

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Obrazloženje je da Freedom House „poziva na sveobuhvatnu pomoć ukrajinskoj vojsci, oduzimanje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine i na pojačan pritisak sankcija“
Rusko Generalno tužilaštvo je saopštilo da je nevladinu organizaciju za ljudska prava „Fridom haus“ označilo kao nepoželjnu u Rusiji.
U saopštenju tužilaštva se navodi da je od početka „specijalne vojne operacije“ Rusije u Ukrajini ta organizacija „aktivno učestvovala u promovisanju politike neprijateljskih država u vezi s rusko-ukrajinskim sukobom“, prenosi TASS.
Obrazloženje je da Fridom haus „poziva na sveobuhvatnu pomoć ukrajinskoj vojsci, oduzimanje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine i na pojačan pritisak sankcija“.
Pored toga, saopšteno je iz Generalnog tužilaštva, ta organizacija pruža informativnu, finansijsku, pravnu i drugu podršku ruskim opozicionim strukturama, prozapadnim i LGBT aktivistima, zajednicama koje brane svoje interese i osobama osuđenim za terorističke zločine.
Organizacija Fridom haus, čije je sedište u Vašingtonu, osnovana 1941. godine, više od četiri decenije istražuje stanje političkih i građanskih sloboda širom sveta.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve