

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Najpopularnija nemačka levičarka Sara Vagenkneht uskoro će osnovati svoju partiju kojoj ankete predviđaju dvocifreni rezultat. Ekonomski program joj je levičarski, društveni stavovi konzervativni
Sara Vagenkneht i njeni saborci podneli su zvaničan zahtev nemačkom parlamentu da ih prizna kao poslaničku grupu, čime bi dobili više prava i određenu finansijsku podršku.
Potez je bio očekivan nakon što je u oktobru Vagenkneht sa još devetoro poslanika napustila nemačku Levicu (Die Linke) i najavila osnivanje sopstvene partije pred evropske i pokrajinske izbore naredne godine.
Za sada postoji samo udruženje građana „Savez Sara Vagenkneht“ koji je već prikupio preko milion evra donacija. Osnivanje partije najavljeno je za januar.
Levičarka koju vole desničari
Tako se Vagenkneht (54), godinama najpopularnije lice Levice, otisnula u političku borbu konceptom koji mnogi zovu „konzervativnim socijalizmom“. Veruje se da će, paradoksalno, ova levičarka biti najveća pretnja radikalnoj desnici iz Alternative za Nemačku (AfD).
„AfD je uspela da sada bude adresa za nezadovoljne birače“, rekla je Vagenkneht nedavno za nemački javni servis. Ali, kako je dodala, ljudima treba ozbiljnija adresa koja, osim kritike na račun vlasti, ima i rešenja.
Iako stranka još ne postoji, ankete Sari Vagenkneht proriču dvocifrene rezultate – više nego dvostruko bolje od njene doskorašnje stranke Levice, koja je godinama na putu propadanja.
To je imalo veze upravo sa sukobom tvrde levičarke Vagenkneht i stranačkog rukovodstva. Njima je ona bila previše radikalna i politički nekorektna, posebno po pitanju izbeglica.
Za nju je pak to rukovodstvo previše zabavljeno klimatskom politikom i woke temama, pa zaboravlja na radnike i klasične birače Levice.
Uvek protiv mejnstrima
Vagenkneht, ćerka iranskog doseljenika i Nemice, ima popularni Jutjub kanal i piše bestselere o izdaji radničke klase. Kritikovala je oštre mere lokdauna tokom pandemije.
Njoj je i nove optužbe i novu popularnost prošle godine donela „mirovna kampanja“ i peticija koju je pokrenula za završetak rata u Ukrajini. Iako se protiv ruskoj osvajačkoj politici, Vagenkneht zahteva da Zapad prestane s naoružavanjem Kijeva, kao i da se okonča rat sankcijama zbog kojih i Nemci trpe poskupljenja.
Još 2014. je Vagenkneht ukazivala na „licemerje“ onih na Zapadu koji odbijaju aneksiju Krima, ali su učestvovali u bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine i priznali nezavisnost Kosova.
U poslednje vreme, kritikovala je svoje stranačke drugove da su postali „lajfstajl levičari“ koji se staraju samo o marginalizovanim grupama – izbeglicama, seksualnim manjinama – umesto o običnom radnom čoveku.
Krade birače desničarima
Paradoksalno, Vagenkneht sleva često zauzima slične pozicije kao desničarska AfD koja je poslednjih meseci doživela renesansu u ispitivanjima javnog mnjenja.
Zvučalo je zato kao dobar vic kad je radikalni desničar Bjern Heke, šef AfD u Tiringiji, otvoreno pozvao Vagenkneht da se pridruži njegovoj partiji. To njoj ne pada na pamet.
Sara Vagner, istraživačica na Univerzitetu u Manhajmu koja se bavila „fenomenom Vagenkneht“. Popularnost te levičarke, kaže, privlači čak i glasače radikalne desnice.
„Vidimo da ljudi veoma snažno povezuju pitanje imigracije sa rečima Vagenkneht“, rekla je Vagner ranije za Dojče vele. „Ona dobija podršku i od ljudi koji su načelno konzervativni – recimo koji kritički gledaju na zaštitu klime ili su protiv prava LGBTQI zajednice.“
Vagner kaže da opasnost za AfD leži prevashodno u tome što njihovi birači nisu preterano vezani za stranku – mnogi je biraju samo iz protesta protiv vladajuće politike. „Tu su birači koji su nezadovoljni demokratijom, konzervativci. Mnogima nije baš prijatno što glasaju za AfD, ali ne vide drugu stranku koju bi birali.“
Analitičarka kaže da ono što nudi Vagenkneht još nije pokušano u istoriji SR Nemačke. Naime – konzervativne socijalne vrednosti ujedinjene sa socijalističkim načelima ekonomije. „Značajan broj ljudi bi se mogao identifikovati s takvim programom“, kaže Vagner.
Medeni mesec do izbora
Evropski izbori idućeg proleća mogli bi da budu zgodan test za novu stranku, a onda bi pucala na veliko na pokrajinskim izborima iduće godine. U sve tri istočne pokrajine, Brandenburgu, Saksoniji i Tirinigiji, imala bi odlične šanse.
Ali, kako piše list Fraje prese iz Kemnica, za sada još traje ljubav na prvi pogled birača i Sare Vagenkneht. Uskoro će građani hteti da čuju konkretnije stvari o programu.
„A tada bi moglo da se ispostavi“, piše list, „da će nova partija levičarima biti previše desna, a desničarima previše leva. “
N.R./dpa, dlf, fp, dw
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve