog prijatelja predsednika Buša, i hvalio se sjajnim vezama sa vašingtonskom elitom. Na listi 500 najvećih američkih firmi časopisa „Fortjun“, Enron je zauzimao visoko sedamnaesto mesto, a akcije firme su vredele više od 900 dolara po komadu. Kada su, sredinom jeseni, te akcije počele da padaju, rukovodstvo je apelovalo na akcionare (uključujući i zaposlene) da ih nipošto ne prodaju, jer se očekuje ekspanzivan rast. Ta obećanja su delovala ubedljivo, jer je ugledna oditorska firma Anderson u svom kvartalnom izveštaju, saopštila da firma stoji na stabilnim finansijskim nogama i da Enronu predstoji blistava budućnost.

Sada se ispostavlja da je sve bilo laž, i da je rukovodstvo firme, kao i niz visokih funkcionera oko Buša, još od oktobra znalo da Enronu nema spasa. Dok su ubeđivali ostale akcionare da nemaju razloga za brigu, Kenet Lej i grupa iz užeg rukovodstva već su bili prodali svoje pakete akcija i, kako se pretpostavlja, sakrili novac na sigurno. Sedamnaesto mesto na listi 500 najvećih bilo je zasnovano na lažiranim podacima: Enron je svoj budžet prikazivao kao profit. Na kraju je otkriveno da je računovodstvena firma Anderson, jedna od pet najvećih oditorskih kompanija na svetu, takođe učestvovala u prevari, jer je naporedo sa knjigovodstvom obavljala konsultantske usluge za Enron, pa je frizirala podatke da ne bi izgubila klijenta. Kada je postalo jasno da Enron propada, i kada su na scenu stupili vladini istražitelji, Anderson je uništio deo kompromitujućeg materijala, mada postoji mogućnost da se deo izbrisanih arhiva povrati sa računarskih diskova.

BEZ JAVNOSTI: Bušova administracija je u prvi mah pokušavala da minimizira skandal, kroz tvrdnje da se takve stvari, eto, dešavaju u kapitalizmu i da, šta se tu može. „To je cena tržišne ekonomije“, rekao je jedan vladin funkcioner, „neko ulaže pametno, pa zaradi, a neko pogreši, pa izgubi“. Te reči su s pravom razbesnele javnost, jer se ispostavlja da je nesrećni Lundkvist sa početka ove priče bio glup što je verovao u poštenje Keneta Leja i „nezavisnog oditora“, a Lej i ekipa, koji su lagali akcionare i falsifikovali podatke su, kao, pametni, pa su zaslužili da profitiraju. Upitan o svom prijateljstvu sa Kenetom Lejom, Buš je izjavio da se „tog momka“ jedva seća, i to kao donatora Demokratske stranke. Onda se ispostavilo da se njih dvojica intimno druže najmanje deset godina (Buš ga je zvao „Keni Boj“), i da je Enron poslednjih godina bio najveći pojedinačni donator republikanaca, a posebno Buša juniora. Usledila su i otkrića da je Lej u mesecima pre bankrota imao niz diskretnih susreta sa potpredsednikom Dikom Čejnijem i sa ministrima iz američke vlade, pokušavajući da izdejstvuje povoljne kredite za Enron. To mu nije uspelo, ali se postavlja pitanje zašto su čelnici Bušovog tima dugo ćutali o tome. Uz to, Bušov pokušaj da se ogradi od Leja mnoge je neodoljivo podsetio na Klintonovo „vađenje“ iz vremena afere sa Monikom Luinski („Nisam imao odnose sa tom ženom…“).

Čovek bi pomislio da je Demokratska stranka, koja ima većinu na Kapitolu, jedva dočekala ovaj skandal da se baci na Buša i rastrgne ga na komade. Ništa od toga: kongresmeni i senatori iz redova demokrata upadljivo su odmereni, razložni i čak bi se reklo, kolegijalni prema republikancima. To ne treba da čudi, ako se zna da je na Enronovom platnom spisku bila i čitava gomila istaknutih demokrata, na čelu sa Gorovim potpredsedničkim kandidatom Džozefom Libermanom. U karikaturi koja je ovih dana objavljena u američkoj štampi, zbunjeni domar u Kongresu s nevericom pita političara: „Mene ste izabrali da vodim istragu protiv Enrona?“ „Pa da,“ odgovara političar, „Jedino tebi nisu dali ni dolara.“

Skandal ne bi bio skandal kada u njemu ne bi bila makar trunčica seksa. Ima i toga: nedavno su počele da isplivavaju priče o basnoslovnim sumama koje su rukovodioci Enrona trošili na reprezentativne žurke i „poslovnu pratnju“ dok je firma grcala u agoniji. Ostaje, međutim, da se vidi da li će krah teksaškog giganta biti dovoljan razlog da se krene u dugo odlagane reforme političkih donacija u Americi. Jedino što je za sada izvesno jeste da će Lej završiti u zatvoru, ali je pitanje da li će nesrećni Lindkvist imati ikakve vajde od toga.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropska unija

Trampove carine

14.јул 2025. K. S.

EU spremila odgovor na najavljene Trampove carine

Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU

Rat u Ukrajini

14.јул 2025. Sergej Satanovski (DW)

Žestoki napadi Rusije na Ukrajinu: Zašto baš sada?

Kijev i Odesa izloženi su najžešćim napadima Rusije od početka invazije na Ukrajinu pre tri godine. Moskva napada stotinama dronova i raketa. Šta Vladimir Putin time želi da postigne – i šta bi moglo da ga zaustavi?

Irska

14.јул 2025. B. B.

Počelo iskopavanje masovne grobnice sa ostacima tela skoro 800 dece

Veruje se da je na lokalitetu površine 5000 kvadratnih metara u irskom gradu Tuamu sahranjeno 796 beba koje su umrle u domu za majke i bebe „Svetа Marija“ između 1925. i 1961. godine

Tramp najavio carine od 30 odsto Evropskoj uniji

Ekonomija

13.јул 2025. Dijana Roščić (DW)

Tramp najavio nove carine na uvoz iz EU: Od 1. avgusta „samo“ 30 odsto

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će od 1. avgusta uvesti carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije. Brisel poručuje da je otvoren za pregovore, ali najavljuje kontramere ako dogovor ne bude postignut

Hrvatska

12.јул 2025. B. B.

Picula o Tompsonovom koncertu: Deo Hrvatske očigledno je odustao od evropskih vrednosti

„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr