img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Geopolitika

Rusija pravi pomorsku bazu u Sudanu

13. februar 2025, 10:11 I.M.
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Ruska nuklearna podmornica Arhangelsk
Copied

Sudanski ministar spoljnih poslova potvrdio je da je postignut dogovor o ruskoj vojnoj bazi u Sudanu. Ovaj potez omogućava Moskvi prisustvo na jednom od ključnih pomorskih puteva i jačanje uticaja u Africi. Analitičari upozoravaju da bi ovo moglo izazvati dodatne tenzije sa Zapadom, dok Rusija nastavlja da širi svoje vojne kapacitete van svojih granica

Sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif izjavio je u Moskvi da je postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora.

„Potpuno smo saglasni o ovom pitanju i nema nikakvih prepreka, rekao je Šarif posle razgovora u Moskvi sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovim, ali nije izneo dodatne detalje“, prenosi Rojters.

Generali sudanske vojske koji su zbacili bivšeg predsednika Omara al-Bašira 2019. godine su ponavljali da se ovaj plan razmatra, ali sporazum o ruskoj bazi nije bio realizovan.

U međuvremenu, Kremlj je negovao veze sa obe strane sukobljene u sudanskom građanskom ratu koji traje skoro dve godine, a ruski zvaničnici su poslednjih meseci posećivali ratnu prestonicu sudanske vojske Port Sudan.

Prošle godine, jedan sudanski general je rekao da je Rusija tražila od Sudana da izgradi bazu za snabdevanje brodova gorivom na Crvenom moru u zamenu za oružje i municiju.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju, posebno nakon što je pad Asadovog režima u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana.

Podsetimo, u novembru 2020. godine, ruski predsednik Vladimir Putin dao je instrukcije Ministarstvu odbrane da potpiše sporazum o uspostavljanju logističkog centra za mornaricu u Crvenom moru. Moskva je čak objavila nacrt sporazuma, ali je njegovo potpisivanje više puta odlagano zbog sukoba između sudanske vojske i Snaga za brzu podršku (RSF).

Sporazum predviđa izgradnju logističkog centra u blizini grada Port Sudan. Ovaj centar će moći istovremeno da primi do četiri ruska broda, uključujući i one na nuklearni pogon.

Maksimalan broj ruskog vojnog i civilnog osoblja u logističkom centru neće prelaziti 300 ljudi, ali bi mogao biti povećan uz saglasnost sudanske strane. Prema dogovoru, sudanska strana će biti zadužena za spoljnu bezbednost baze, dok će Rusija preuzeti zaštitu pomorske granice, protivvazdušnu odbranu i unutrašnju bezbednost.

Sporazum takođe omogućava Rusiji da u bazu uvozi i izvozi oružje, municiju i opremu, kao i da uspostavlja privremene vojne položaje u Sudanu radi zaštite baze.

Strateški značaj baze i međunarodne tenzije

Stručnjak za strateška pitanja, Roland Bijamov, ističe da je Rusiji potrebna ovakva logistička stanica kao kapija ka Africi, naročito nakon što je tokom sovjetske ere izgubila pomorsku bazu Berbera u Somaliji.

Govoreći za Al Džaziru, Bijamov je naglasio da će baza pomoći ruskim brodovima u borbi protiv pirata u regionu i unaprediti ruske ekonomske i vojne projekte u Africi. On smatra da će sporazum uskoro biti potpisan i da će Rusija učiniti sve da izgradi ovu stratešku bazu, što potvrđuju i „uznemirene“ izjave zapadnih zvaničnika koji rusko-sudansku saradnju vide kao pretnju sopstvenim interesima.

Dodatni faktor zabrinutosti za Zapad jeste mogućnost da Iran takođe ojača svoje prisustvo u regionu. Teheran već snabdeva Sudan dronovima, a moguća rusko-iranska saradnja mogla bi dodatno promeniti ravnotežu moći u regiji.

Bijamov tvrdi da Rusija ne podržava nijednu stranu u sudanskom sukobu, jer njena spoljna politika nalaže neutralnost. Moskva komunicira sa svim stranama u Sudanu i potencijalno bi mogla igrati ulogu posrednika. Takođe, naglašava da su ruske kompanije, uključujući Vagner grupu, imale odnose sa komandantom RSF-a Mohamedom Hamdanom Dagalom, poznatim kao Hemedti, ali da je ta saradnja završena pre nekoliko godina.

Oprezni optimizam i neizvesnost sudbine baze

Stručnjak za vojna pitanja, Anton Mardasov, izrazio je oprezniji stav u vezi sa realizacijom sporazuma. On upozorava da njegovo potpisivanje ne garantuje dugoročno očuvanje baze, jer bi buduća sudanska vlast mogla odustati od dogovora pod pritiskom Zapada ili u zamenu za finansijske beneficije.

Ipak, Mardasov ističe da je jačanje vojne saradnje sa Sudanom jedan od ključnih ciljeva Kremlja, s obzirom na to da je Sudan drugi najveći afrički kupac ruskog oružja, odmah nakon Alžira.

Rat u Siriji pokazao je značaj pomorskih i vazdušnih baza van teritorije Rusije, jer one omogućavaju snabdevanje gorivom, municijom i rotaciju osoblja. Rusija želi da bude prisutna na ključnim trgovačkim rutama između Indije, Istočne Azije i Evrope, ali i da ozvaniči svoje vojno prisustvo u Sudanu, koje su ranije uglavnom održavale privatne vojne kompanije.

Ocena je da sudbina ruske baze u Sudanu zavisi od mnogih faktora – od političke situacije u zemlji, preko međunarodnih pritisaka, do ruskih geopolitičkih ambicija. I dok Rusija vidi ovu bazu kao stratešku tačku za širenje uticaja u Africi, Zapad sa zabrinutošću posmatra razvoj događaja, strahujući od ruskog i iranskog prodora u region Crvenog mora.

Tagovi:

Rusija Sudan Vojna baza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure