img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija – Predsednički izbori

Putin po četvrti put

21. mart 2018, 19:09 Andrej Ivanji
foto: ap
Copied

Više od 56 miliona Rusa potvrdilo je vlast Vladimira Putina. Ovako ubedljiva pobeda je šamar za Zapad i signal da će Rusija nastaviti da se ponaša kao svetska sila koja ne preza od toga da se zarad sopstvenih interesa hvata u koštac sa kime god, gde god i po ma koju cenu

Čečenija, Gruzija, Ukrajina, Sirija, američki izbori, trovanje špijuna u Britaniji, ucene gasom, pokazivanje mišića (i bukvalno i metaforički), uskraćivanje osnovnih prava homoseksualcima, obračun sa „izdajnicima“, ugnjetavanje „antiruskih“ medija i organizacija, „Raša tudej“ i tako dalje – zbog svega onoga zbog čega se na Zapadu zgražavaju nad Vladimirom Putinom, u Rusiji ga sve više vole. I u Srbiji, ali to je druga priča. Srbi vole i Donalda Trampa.

Vladimir Putin je u nedelju 18. marta po četvrti put izabran za predsednika Rusije. Za njega je glasalo blizu 77 odsto ili 56 miliona birača, izlaznost je bila preko 67 odsto i prvi put je za jednog predsednika Rusije glasalo više od polovine birača upisanih u izborne spiskove. Čak je u Moskvi podršku sa ispod 50 podigao na oko 70 odsto, doduše zbog bojkota predsedničkih izbora jednog dela opozicije, ali to je manje važno. Putin je jači nego ikada.

Njegova ovako ubedljiva pobeda je šamar za Zapad. Putinov sistem vlasti nije pokazao nijednu pukotinu, nijednu slabost. Čak i okoreli Putinovi protivnici priznaju da ga ubedljiva većina Rusa podržava, uz konstataciju da pritisci i izborne malverzacije nisu bitno uticale na rezultat predsedničkih izbora.

OSAMNAEST GODINA: I to tako traje već osamnaest godina. Putin je u međuvremenu zbog ustava koji predviđa samo dva uzastopna predsednička mandata od 2008. do 2012. bio po drugi put predsednik vlade. Prvi put ga je na čelo vlade postavio prvi ruski postsovjetski predsednik Boris Jeljcin 9. avgusta 1999. Kada se „bolesni i pijani“ Jeljcin 31. decembra iste godine iznenada povukao, Putin je preuzeo privremeno i predsedničke dužnosti. Za predsednika Rusije prvi put je izabran 26. marta 2000. u prvom krugu sa 52,9 odsto glasova. Rusima se svidelo što je odlučno intervenisao protiv „čečenskih terorista“, kojima se tada pripisivao niz terorističkih napada u ruskim gradovima i raketama izbombardovao u korenu svaku pomisao o otcepljenju ruske autonomne republike Čečenije. Deviza je glasila: „Ovaj rat je ponovno rađanje ruske vojske i ruske nacije“. Od tada je Putinova vlast u Rusiji neprikosnovena.

Za osamnaest godina Putin je posle raspada Sovjetskog Saveza poraženu i poniženu Rusiju uzdigao u svetsku silu koja je ponovo, kao i sve druge svetske sile, u stanju da u sopstvenoj sferi uticaja otme što misli da joj pripada, ili da u Siriji vojnim prisustvom i logističkom podrškom – uprkos protivljenju Zapada, NATO-a i Turske – na vlasti održi svog saveznika Bašara el Asada. Rusija je u stanju da zarad sopstvenih interesa izazove globalne konflikte i bez Rusije više ne mogu da se rešavaju mnoga globalna žarišta.

SIMBOL MOĆNE RUSIJE: Zbog toga Rusi vole Putina. Ruganje Zapada da je Rusija „svetska vojna sila, ali privredni patuljak“, da joj je privreda slabija od italijanske, da je Putin „neuračunljivi apsolutista“, podrugivanje fotografijama na kojima obnažen i mišićav jaše konja, optužbe da su ruski hakeri prelomili izbore u SAD ili da su ruski agenti u Britaniji otrovali bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu ćerku, samo jačaju njegovu poziciju. Moćni Putin je simbol moćne Rusije, a većina Rusa se očigledno rukovodi pre svega ponosom na moć svoje zemlje. Ozbiljan izazivač četvorostrukom predsedniku nije ni na vidiku.

Nakon nanovo potvrđene svemoći Putinove, postavlja se nekolicina svetogrdnih pitanja. Da li su vođe „slobodnog sveta“ zaista zgrožene i očajne što će Vladimir Vladimirovič vladati Rusijom najmanje još šest godina? Jer, Putin je sve, samo nije neuračunljiv. I, recimo da se u Rusiji zaista uspostavi zapadni model liberalne demokratije, da li bi ona doprinela stabilnosti u svetu koji je ispao iz ravnoteže i nalazi se na prekretnici, ili bi pak izazvala potpuni haos? Koga bi „slobodni i fer“ izbori u Rusiji iznedrili da drži prst na nuklearnom okidaču?

Valja baciti pogled i na zemljopisnu kartu na kojoj Evropa deluje kao neka barica kraj ruskog mora. Što neko reče sa pogledom na tu kartu: da li pas maše repom ili rep psom? I, da na kraju parafraziramo Vinstona Čerčila: čemu tolika frka, pa ne morate vi da živite u Putinovoj Rusiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predsednik SAD

Predsednik SAD i berza

24.mart 2026. M. L. J.

Klađenje na postove Donalda Trampa o ratu sa Iranom: Neko se „masno obogatio“

Samo 15 minuta pre objave Donalda Trampa o „konstruktivnim razgovorima“ sa Iranom, trgovci su uložili više od pola milijarde američkih dolara u naftne fjučerse, piše "Fajnenšel tajms". I zaradili gomilu novca

Kriminal

24.mart 2026. Danijel Donat/Vivijane Mengez/Markus Pol (DW)

Mafijaši Generacije Z: Brutalni, bez straha i na društvenim mrežama

Nova grupe organizovanog kriminala u Turskoj, pripadnici Generacije Z, na lošem su glasu kao posebno brutalne, i sve su aktivnije i u Nemačkoj. Svojim nedelima hvale se i na društvenim mrežama

Bezbednost

24.mart 2026. M. L. J.

U službi Donalda Trampa: MMA borac, „Maga ratnik“, senator i ministar Markvejn Malin

Bivši rvač i MMA borac Markvejn Malin voditi američko zloglasno Ministarstvo za unutrašnju bezbednost, koje sprovodi imigracione zakone po zemlji. On je osnivač škole za džiju-džicu i MMA "Oklahoma Fight Club"

Predsednik SAD Donald Tramp

Rat na Bliskom istoku

23.mart 2026. K. S.

Tramp: Postignut dogovor, Iran neće imati nuklearno naoružanje – Teheran demantuje

Američki predsednik Donald Tramp objavio je da su se Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili oko 15 glavnih tačaka sporazuma o prekidu rata. Teheran demantuje da je bilo bilo kakvih pregovora

Analiza

23.mart 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Nastavak liberalne demokratije, ili priklanjanje Orbanovom antiliberalizmu

Hoće li Slovenija posle izbora više ličiti na malu, liberalnu, progresivnu planinsku zemlju ili će odgovarati neoliberalizmu mađarskog tipa?

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure