img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija – Predsednički izbori

Putin po četvrti put

21. mart 2018, 19:09 Andrej Ivanji
foto: ap
Copied

Više od 56 miliona Rusa potvrdilo je vlast Vladimira Putina. Ovako ubedljiva pobeda je šamar za Zapad i signal da će Rusija nastaviti da se ponaša kao svetska sila koja ne preza od toga da se zarad sopstvenih interesa hvata u koštac sa kime god, gde god i po ma koju cenu

Čečenija, Gruzija, Ukrajina, Sirija, američki izbori, trovanje špijuna u Britaniji, ucene gasom, pokazivanje mišića (i bukvalno i metaforički), uskraćivanje osnovnih prava homoseksualcima, obračun sa „izdajnicima“, ugnjetavanje „antiruskih“ medija i organizacija, „Raša tudej“ i tako dalje – zbog svega onoga zbog čega se na Zapadu zgražavaju nad Vladimirom Putinom, u Rusiji ga sve više vole. I u Srbiji, ali to je druga priča. Srbi vole i Donalda Trampa.

Vladimir Putin je u nedelju 18. marta po četvrti put izabran za predsednika Rusije. Za njega je glasalo blizu 77 odsto ili 56 miliona birača, izlaznost je bila preko 67 odsto i prvi put je za jednog predsednika Rusije glasalo više od polovine birača upisanih u izborne spiskove. Čak je u Moskvi podršku sa ispod 50 podigao na oko 70 odsto, doduše zbog bojkota predsedničkih izbora jednog dela opozicije, ali to je manje važno. Putin je jači nego ikada.

Njegova ovako ubedljiva pobeda je šamar za Zapad. Putinov sistem vlasti nije pokazao nijednu pukotinu, nijednu slabost. Čak i okoreli Putinovi protivnici priznaju da ga ubedljiva većina Rusa podržava, uz konstataciju da pritisci i izborne malverzacije nisu bitno uticale na rezultat predsedničkih izbora.

OSAMNAEST GODINA: I to tako traje već osamnaest godina. Putin je u međuvremenu zbog ustava koji predviđa samo dva uzastopna predsednička mandata od 2008. do 2012. bio po drugi put predsednik vlade. Prvi put ga je na čelo vlade postavio prvi ruski postsovjetski predsednik Boris Jeljcin 9. avgusta 1999. Kada se „bolesni i pijani“ Jeljcin 31. decembra iste godine iznenada povukao, Putin je preuzeo privremeno i predsedničke dužnosti. Za predsednika Rusije prvi put je izabran 26. marta 2000. u prvom krugu sa 52,9 odsto glasova. Rusima se svidelo što je odlučno intervenisao protiv „čečenskih terorista“, kojima se tada pripisivao niz terorističkih napada u ruskim gradovima i raketama izbombardovao u korenu svaku pomisao o otcepljenju ruske autonomne republike Čečenije. Deviza je glasila: „Ovaj rat je ponovno rađanje ruske vojske i ruske nacije“. Od tada je Putinova vlast u Rusiji neprikosnovena.

Za osamnaest godina Putin je posle raspada Sovjetskog Saveza poraženu i poniženu Rusiju uzdigao u svetsku silu koja je ponovo, kao i sve druge svetske sile, u stanju da u sopstvenoj sferi uticaja otme što misli da joj pripada, ili da u Siriji vojnim prisustvom i logističkom podrškom – uprkos protivljenju Zapada, NATO-a i Turske – na vlasti održi svog saveznika Bašara el Asada. Rusija je u stanju da zarad sopstvenih interesa izazove globalne konflikte i bez Rusije više ne mogu da se rešavaju mnoga globalna žarišta.

SIMBOL MOĆNE RUSIJE: Zbog toga Rusi vole Putina. Ruganje Zapada da je Rusija „svetska vojna sila, ali privredni patuljak“, da joj je privreda slabija od italijanske, da je Putin „neuračunljivi apsolutista“, podrugivanje fotografijama na kojima obnažen i mišićav jaše konja, optužbe da su ruski hakeri prelomili izbore u SAD ili da su ruski agenti u Britaniji otrovali bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu ćerku, samo jačaju njegovu poziciju. Moćni Putin je simbol moćne Rusije, a većina Rusa se očigledno rukovodi pre svega ponosom na moć svoje zemlje. Ozbiljan izazivač četvorostrukom predsedniku nije ni na vidiku.

Nakon nanovo potvrđene svemoći Putinove, postavlja se nekolicina svetogrdnih pitanja. Da li su vođe „slobodnog sveta“ zaista zgrožene i očajne što će Vladimir Vladimirovič vladati Rusijom najmanje još šest godina? Jer, Putin je sve, samo nije neuračunljiv. I, recimo da se u Rusiji zaista uspostavi zapadni model liberalne demokratije, da li bi ona doprinela stabilnosti u svetu koji je ispao iz ravnoteže i nalazi se na prekretnici, ili bi pak izazvala potpuni haos? Koga bi „slobodni i fer“ izbori u Rusiji iznedrili da drži prst na nuklearnom okidaču?

Valja baciti pogled i na zemljopisnu kartu na kojoj Evropa deluje kao neka barica kraj ruskog mora. Što neko reče sa pogledom na tu kartu: da li pas maše repom ili rep psom? I, da na kraju parafraziramo Vinstona Čerčila: čemu tolika frka, pa ne morate vi da živite u Putinovoj Rusiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure