

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Odluka je doneta nakon napada u Jordanu u kom su nastradala tri američka vojnika, a više desetina je povređeno
Sjedinjene Američke Države su odobrile planove za vazdušne udare na iranske ciljeve u Siriji i Iraku, javlja BBC.
Udari iz vazduha će trajati nekoliko dana, a početak i tempo će diktirati vremenske prilike, rekli su američki zvaničnici.
Odluka je doneta nakon što su u nedelju, u napadu dronom, ubijena tri američka vojnika u Jordanu, blizu granice sa Sirijom.
SAD su za taj napad okrivile grupu koju podržava Iran.
BBC piše da postoje naznake da je irački Islamski otpor, koji su SAD okrivile za napad u Jordanu, sastavljen iz više milicija koje naoružava, finansira i obučava iranska Revolucionarna garda.
Iran je negirao bilo kakvu ulogu u napadu u kojem je povređen 41 američki vojnik u vojnoj bazi, poznatoj kao Kula 22.
Američki zvaničnici su rekli da američke obaveštajne službe veruju da je dron korišćen za napad proizveo Iran i da je sličan dronovima koje Teheran šalje Moskvi za invaziju na Ukrajinu.
Bez napada na iransko tlo
Na konferenciji za novinare u četvrtak, američki ministar odbrane Lojd Ostin je rekao da SAD biraju gde, kada i kako odgovaraju na napade.
„Postoje načini da se napadima upravlja tako da ne izmaknu kontroli. I to je bio naš fokus sve vreme“, nastavio je Ostin.
Predsednik SAD Džo Bajden je pod sve većim pritiskom republikanskih poslanika da gađaju mete na iranskom tlu, ocenjuje BBC.
„To nije ono što tražim“, rekao je Bajden novinarima u Beloj kući ranije ove nedelje.
Nekoliko grupa koje podržava Iran pojačalo je napade na grupe povezane sa SAD i Izraelom od početka rata Izraela i Hamasa 7. oktobra.
Huti koje podržava Iran u Jemenu, na primer, napali su brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, što je bio povodo za vazdušne napade SAD i njihovih saveznika.
Pozivajući se na neimenovane izvore, Rojters je u četvrtak izvestio da je Iran povukao visoke zvaničnike iz Sirije nakon serije izraelskih vazdušnih napada u pokušaju da izbegne direktno uvlačenje u širi sukob u regionu.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve