img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pet ličnosti iz sveta koje su obeležile godinu

Putinovanje 2007.

25. decembar 2007, 21:09 Duška Anastasijević, Seška Stanojlović, Boris Varga
Copied

Ličnosti koje su po izboru "Vremena" obeležile godinu: Vladimir Putin, Nikola Sarkozi, Hu Đintao, Ugo Čavez

Hilari Klinton

Izbor tradicionalne liste svetskih ličnosti koje su obeležile godinu na izmaku, gotovo da nikada nije bio lakši. Pogotovo kada je reč o prvom mestu na njoj koje izvan konkurencije zauzima predsednik Rusije Vladimir Putin. Kremaljski lider, koji je kao državnik sazreo u drugoj polovini drugog predsedničkog mandata, svojim je (ne)predvidivim dinamizmom obeležio celu 2007. godinu. Vođena Putinovom rukom, sa rezervama kurentnog prirodnog blaga, Rusija se vratila na planetarnu scenu kao igrač koji se u formulisanju novih geostrateških odnosa i pozicija (više) ne može zaobići. Naprotiv. Posthladnoratovski geostrateški pazl koji je početkom ovog veka u Kini i Indiji dobio još dva nova igrača, sa preporođenom Rusijom, proširenom Evropskom unijom i – ratom u Iraku – zaglibljenom Amerikom dobija konture koje će nove kockice tek popunjavati.

Barak Obama

Neke od njih, kako poručuje 2007, slagaće predstavnici nove generacije evropskih lidera, među kojima se u ovoj godini živopisnošću i energijom izdvojio francuski predsednik Nikola Sarkozi. Voljnog da stigne svuda i u da učestvuje u svemu, Francuska i Evropa su u Sarkoziju dobile predstavnika kakvog već duže nisu imale.

U sopstvenom nezaustavljivom usponu stabilna Kina ove godine je verifikovala sopstveni liderski izbor u liku Hu Đintaoa. Najmanje harizmatičan u odnosu na svoje prethodnike, ne mnogo poznat izvan Kine i najbližeg azijskog okruženja, Hu Đintaou je palo u deo da redizajnira, humanizuje i harmonizuje ekonomsku uspešnost zemlje kojom upravlja. Ali, prvo i pre svega da se pokaže dosad neviđenim domaćinom najprestižnije sportske priredbe na svetu – Olimpijde 2008. u Pekingu.

Benazir Buto

Da ga pre samog kraja 2007. godine nisu sapleli sopstveni građani, odbijajući da prihvate predlog ustava koji bi mu dao „carska“ ovlašćenja, Ugo Čavez bi se mogao smatrati neprikosnovenim vođom novog revolucionarnog talasa u Latinskoj Americi. Svejedno, bogat naftom i kontroverzan po prirodi, Čavez izvesno zaslužuje dostojno mesto među ovogodišnjim svetskim ličnostima.

Konačno, i jedini izvan sveta politike, na tradicionalnoj listi „Vremena“ nalazi se medijski mogul Rupert Mardok. Ušavši u „Vol strit džornal“ Mardok kao da je kupio američku medijsku „dušu“. Tim činom koji je izazvao potres i izvan američkog kontinenta Mardok je ispisao vest veću od naslova.

Hajde da promenimo...

(Slika – San Su Ći, Mjanmar)

Na marginama svetske politike tokom 2007. godine bilo je više ličnosti koje su, neke samo na trenutak, a neke i znatno trajnije zaokupljale planetarnu pažnju. Već i po tome moglo bi se zaključiti da njihovo vreme dolazi i možda će već u 2008. biti i među izabranicima „Vremena“.

