Bosna i Hercegovina zarobljena je u začaranom krugu nestabilnosti i sve dubljih etničkih podela. To budi stare ratne strahove, ali istovremeno i zahteve za rekonstrukcijom države
Sarajevo
U proteklih šest meseci BiH je samo prividno funkcionalna država. Pukotine su se pojavile kada su lideri Bošnjaka odlučili da podnesu žalbu na presudu Međunarodnog suda pravde (MSP) u slučaju tužbe BiH protiv Srbije za genocid.
Bošnjački član predsedništva BiH Bakir Izetbegović odlučio je da podnese ovu žalbu nakon pritiska bošnjačkih organizacija za prava žrtava i konsenzusa među političkim liderima Bošnjaka u BiH. Žalba je podneta samo dan nakon isteka roka od deset godina tokom koga ju je moguće podneti, ali samo u slučaju da se pojave novi dokazi da je Srbija odgovorna za genocid u Bosni i Hercegovini.
„Mene okrivljuju za ovu krizu, ali krizu su izazvali oni koji su počinili agresiju i zločine i koji rehabilituju ratne zločince… Žalba je podneta u ime istine“, rekao je Izetbegović. Svi pokušaji unutar tročlanog predsedništva da se pronađe zajednički jezik okončani su neuspehom. Izetbegović je napustio zajedničku sednicu, a nakon njega to je učinio i hrvatski član predsedništva Dragan Čović. Čović je rekao da odbija da učestvuje u daljim podelama, pa je Mladen Ivanić, srpski član predsedništva, ostao ljutit zbog onoga što je kasnije nazvao „napadom na Srbe“.
UDARIO TUK NA LUK: Pre nego što je žalba zvanično podneta, Mladen Ivanić i bosanski ministar spoljnih poslova Igor Crnadak pisali su Međunarodnom sudu pravde u Hagu, tvrdeći da iza žalbe ne stoji čitava država. Srpski poslanici u parlamentu BiH zapretili su bojkotom skupštinskih sednica. Lideri bosanskih Srba, kao i političari iz Srbije, oštro su osudili Izetbegovićev potez, jer je presudom MSP-a Srbija pre deset godina oslobođena optužbi za genocid. Nakon Izetbegovićeve žalbe pojavila su se mišljenja da bi ga trebalo i krivično goniti zbog ovoga što je učinio.
Ovo nije prvi put da se pominje mogućnost krivičnog gonjenja zbog političkih poteza. Pre nekoliko meseci Tužilaštvo BiH otvorilo je istragu o referendumu koji je u septembru održan u Republici Srpskoj sa referendumskim pitanjem: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“
foto: apDOSTA PRIČE O GENOCIDU: M. Ivanić, T. Nikolić, A. Vučić, M. Dodik…
Parlament Republike Srpske doneo je odluku o sprovođenju referenduma iako je bosanski Ustavni sud još u novembru 2015. presudio da 9. januar ne može da bude dan Republike Srpske, jer se time narušavaju prava Bošnjaka i Hrvata. Pošto su ipak organizovali referendum, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski predstavnik u predsedništvu BiH Mladen Ivanić, osumnjičeni su za kršenje odluka Ustavnog suda. Iako je Dodik u početku osporavao nadležnost tužilaštva BiH, te tvrdio da neće razgovarati sa tužiocima, ipak je to učinio 31. decembra prošle godine, nakon čega je novinarima rekao da je istraga „politički motivisana“. Uprkos istrazi, koja dosad nije dovela ni do kakve optužnice, Dan Republike Srpske svečano je obeležen 9. januara ove godine, kada je Dodik odlikovao brojne ličnosti i organizacije. Ipak, predstavnici Bošnjaka odbili su poziv da se pojave na proslavi.
foto: reuters…i sahrana u Srebrenici
SKRETANJE PAŽNJE: Usred bošnjačko-srpskih sukoba predstavnici Hrvata izazvali su pometnju zahtevajući rekonstrukciju Federacije BiH. Hrvatski član predsedništva Čović, koji u Bosni predvodi Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), rekao je kako je Hrvatima potreban osećaj da je bar jedan deo BiH funkcionalan. Zahtevao je novu postavku – federalizaciju – koja bi, po njegovim rečima, štitila prava sva tri konstitutivna naroda i svih građana. „Predlažemo četiri federalne jedinice. To bi bilo najracionalnije“, rekao je Čović. Međutim, politička stranka Hrvatska narodna zajednica kritikovala je Čovićev predlog, jer smatraju da bi to dovelo jedino do još veće marginalizacije Hrvata u delovima BiH gde čine manjinu.
Za to vreme politički eksperti tvrde da je ovde reč o tome da zvaničnici veštački proizvode krize kako bi zamaskirali užasno stanje u kome se zemlja nalazi. „Siguran sam da se sve tri nacionalističke stranke na vlasti slažu da nam je kriza potrebna da bi se skrenula pažnja sa korupcije i nezaposlenosti. Razlika je samo u načinima na koji proizvode krize. Čović želi hrvatski entitet, Dodik preti referendumom, a Izetbegović se predstavlja kao zaštitnik bošnjačkih žrtava“, kaže profesor Slavko Kukić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izbor predsedničkih kandidata ko će im biti potpredsednik jasno ukazuje na to koja se ciljna grupa gađa na izborima. Donald Tramp se opredelio za Džejmsa Dejvida Vensa, mlađeg, belog muškarca koji ne preza od konfrontacija, koji spada u tvrdo jezgro branitelja lika i dela bivšeg predsednika
Više od polovine nevakcinisane dece živi u 31 zemlji koje karakteriše krhko i nestabilno, oružanim sukobima opterećeno okruženje. Tračak svetla je porast broja devojčica koje su se vakcinisale protiv humanog papilomavirusa (HPV)
Prema tumačenju Aleksandra Vulina, Ane Brnabić ili Ivice Dačića jasno je da je posle atentata na Donalda Trampa potencijalna meta predsednik Srbije Aleksandar Vučić jer se i on „zalaže za drugačiji svet i mir u Ukrajini“, jer i njega napadaju „elita“ i "njeni" mediji
Nakon napada Rusije na Ukrajinu u Evropi se rasplamsala diskusija o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Postoje argumenti i za i protiv, ali jedan je, čini se, presudan – motivacija mladih ljudi
Za žrtve jučerašnjeg neuspelog atentata na Donalda Trampa, njegov tim skuplja donaciju od milion dolara. Ivanka Tramp i njen suprug Džared Kušner donirali su 10.000 dolara. Sad je najvažnije jedinstvo, rekao je predsednički kandidat Tramp
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!