„Iran nije predstavljao neposrednu opasnost za našu zemlju i jasno je da smo rat počeli zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija”, naveo je sada već bivši direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džo Kent
Direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džo Kent podneo je ostavku poručivši da „ne može mirne savesti“ da podrži rat protiv Irana koji je pokrenuo predsednik SAD Donald Tramp.
„Iran nije predstavljao neposrednu opasnost za našu zemlju i jasno je da smo rat počeli zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija”, naveo je Kent.
On se na čelu Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma nalazio od jula.
„Nakon dugog razmišljanja, odlučio sam da podnesem ostavku na mesto direktora Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, sa današnjim danom“, napisao je Džo Kent u objavi na Iksu.
Sumnja u obaveštajne podatke
Kent je bio čvrsti Trampov pristalica, a njegova ostavka označava prvi odlazak visokog profila u drugom predsednikovom mandatu zbog važnog političkog pitanja. Neki stručnjaci izrazili su sumnju u obaveštajne podatke koje je Tramp koristio da opravda rat.
Nakon početnog talasa udara na Iran, Tramp je naveo „neposrednu pretnju“ SAD, a zvaničnici administracije su rekli da su SAD delovale kao odgovor na potencijalne preventivne napade Irana na snage u regionu – tvrdnje koje su opovrgnute u brifinzima Pentagona , gde su zvaničnici odbrane rekli da Iran ne planira napad osim ako prvi ne bude napadnut.
Kent je okrivio izraelske zvaničnike i medije da su obmanuli Trampa o pretnji koju predstavlja Iran.
„Ova eho komora je korišćena da vas prevari da poverujete da Iran predstavlja neposrednu pretnju Sjedinjenim Državama i da, ako sada udarite, postoji jasan put do pobede“, napisao je u svojoj ostavci.
„Ovo je bila laž i ista je taktika koju su Izraelci koristili da nas uvuku u katastrofalni rat u Iraku koji je našu naciju koštao života hiljada naših najboljih muškaraca i žena. Ne smemo ponoviti ovu grešku“, naveo je Kent.
Foto: Gian Ehrenzeller/Keystone via APAmerički predsednik Donald Tramp
Služio na ključnoj obaveštajnoj poziciji
Kent napušta ključnu ulogu u organizaciji zaduženoj za praćenje obaveštajnih podataka povezanih sa dugo postojećim terorističkim organizacijama na Bliskom istoku, kao i sa narko-kartelima i međunarodnim bandama. Pre nego što je preuzeo ovu funkciju, bio je glavni pomoćnik direktora Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard.
Kent je svoju najvišu poziciju delimično zaslužio zato što je bio glasni zagovornik Trampovih zavera o izborima 2020. godine, ali je njegova sklonost ka zaverama dovela i do sukoba sa drugim zvaničnicima administracije od stupanja na dužnost.
Prošle godine, Kent je naišao na kritike direktora FBI-ja Kaša Patela i drugih zvaničnika Ministarstva pravde nakon što je pokušao da pristupi sistemima FBI-ja kako bi istražio atentat na Čarlija Kirka, tvrdeći da je moglo biti strane umešanosti u ubistvo, prema ljudima upoznatim sa diskusijama.
Patel i drugi zvaničnici izrazili su zabrinutost da bi pristup dokazima FBI-ja mogao da našteti krivičnom gonjenju Tajlera Robinsona, čoveka iz Jute optuženog za atentat na Kirka, rekli su oni koji su upoznati sa diskusijama.
Kent ima bogato iskustvo u borbi protiv terorizma i vojsci – služio je 11 borbenih misija tokom 20 godina karijere u vojsci pre nego što se penzionisao da bi postao oficir CIA-e. Njegova prva supruga, Šenon, ubijena je u samoubilačkom bombaškom napadu u Siriji 2019. godine dok je služila kao kriptolog u mornarici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Španiji će u četvrtak biti izvršena eutanazija 25-godišnje žene koja je bila žrtva porodičnog i seksualnog zlostavljanja. Slučaj je podelio javnost, a Noelija Kastiljo Ramos, posle pokušaja samoubistva, godinama je čekala odobrenje eutanazije
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!