Najveće šanse za iskorak u tom pravcu, kako sada stvari stoje, ima Barak Obama, aktuelni guverner američke države Ilinois. Obama, 46-godišnji Afroamerikanac (čiji je otac Kenijac, a majka beloputa Amerikanka), iz dana u dan stiče sve veće izglede da dobije nominaciju Demokratske stranke za predsedničke izbore u Americi koji će se održati početkom novembra 2008. godine. Iako bez državničkog iskustva, jer je „samo“ guverner i senator u Kongresu, Obama izuzetno dobro pliva u vodama visoke politike. Jedan od predizbornih slogana na Obaminom blogu glasi „Hajde da promenimo svet“; ukoliko dobije nominaciju za predsedničke izbore, pa onda i pobedi, ulazak Afroamerikanca u Belu kuću simbolično će označiti duboku promenu u (američkom) svetu i svesti američkih građana (trenutno, Barak Obama je tek peti Afroamerikanac u američkoj istoriji koji je postao senator).

Sličnu duboku promenu označila bi i nominacija, odnosno predsednički mandat Obamine najistaknutije konkurentkinje u Demokratskoj stranci, Hilari Rodnam Klinton, jer bi i taj izbor bio istorijski za Ameriku koja na najodgovornijoj funkciji u državi nikada nije imala ženu.

To iskustvo ima, na primer, Pakistan. Pre dve decenije Benazir Buto, kćer pogubljenog državnika Alija Buta, bila je prvi put premijer Pakistana. Nakon godina provedenih u egzilu ona se ove jeseni vratila u Islamabad, preživela teroristički napad na kolonu vozila u kojoj je bila i, već početkom januara, učestvovaće na parlamentarnim izborima sa nadom da ponovo sedne u premijersku stolicu.

U septembru ove godine ponovo je, zakratko, zablistala i zvezda najistaknutijeg opozicionara vojnog režima u Mjanmaru, San Su Ći. Dok su budistički monasi danima demonstrirali ulicama mjanmarskog glavnog grada Janguna, takođe protestujući protiv generalske čizme koja godinama drži zemlju u izolaciji, ona je uspela da se pojavi na kapiji kuće u kojoj boravi kao pritvorenik. Iako su međunarodni posrednici ishodovali njen susret sa vojnim vrhom, u dalekoj zemlji na jugoistoku Azije nije se ništa promenilo: gnerali su i dalje na vlasi, San Su Ći u kućnom pritovoru, a monasi (koji nisu ubijeni u krvavom gušenju njihove pobune) ne izlaze iz svojih manastira.



Komentari:

Miroslav Trajković

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

diplomatija

15.septembar 2026. Gržegorž Šimanovski / DW

Rat u Ukrajini: Konačno pregovori pod Trampovim nadzorom?

Kijev i Moskva će, prema najavama, u oktobru konačno sesti za sto pod pokroviteljstvom Vašingtona. Ali, pitanje teritorije deluje nepremostivo

Donald Tramp

Amerika

14.septembar 2026. M. L. J.

AI će nas ubiti, ali Trampa baš briga: Sve same negativne sile

Predsednika SAD Donalda Trampa mnogo više brine da Kina tehnološki ne pretekne Ameriku, nego što bi veštačka inteligencija mogla da mu ubije stanovnike

Boris Džonson

Ukrajina

14.septembar 2026. M. L. J.

Rusija pogodila ukrajinski voz neposredno nakon što su Boris Džonson i drugi evropski zvaničnici napustili stanicu

Ruski dron je pogodio voz u blizini granice Ukrajine i Poljske, ubrzo nakon što su tuda prošli bivši britanski premijer Boris Džonson i visoki evropski bezbednosni zvaničnici

Hrvatska

13.septembar 2026. S.Ć.

Zbog požara na Braču evakuisano više od 700 osoba

Požar na području Milne na ostrvu Braču je pod kontrolom, ali je izbio novi požar iznad Bola na nepristupačnom području. Angažovana su četiri kanadera

Veštačka inteligencija, ilustracija

Veštačka inteligencija

13.septembar 2026. B. B.

Stručnjaci upozoravaju: Ako ne „prikočimo” AI bi uskoro mogao da preuzme kontrolu

Veštačka inteligencija bi mogla da napreduje toliko brzo da bi „roj” takvih sistema mogao da preuzme kontrolu nad celim internetom u roku od šest do 12 meseci, upozorava izvršni direktor jedne od vodećih svetskih kompanija za veštačku inteligenciju „Antropik”

Komentar
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure