

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Premijer Mađarske Viktor Orban zloupotrebljava izbeglice u unutrašnjopolitičke svrhe. Nijednog trenutka cilj mu nije bio rešavanje krize
Za „Vreme“ iz Budimpešte
„U gradovima devojke neće smeti da izađu na ulice posle mraka. Ako i izađu, moraće da ih prati bar tri lokalna muškarca sa toljagama. Neće ići u disko klubove, neće voziti bicikle u šorcevima, neće smeti da napuste svoje domove za Novu godinu. Slaviće je u podrumima. Neće smeti na bazene, a ako ipak hoće, neće smeti da se svuku u kupaće kostime. Mladići će se šetati sami na ulicama, na kraju krajeva, reč je o različitim kulturama i nikad se ne zna.“
Tako je nadahnuto jedan od Fidesovih najvernijih urednika u najnovijem broju nedeljnika „Demokrat“ opisao situaciju koja bi nastala da propadne referendum zakazan za 2. oktobar. Referendumsko pitanje glasi: „Da li želite da EU bez saglasnosti mađarskog parlamenta može obavezujuće da propiše naseljavanja nemađarskih državljana u Mađarskoj?“ Reč je o tome da bi Mađarska dogovorom većine u EU o preraspodeli izbeglica trebalo da prihvati 2300 imigranata. Ne treba sumnjati da izvesni Benčik, zajedno sa jatom odanih novinara, piše kako to od njega zahtevaju premijer Viktor Orban i vladin ured za komunikaciju.
KAKO JE DOŠLO DO REFERENDUMA: Negde na početku prošle godine, kada je vladajućem Fidesu opasno padala popularnost, spin doktori oko Orbana izmislili su izbegličku krizu još pre njenog evropskog zahuktavanja. Pojavili su se veliki bilbordi u zemlji na kojima su na lepom mađarskom jeziku skrenuli pažnju zatečenim Arapima i ostalima da ne smeju Mađarima da oduzimaju posao i da treba da poštuju mađarsku kulturu.
Mnogi su bili zbunjeni, ali Fidesova popularnost je rasla na krilima sve otvorenije ksenofobije. Posle se nastavilo u istom duhu sa građenjem žičane ograde na granici sa Srbijom, pa bitkom kod Horgoša (niko od mađarskih policajaca nije pozvan na odgovornost zbog premlaćivanja stranih novinara, a osuđeni su neki „migranti-teroristi“ od kojih je jedan invalid vezan za invalidska kolica).
Sem nemilih scena kod graničnog prelaza Horgoš, ostali su u sećanju i prizori oko železničke stanice Keleti, gde su se mađarske vlasti igrale mačke i miša sa nesrećnim izbeglicama, pri čemu se znalo da će ih na kraju pustiti da nastave za Austriju i Nemačku. Namerno je stvorena krizna situacija, jer bez krize nema političkih poena i stvaranja straha kod Mađara od migranata. A strah je, zna se, najbolja podloga za mržnju.
Mađarske vlasti nijednog trenutka nisu mislile da se ozbiljno pozabave jednim od najtežih problema Evrope. Uz svu bodljikavu žicu, vojsku na granici, uz sve gonjenje migranata svim mogućim sredstvima, pa i psima, uz sve paravojne formacije na granici sa Srbijom, pooštravanja zakona, osnivanje prekih sudova, i dan-danas izbeglice skoro bez ikakvog napora napuštaju zemlju prema zapadu. Od septembra prošle do juna ove godine došlo je do sudske odluke o proterivanju 2715 migranata. Odluka se mogla izvršiti u svega 54 slučaja. U tom periodu je, na primer, 1115 migranata upućeno u sabirni centar Balašađarmat. Tamo ih je stiglo 12.
TEORIJE ZAVERE: Mađarski režim širi priču o poplavi migranata, o ugroženoj hrišćanskoj kulturi, o silovanju mađarskih žena, o nihilistima (Orbanov izraz) u Briselu, o državnom neprijatelju broj jedan Džordžu Sorosu, koji je sve to isplanirao i poslao migrante muslimanske vere u Mađarsku samo da bi srušio legitimnu (narodnu i pravednu i hrišćansku) Orbanovu vladu. Cilj te međunarodne zavare je, tobože, da kad migranti diktatom Evrope postanu državljani Mađarske, glasaju protiv hrišćanske vlade u liku Viktora Orbana.
Zato je referendum sa besmislenim pitanjem o nepostojećoj obaveznoj kvoti od nacionalnog značaja besmislica par ekselans. Obaveza svakog Mađara (i onog u Vojvodini) jeste da glasa sa glasnim NE. Inače dolazi propast u vidu neke druge vlade.
U međuvremenu, mučno precizne mađarske vlasti propuštaće dnevno samo po 15 migranata kod Horgoša i Kelebije.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve