img
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa, kriza civilizacije

Propast ili bitne promene

08. april 2009, 17:57 Saša Goldman
Copied

U čitavom svetu sveopšti pragmatizam preovlađuje na uštrb međunarodnih principa, kako pravnih tako i moralnih normativa. Evropske političke stranke, i leve i desne, gube svoj identitet u lavirintu sveopšte krize

Kada je bivši američki sekretar odbrane Ramsfeld povodom iračkog rata lansirao izraz „Stara Evropa“, analitičari su se dali na posao: da li se to odnosi na novi svet, Ameriku, ili pak na države koje su stvorile Evropsku uniju, pa bi „Nova Evropa“ bile države koje su pristupile 2004.

Pojam Stare Evrope može da označava i klasične etičke vrednosne principe, dok Amerika proklamuje nove, pragmatične, liberalne vrednosti. Hladni geopolitički rat zamenjen je sukobom sistema vrednosti. Leve i desne partije gube sve više graničnu ideološku crtu. Razlike se brišu i u onom drugom, geopolitičkom smislu: svet globalizacijom razuđuje pojam granica i transnacionalnom sveobuhvatnom ekonomijom postepeno parališe političko delovanje. Sveopšti pragmatizam preovlađuje na uštrb međunarodnih principa, kako pravnih tako i moralnih normativa. Političke stranke, i leve i desne, gube se u lavirintu sveopšte krize. Karte se razdeljuju između velikih sila koje dominiraju na globalnom interesnom polju.

KRIZA IDENTITETA: Evropa se našla poslednjih dana uklještena između G20 i NATO sastanaka na vrhu. Nekoliko država EU na prvom skupu, nekoliko država EU van drugog. Uoči junskih izbora za evropski parlament sve je izraženija kriza evropskog identiteta. Pri rađanju nove svetske geografije niču interesne simere poput Amerikine i Brazilindije, berzanski sistemi već su odomaćili vrednosnu jedinicu BRIC – Brazil, Rusija, Indija, Kina. Sarkozijeva izjava tokom G20 ide u tom pravcu: Ako ne prihvatimo velike zemlje u G8, sastaće se same i neće nas ni pozvati.

Sociolog Edgar Moren se danas smatra jednim od vodećih tumača savremenog sveta, utemeljivačem ekološke misli u sveobuhvatnom smislu, sa političkom osnovom. On temu životne sredine svodi na sistemski pristup isprepletenosti kriza raznih domena, koje jedna na drugu tesno utiču. Predsednik Sarkozi je usvojio njegov koncept „politike civilizacije“ koji navodi kao osovinu svoje politike. U nekoliko reči: stavljanjem čoveka u centar jezgra politike, a ne tržišnog sistema, ruši se hegemonija kvantitativnog u korist kvalitativnog. Nezaustavljivi i nekontrolisani razvoj tržišta, tehnologije i finansijske lavine vode čovečanstvo neumitno prema provaliji.

Ekološki potres nije vezan samo za prirodu, izvore osnovnih sirovina, klimatske promene, već problematika pokriva i promene socijalne klime i fenomena vezanih za nju, kao i sveobuhvatne, nazovimo ih uslovno, mentalne globalne promene.

POLITIČKA EKOLOGIJA: Istaknuti sledbenik političke ekologije je Daniel Kon-Bendit, istorijski predvodnik previranja ‘68, državljanin Francuske i Nemačke, otelotvorenje evropske osovine koju smatra imeniteljem Evrope. Evropa kao domovina, blaga utopija, teritorija bez granica, dom gde se ljudi približavaju jedni drugima u približavanju političkih koncepata. Zahvaljujući takvoj Evropi moguće je graditi mozaik identiteta u raznovrsnosti, biti istovremeno Parižanin koji je kod kuće u Frankfurtu, biti Nemac u Francuskoj, Francuz u Nemačkoj, živeti u prostoru proklamovane evropske četiri slobode: slobode kretanja, slobode razmene dobara, usluga i kapitala. Kao poslanik i predvodnik ekoloških stranaka u evropskom parlamentu, Kon-Bendit se kandiduje za predsednika evropskog parlamenta, a na junskim evropskim izborima predvodi listu Ekologija – Evropa u Francuskoj.

EVROPEJAC PAR EKSELANS: Daniel Kon-Bendit

U najnovijoj knjizi Šta da se radi Kon-Bendit upozorava da se Evropa nije našla samo u finansijsko-ekonomskoj krizi koja bi iziskivala klasičnu potporu, putem investicija i povećanja potrošnje, već se nalazi na sudbinskoj tački. Sadašnjoj ekonomskoj situaciji priključuju se duboka društvena i ekološka kriza koje zahtevaju reformu naših nazora, potrošačkih navika kao i međusobnih odnosa, bilo u individualnom, bilo u kolektivnom smislu.

Predstojeći evropski izbori u Francuskoj stavljaju u tešku poziciju vodeće stranke, i Sarkozijevo desno krilo i Socijalističku partiju. Nekoliko velikih korupcijskih skandala odbijaju glasače od njih, a pogotovo u kontekstu sloma finansijskog sistema. Prednost Kon-Benditove liste Ekologija – Evropa je njen simbolički i aktivni antikorupcijski pristup, opšte razočaranje u političke lidere i efikasnost politike, kao i činjenica da deo njene liste predstavljaju zastupnici negativnog glasanja na evropskom referendumu, kada je Francuska prethodila svojim glasačkim NE! Birokratizacija evropske mašinerije, gubljenje vremena i energije u njenom samoopstajanju, nemogućnost zajedničkih političkih imenitelja daju krila listi koja proklamuje reviziju aktivnosti novog evroparlamenta, nove političke pristupe i omogućavanje „politike civilizacije“ koju je Sarkozi, za vreme francuskog predsedovanja Evropi, nemušto pokušao da predloži.

Kriza Evrope ima svoj okvir: krizu u kojoj se našla celokupna zapadna civilizacija. Zagađenost prostora nije samo u onom elementarnom smislu zagađenosti prirode i okoline, već šire, u političkom domenu pod nazivom socijalne ekologije, i još dalje, mentalne ekologije: prostora duhovnih i kulturnih vrednosti, etike, smisla. Odatle i nastojanje teoretičara ekologije da se zapadnom kategoričkom moralnom imperativu da oblik apsolutnog imperativa: ili se sve menja iz osnova, ili se ide u propast.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure