

Rat u Ukrajini
Džojstik-rat u Ukrajini
Da li već roboti i dronovi ratuju za ljude? Ovih naprava se sada plaše u ratu više nego nego tenkova i puški




Odabir naslednika dosadašnjeg premijera Francuske Mišela Barnijea će biti delikatan zadatak sve ranjivijem predsedniku Emanuelu Makronu koji je primoran da ublažava stavove poslanika na oba ekstrema francuske politike
Premijer Francuske Mišel Barnije podneo je u četvrtak ostavku predsedniku Emanuelu Makronu, koji ju je prihvatio, ali će ostati na funkciji dok ne bude imenovana nova vlada.
Protiv Barnijeove vlade u sredu je glasao 331 od 577 poslanika nakon njegovog pokušaja da zaobiđe parlament prilikom usvajanja budžeta za 2025. godinu.
Njegova vlada je prva od 1962. godine kojoj je izglasano nepoverenje, a odabir naslednika će biti delikatan zadatak, sve ranjivijem predsedniku Emanuelu Makronu koji je primoran da ublažava stavove poslanika na oba ekstrema francuske politike, piše CNN.
Makron je imenovao Barnijea da vodi manjinsku vladu nakon što su vanredni izbori, koje je predsednik raspisao tokom leta, podelili francuski parlament na tri frakcije, od kojih je svakoj nedostajala većina.
Izuzetno nestabilna godina za Francusku
Zbog svega Francuska sada žuri ka kraju izuzetno nestabilne godine, a Makron mora da izabere novog premijera, ali je teško zamisliti kandidata koji bi očekivao podršku i levičara i krajnje desnice.
Budžet takođe mora da bude usvojen pre 21. decembra. Ako se taj rok propusti, vlada bi ipak mogla da donese zakon „zakon o fiskalnom kontinuitetu“, koji bi dozvolio vladi da naplaćuje poreze i isplaćuje plate, ali sa ograničenom potrošnjom.
Dalji vanredni izbori nisu mogući jer sadašnji parlament mora da zaseda do juna, godinu dana nakon poslednjeg glasanja.
Umesto toga, Makron će se suočiti sa intenziviranim pozivima za ostavku – zahtevom da poslanici poput Marin Le Pen mogu da ucenjuju Makrona u zamenu za podršku njegovom kandidatu za premijera.
Levičarski savez Novi narodni front (NFP), koji je osvojio najviše mesta na parlamentarnim izborima, ranije je kritikovao Makronovu odluku da za premijera postavi centristu Barnijea umesto svog kandidata, piše BBC.
Zajedno sa krajnje desničarskim Nacionalnim skupom (RN), Barnijeov budžet – koji je uključivao 60 milijardi evra za smanjenje deficita – smatrao je neprihvatljivim.
Marin Le Pen, liderka RN, rekla je da je budžet „toksičan za Francuze“.


Da li već roboti i dronovi ratuju za ljude? Ovih naprava se sada plaše u ratu više nego nego tenkova i puški


Ministar odbrane SAD Pit Hegset tvrdi da je iranska vojska borbeno neefikasna i da je Modžtaba Hamnei „ranjen“, dok SAD planiraju najveći talas udara u istoriji sukoba s Iranom


Zbog rata sa Iranom drastično je skočila cena nafte od koje zavisi ruska ekonomija, Vašington je zbog energetske krize u najavi olabavio sankcije na prodaju ruske nafte i potpuno skrenuo pogled s Kijeva na Teheran. Najveću dobit od novog rata na Bliskom istoku za sada ima Vladimir Putin


Hrvatska se našla u sukobu s Mađarskom i Slovačkom zbog spora oko Janafa, dok Brisel od toga, čini se, pere ruke


U Iraku je pao američki avion za dopunu gorivu. Incident „nije bio uzrokovan neprijateljskom ili prijateljskom vatrom“, saopštile su vojne vlasti SAD
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve