Stanovnici Barselone koji su protestovali protiv turizma poručili turistima: „Idite kući"! Kirije u ovom gradu porasle za 18 odsto u odnosu na prošlu godinu, a sličan problem pogađa i Madrid
Nekoliko hiljada ljudi protestovalo je zbog masovnog turizma u Barseloni.
Policija je procenila da je na jučerašnjem protestu učestvovalo oko 2.800 ljudi, dok organizatori tvrde da ih je bilo oko 20.000.
Demonstranti su nosili transparetnte sa natpisima poput: „Barselona nije na prodaju”, „Dosta! Hajde da ograničimo turizam“, a bilo je i verbalnih sukoba koji su brzo okončani, preneo je El Pais.
Tokom protesta su ispaštali i brojni turisti, koje su demonstranti prskali vodom iz vodenih pištolja.
„Građani trpe posledice masovnog turizma”
Kirije su u ovom gradu porasle za 18 odsto u odnosu na prošlu godinu, a sličan problem pogađa i Madrid.
„Građani direktno trpe posledice turizma poskupljenjem života, kirije, pritiskom na javne službe i gubitkom lokalnog identiteta grada“, naveli su organizatori demonstracija koji su tražili da se smanji broj letova na aerodromu, zatvore terminali za krstarenje u luci i ukine smeštaj turista u hotelima i stanovima.
U Barseloni, prema podacima iz 2019. godine, 17,3 miliona posetilaca noće u gradu i još 10,5 miliona noći izvan grada, ali dan provode na ulicama Barselone.
Zbog turista deo pejsaža Barselone se izmenio, od prodavnica do turističkih apartmana, pri čemu postoji nelagodnost zbog problema suživota sa stanovnicima pojedinih kvartova.
S druge strane, privrednici i Gradska skupština podsećaju da turizam donosi 14 odsto gradskog BDP i više od 150.000 radnih mesta.
Oko 400 ljudi demonstriralo je i u Đironi pod istim sloganom.
Rešenje: Zabrana iznajmljivanja stanova turistima
Gradonačelnik Barselone Žaume Kolboni najavio je u junu mesecu da će do 2028. zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima, čime želi da zaustavi rast troškova stanovanja i omogući građanima da žive u svom gradu.
Kolboni je precizirao je da će do 2028. godine Barselona da ukine dozvole za kratkoročni zakup za 10.101 apartman, koliko ih trenutno ima tu mogućnost, preneo je El Diario.
„Suzbijamo najveći problem Barselone, a tih 10.000 apartmana koristiće građani ili će završiti na tržištu za zakup ili prodaju“, rekao je Kolboni.
Gradonačelnik insistira na tome da do 2029. godine pojam turističkog apartmana više neće postojati u katalonskoj prestonici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp odustao je od nasilnog preuzimanja Grenlanda i uvođenja carina svim državama koje se tome protive. Bar za sada. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social nagovestio je da je u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postigao okvirni dogovor oko ove danske teritorije
U Davosu je premijer Kanade Mark Karni skicirao budućnost, kakvu se u Evropi još niko nije usudio javno da zamisli: Zapad bez SAD. To nije bio samo odgovor na odnos Donalda Trampa prema saveznicima, već vizija sveta posle njega
Donald Tramp je po svemu sudeći odustao od vojne intervencije u Iranu. Vašington i Teheran otvaraju diplomatske kanale, ali daleko od toga da je američko-iranska kriza okončana, kao što ni unutrašnji izazovi teokratskom režimu Islamske Republike nisu otklonjeni
Dok je deo hrišćanskog sveta slavio Božić i pripremao se za obeležavanje kraja 2025. godine, ulazeći s opreznim i pomalo ciničnim optimizmom u 2026, Iran je doslovno goreo. Posle skoro tri nedelje nasilja, iz Irana stiže poruka teokratskog režima – držimo situaciju pod kontrolom
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!