img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija – Predsednički izbori

Putin po četvrti put

21. mart 2018, 19:09 Andrej Ivanji
foto: ap
Copied

Više od 56 miliona Rusa potvrdilo je vlast Vladimira Putina. Ovako ubedljiva pobeda je šamar za Zapad i signal da će Rusija nastaviti da se ponaša kao svetska sila koja ne preza od toga da se zarad sopstvenih interesa hvata u koštac sa kime god, gde god i po ma koju cenu

Čečenija, Gruzija, Ukrajina, Sirija, američki izbori, trovanje špijuna u Britaniji, ucene gasom, pokazivanje mišića (i bukvalno i metaforički), uskraćivanje osnovnih prava homoseksualcima, obračun sa „izdajnicima“, ugnjetavanje „antiruskih“ medija i organizacija, „Raša tudej“ i tako dalje – zbog svega onoga zbog čega se na Zapadu zgražavaju nad Vladimirom Putinom, u Rusiji ga sve više vole. I u Srbiji, ali to je druga priča. Srbi vole i Donalda Trampa.

Vladimir Putin je u nedelju 18. marta po četvrti put izabran za predsednika Rusije. Za njega je glasalo blizu 77 odsto ili 56 miliona birača, izlaznost je bila preko 67 odsto i prvi put je za jednog predsednika Rusije glasalo više od polovine birača upisanih u izborne spiskove. Čak je u Moskvi podršku sa ispod 50 podigao na oko 70 odsto, doduše zbog bojkota predsedničkih izbora jednog dela opozicije, ali to je manje važno. Putin je jači nego ikada.

Njegova ovako ubedljiva pobeda je šamar za Zapad. Putinov sistem vlasti nije pokazao nijednu pukotinu, nijednu slabost. Čak i okoreli Putinovi protivnici priznaju da ga ubedljiva većina Rusa podržava, uz konstataciju da pritisci i izborne malverzacije nisu bitno uticale na rezultat predsedničkih izbora.

OSAMNAEST GODINA: I to tako traje već osamnaest godina. Putin je u međuvremenu zbog ustava koji predviđa samo dva uzastopna predsednička mandata od 2008. do 2012. bio po drugi put predsednik vlade. Prvi put ga je na čelo vlade postavio prvi ruski postsovjetski predsednik Boris Jeljcin 9. avgusta 1999. Kada se „bolesni i pijani“ Jeljcin 31. decembra iste godine iznenada povukao, Putin je preuzeo privremeno i predsedničke dužnosti. Za predsednika Rusije prvi put je izabran 26. marta 2000. u prvom krugu sa 52,9 odsto glasova. Rusima se svidelo što je odlučno intervenisao protiv „čečenskih terorista“, kojima se tada pripisivao niz terorističkih napada u ruskim gradovima i raketama izbombardovao u korenu svaku pomisao o otcepljenju ruske autonomne republike Čečenije. Deviza je glasila: „Ovaj rat je ponovno rađanje ruske vojske i ruske nacije“. Od tada je Putinova vlast u Rusiji neprikosnovena.

Za osamnaest godina Putin je posle raspada Sovjetskog Saveza poraženu i poniženu Rusiju uzdigao u svetsku silu koja je ponovo, kao i sve druge svetske sile, u stanju da u sopstvenoj sferi uticaja otme što misli da joj pripada, ili da u Siriji vojnim prisustvom i logističkom podrškom – uprkos protivljenju Zapada, NATO-a i Turske – na vlasti održi svog saveznika Bašara el Asada. Rusija je u stanju da zarad sopstvenih interesa izazove globalne konflikte i bez Rusije više ne mogu da se rešavaju mnoga globalna žarišta.

SIMBOL MOĆNE RUSIJE: Zbog toga Rusi vole Putina. Ruganje Zapada da je Rusija „svetska vojna sila, ali privredni patuljak“, da joj je privreda slabija od italijanske, da je Putin „neuračunljivi apsolutista“, podrugivanje fotografijama na kojima obnažen i mišićav jaše konja, optužbe da su ruski hakeri prelomili izbore u SAD ili da su ruski agenti u Britaniji otrovali bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu ćerku, samo jačaju njegovu poziciju. Moćni Putin je simbol moćne Rusije, a većina Rusa se očigledno rukovodi pre svega ponosom na moć svoje zemlje. Ozbiljan izazivač četvorostrukom predsedniku nije ni na vidiku.

Nakon nanovo potvrđene svemoći Putinove, postavlja se nekolicina svetogrdnih pitanja. Da li su vođe „slobodnog sveta“ zaista zgrožene i očajne što će Vladimir Vladimirovič vladati Rusijom najmanje još šest godina? Jer, Putin je sve, samo nije neuračunljiv. I, recimo da se u Rusiji zaista uspostavi zapadni model liberalne demokratije, da li bi ona doprinela stabilnosti u svetu koji je ispao iz ravnoteže i nalazi se na prekretnici, ili bi pak izazvala potpuni haos? Koga bi „slobodni i fer“ izbori u Rusiji iznedrili da drži prst na nuklearnom okidaču?

Valja baciti pogled i na zemljopisnu kartu na kojoj Evropa deluje kao neka barica kraj ruskog mora. Što neko reče sa pogledom na tu kartu: da li pas maše repom ili rep psom? I, da na kraju parafraziramo Vinstona Čerčila: čemu tolika frka, pa ne morate vi da živite u Putinovoj Rusiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Samit Kina-SAD

15.maj 2026. Uroš Mitrović

Susret Trampa i Si Đinpinga: Varljivo primirje u globalnom sukobu za prevlast

Poseta Donalda Trampa Kini prevazilazi okvir klasične diplomatije i predstavlja pokušaj Vašingtona i Pekinga da, uprkos rastućem rivalstvu oko trgovine, tehnologije, Tajvana i Bliskog istoka, očuvaju stabilne ekonomske odnose i spreče prerastanje globalnih tenzija u otvoreni sukob

Gerhard Sreder

Rat u Ukrajini

15.maj 2026. Anja Mihić

EU odbacila Putinov predlog: Šreder neće govoriti u ime Evropljana

EU je odbacila predlog Vladimira Putina da bivši nemački kancelar, naklonjen Kremlju, Gerhard Šreder bude evropski posrednik u mirovnim pregovorima za okončanje rata u Ukrajini

Uhapšen serijski ubica u Severnoj Makedoniji

Serijski ubica

15.maj 2026. A.P.

Serijski ubica u Makedoniji osumnjičen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva

Osnovno javno tužilaštvo u Kumanovu vodi istragu protiv T.B. (25) zbog sumnje da je počinio četiri ubistva i dva pokušaja ubistva. Tužilaštvo navodi da su zločini motivisani mržnjom prema ženama i koristoljubljem

Tuča u Zagrebu

Hrvatska

15.maj 2026. A.M.

Devojka u centru Zagreba pretukla Filipinca: Slučaj već danima potresa Hrvatsku

Snimak brutalnog napada na filipinskog državljanina u centru Zagreba izazvao je buru na društvenim mrežama i osude javnosti. Policija je privela 20-godišnju Mateu O, za koju mediji navode da je i ranije bila pod merama opreza

Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za stanje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama

SAD

15.maj 2026. I.M.

Američki sud blokirao sankcije Frančeski Albaneze: Presuda u korist izvestiteljke UN

Savezni sud u SAD privremeno je obustavio sankcije protiv specijalne izvestiteljke UN Frančeske Albaneze, koje je ranije uvela američka administracija zbog njenih kritika politike prema Gazi. Sud je ocenio da se radi o ograničavanju slobode govora

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure