img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija – Predsednički izbori

Putin po četvrti put

21. mart 2018, 19:09 Andrej Ivanji
foto: ap
Copied

Više od 56 miliona Rusa potvrdilo je vlast Vladimira Putina. Ovako ubedljiva pobeda je šamar za Zapad i signal da će Rusija nastaviti da se ponaša kao svetska sila koja ne preza od toga da se zarad sopstvenih interesa hvata u koštac sa kime god, gde god i po ma koju cenu

Čečenija, Gruzija, Ukrajina, Sirija, američki izbori, trovanje špijuna u Britaniji, ucene gasom, pokazivanje mišića (i bukvalno i metaforički), uskraćivanje osnovnih prava homoseksualcima, obračun sa „izdajnicima“, ugnjetavanje „antiruskih“ medija i organizacija, „Raša tudej“ i tako dalje – zbog svega onoga zbog čega se na Zapadu zgražavaju nad Vladimirom Putinom, u Rusiji ga sve više vole. I u Srbiji, ali to je druga priča. Srbi vole i Donalda Trampa.

Vladimir Putin je u nedelju 18. marta po četvrti put izabran za predsednika Rusije. Za njega je glasalo blizu 77 odsto ili 56 miliona birača, izlaznost je bila preko 67 odsto i prvi put je za jednog predsednika Rusije glasalo više od polovine birača upisanih u izborne spiskove. Čak je u Moskvi podršku sa ispod 50 podigao na oko 70 odsto, doduše zbog bojkota predsedničkih izbora jednog dela opozicije, ali to je manje važno. Putin je jači nego ikada.

Njegova ovako ubedljiva pobeda je šamar za Zapad. Putinov sistem vlasti nije pokazao nijednu pukotinu, nijednu slabost. Čak i okoreli Putinovi protivnici priznaju da ga ubedljiva većina Rusa podržava, uz konstataciju da pritisci i izborne malverzacije nisu bitno uticale na rezultat predsedničkih izbora.

OSAMNAEST GODINA: I to tako traje već osamnaest godina. Putin je u međuvremenu zbog ustava koji predviđa samo dva uzastopna predsednička mandata od 2008. do 2012. bio po drugi put predsednik vlade. Prvi put ga je na čelo vlade postavio prvi ruski postsovjetski predsednik Boris Jeljcin 9. avgusta 1999. Kada se „bolesni i pijani“ Jeljcin 31. decembra iste godine iznenada povukao, Putin je preuzeo privremeno i predsedničke dužnosti. Za predsednika Rusije prvi put je izabran 26. marta 2000. u prvom krugu sa 52,9 odsto glasova. Rusima se svidelo što je odlučno intervenisao protiv „čečenskih terorista“, kojima se tada pripisivao niz terorističkih napada u ruskim gradovima i raketama izbombardovao u korenu svaku pomisao o otcepljenju ruske autonomne republike Čečenije. Deviza je glasila: „Ovaj rat je ponovno rađanje ruske vojske i ruske nacije“. Od tada je Putinova vlast u Rusiji neprikosnovena.

Za osamnaest godina Putin je posle raspada Sovjetskog Saveza poraženu i poniženu Rusiju uzdigao u svetsku silu koja je ponovo, kao i sve druge svetske sile, u stanju da u sopstvenoj sferi uticaja otme što misli da joj pripada, ili da u Siriji vojnim prisustvom i logističkom podrškom – uprkos protivljenju Zapada, NATO-a i Turske – na vlasti održi svog saveznika Bašara el Asada. Rusija je u stanju da zarad sopstvenih interesa izazove globalne konflikte i bez Rusije više ne mogu da se rešavaju mnoga globalna žarišta.

SIMBOL MOĆNE RUSIJE: Zbog toga Rusi vole Putina. Ruganje Zapada da je Rusija „svetska vojna sila, ali privredni patuljak“, da joj je privreda slabija od italijanske, da je Putin „neuračunljivi apsolutista“, podrugivanje fotografijama na kojima obnažen i mišićav jaše konja, optužbe da su ruski hakeri prelomili izbore u SAD ili da su ruski agenti u Britaniji otrovali bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu ćerku, samo jačaju njegovu poziciju. Moćni Putin je simbol moćne Rusije, a većina Rusa se očigledno rukovodi pre svega ponosom na moć svoje zemlje. Ozbiljan izazivač četvorostrukom predsedniku nije ni na vidiku.

Nakon nanovo potvrđene svemoći Putinove, postavlja se nekolicina svetogrdnih pitanja. Da li su vođe „slobodnog sveta“ zaista zgrožene i očajne što će Vladimir Vladimirovič vladati Rusijom najmanje još šest godina? Jer, Putin je sve, samo nije neuračunljiv. I, recimo da se u Rusiji zaista uspostavi zapadni model liberalne demokratije, da li bi ona doprinela stabilnosti u svetu koji je ispao iz ravnoteže i nalazi se na prekretnici, ili bi pak izazvala potpuni haos? Koga bi „slobodni i fer“ izbori u Rusiji iznedrili da drži prst na nuklearnom okidaču?

Valja baciti pogled i na zemljopisnu kartu na kojoj Evropa deluje kao neka barica kraj ruskog mora. Što neko reče sa pogledom na tu kartu: da li pas maše repom ili rep psom? I, da na kraju parafraziramo Vinstona Čerčila: čemu tolika frka, pa ne morate vi da živite u Putinovoj Rusiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Lideri EU

Evropska unija

20.mart 2026. Nenad Krajcer / DW

Neće moći pored mene: Orban blokirao kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu

Kolege iz Evropske unije ponovo su besne na premijera Mađarske Vikora Orbana koji je blokirao kredit Ukrajini vredan 90 milijadri evra. Zašto? Pa zato što mu se može da svoje lične interese stavlja ispred jedininstva unutar EU

Američka vojska

Rat na Bliskom istoku

20.mart 2026. Artur Saliven (DW)

Koje je slabosti američke vojne industrije otkrio rat u Iranu

Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom

Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure