img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD – Gejmeri protiv brokera

Pomršeni berzanski konci

03. фебруар 2021, 19:23 Magda Anastasijević
fotografije: ap photo
Copied

Prošle nedelje udružena grupa korisnika internet foruma "Reddit" nanela je brokerima sa Vol strita gubitak od dvadeset milijardi dolara, a jedan hedž fond gurnula u stečaj. Ipak, ova pobeda Davida protiv berzanskog Golijata suštinski neće ništa promeniti

Ideja iza uobičajene špekulacije na svim svetskim berzama je jednostavna – kupiti akcije (ili neke druge finansijske instrumente) što jeftinije sa nadom da će njihova cena rasti, sačekati, i onda ih prodati što skuplje. Ukoliko je procena bila pogrešna, brokeri su na gubitku.

Međutim, postoji način da se zaradi i ukoliko cena akcija pada. To je takozvano „šortovanje“ deonica ili prodaja na kratko. Takva prodaja podrazumeva prodaju bez pokrića, prilikom čega se akcija pozajmljuje, uz garanciju da će se vratiti vlasniku u određenom roku i staviti u promet. Fondovi se u tom slučaju klade da će firma čije su deonice u pitanju poslovati sa gubicima i da će cene njenih akcija uskoro opasti. U slučaju da je procena bila dobra, brokeri otkupljuju akcije po nižoj ceni, vraćaju ih vlasniku, a razliku zadrže za sebe.

foto: ap photo


PRODAJA NA KRATKO

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i nekadašnji predsednik Saveta Narodne banke Srbije Dejan Šoškić objašnjava da je ovaj vid špekulacije znatno rizičniji: „Kod normalne špekulacije, kad kupite akciju, najviše što možete da izgubite je iznos koji ste već platili. Najviše što možete da dobijete je neograničeno. Kod prodaje na kratko je obrnuto – najviše što možete da zaradite je cena te akcije ukoliko cena padne na nulu, što je retko, a najviše što možete da izgubite je neograničeno.“ Zbog visokog rizika, prodaja na kratko nije dozvoljena svima – penzionim fondovima i osiguravajućim društvima je, na primer, zabranjeno da trguju na kratko. Veliki investitori, poput hedž fondova i investicionih banaka, međutim, imaju odrešene ruke.

U neku ruku, na šortovanje se u široj javnosti gleda kao na oblik dosta okrutne kocke da tuđi gubitak donese zaradu. Upravo zbog takvog imidža „lešinarskih kapitalista“, velike kuće su se našle na meti grupe članova foruma koja je odrasla na kampanjama video-igrica.


IGRICE I VELIKI MOMCI

„Reddit“ je platforma internet foruma koji je prošle godine bio sedmi najposećeniji sajt u SAD, a među prvih dvadeset globalno. Do prošle godine, kada je formalno zabranjen govor mržnje tokom demonstracija u Americi, načelo je bilo da nema regulacije, već da moderatori potforuma određuju kakav sadržaj je prihvatljiv. Jedan od ovih potforuma je „Opklade sa Vol strita“ (r/WallStreetBets), koji je početkom prošle nedelje brojao oko dva miliona članova.

Uprkos velikom članstvu, „Opklade sa Vol strita“ nije forum namenjen brokerima i investitorima. Većina objava kroz šaljiv sadržaj samo prati dešavanja na njujorškoj i ostalim velikim berzama, a korisnici su uglavnom muškarci između 18 i 35 godina koji su odrasli na kampanjskim video-igrama. Većina njih se seća sloma berze koji se dogodio 2008. Kombinacija ovih faktora gurnula je velike investicione kuće prošle nedelje u težak gubitak.

„Gejm Stop“ je lanac prodavnica fizičkih kopija video-igara i konzola za njihovu igru. Kako se sve digitalizuje, tako je pala i potražnja za diskovima. Uz to, pandemija virusa korona pogodila je ovaj tip maloprodaje, tako da nije teško prepoznati odakle je Vol strit izvukao zaključak kako će cene akcija uskoro početi da padaju. Međutim, malo su se zaneli u igri koju već dugo igraju. Iznajmili su deonice po ceni od dvadesetak dolara početkom godine i počeli da spuštaju cenu koja je pala na svega nekoliko dolara tokom meseca. „Reddit“ je primetio jeftine akcije popularne radnje i odlučio da se malo zabavi.


POMRŠENI KONCI

Korisnici potforuma „Opklada sa Vol strita“ pokupovali su sve akcije jeftino, time im digli cenu i – odbili da ih prodaju nazad, makar i po skupljoj ceni. Kada se berza zatvorila u petak, akcije su dosegle vrednost od 325 dolara. Da stvar po investicione kuće bude još gora, u opticaju je tada bilo 140 odsto iznajmljenih deonica. Drugim rečima, kako su se neke deonice izdavale po više puta, investicioni fondovi nisu mogli da ih sve otkupe čak i da im je bilo ponuđeno.

Neki članovi foruma su se šalili da sad konačno mogu da vrate roditeljima pare koje su dali na video-igre kad su bili mali. Na kraju krajeva, „američki san“ propoveda da se i „mali čovek“ može obogatiti kroz vredan rad i pametne investicije.

Veliki igrači na berzi, međutim, nisu videli smešnu stranu situacije. Milijarder i menadžer hedž fonda Leon Kuperman besno je psovao male investitore na američkoj televiziji „Si-En-Bi-Si“. Tezu da finansijske elite ne vraćaju dovoljno nazad društvu nazvao je „sranje konceptom i napadom na bogate“ i za turbulenciju okrivio nezaposlene koji su primili pomoć od države. Za sada je jedan hedž fond, „Grejlok“, čak bankrotirao. Drugi, „Melvin Kapital“, izgubio je više od 50 odsto svog portfelja. Ukupni pretrpljeni gubici dosežu oko dvadeset milijardi dolara.


„ĆALE, OVO JE ZA TEBE“

S druge strane, nisu svi korisnici „Reddita“ ušli u igru da bi zaradili. Neki su bili sentimentalni prema radnji za koju ih vezuju lepe uspomene, neki su prosto hteli da se zabave, dok su neki ugrabili priliku da se osvete onima koje vide kao neprijatelje. Jedan od korisnika, koji nije želeo da mu se objavi identitet, ali koristi nadimak Space–peanut, kupio je akcije kada su pale na nešto malo ispod 7 dolara. Njihova vrednost sada iznosi više od 17.000 dolara.

„Godina 2008. bukvalno je razvalila celu moju porodicu. Mom tati je propala firma i izgubio je kuću jer nije mogao da plati hipoteku. Moj stric je takođe izgubio kuću. Gledao sam brata i tatu kako broje sitniš iz džepova, samo im je to bilo ostalo. Za to vreme, brokeri su na onoj terasi na Vol stritu pili šampanjac i smejali se dok su gledali ljude kako dole protestuju. Nikada to neću zaboraviti.“ Uprkos dobitku, kaže da ne planira da unovči akcije. „Neću da prodam jer taj novac ne cenim uopšte. Radije ću sve da izgubim nego da im dam alat kojim će da me unište. Moj otac se nikada nije oporavio od tog prvog udarca. Počeo je da pije i od njega je ostala samo ljuštura. Ćale, ovo je za tebe.“


KO VISOKO LETI…

Mnogi članovi foruma dele ovaj stav. Ne žele da unovče deonice jer znaju da na taj način izazivaju još veći gubitak velikim investitorima. Oni koji jesu prodali svoje akcije, sada kreativno troše novac: neki su iznajmili bilborde širom cele Amerike koji reklamiraju „Opklade sa Vol strita“; jedan od korisnika je iznajmio avion da preleće iznad zgrada u kojima se nalaze kancelarije investicionih fondova i vuče transparent na kome piše da su glupi; neki novac koriste da podrže „Gejm Stop“ pa kupuju igrice i zaposlenima svakog dana naručuju hranu tokom radnog vremena.

Sve u svemu, veliki igrači su u ovoj rundi bili poraženi. Kako su navikli da igraju unutar sopstvenih krugova, iznenadni ulazak malih investitora ih je iznenadio i nisu se snašli. Ova situacija ih je podsetila da letenje visoko može da se završi padom od više desetina milijardi.


GOLIJAT IPAK POBEĐUJE

Na pitanje da li će ovo imati trajne posledice po finansijska tržišta, Šoškić je odgovorio odrečno. „Tržišta hartija od vrednosti su volatilna, to im je glavna karakteristika. Kada bi cene deonica stalno stagnirale, ne bi imalo smisla“, rekao je on. Ipak, postoji nekoliko novina na ovom primeru. Obično veliki investitori fingiraju cenu akcija, a sada je to učinila grupa malih investitora. Drugo, za komunikaciju su koristili društvene mreže.

Šefovi velikih investicionih institucija nakon decenija borbe da spreče da im se neko spolja meša u posao, sada zahtevaju veću regulativu. Prema njihovim tvrdnjama, ovakvo udruživanje predstavlja veštačko fingiranje cena. Međutim, pitanje je da li ima osnova za to. „Ovo su sve legitimne transakcije, oni jesu komunicirali o svojim pozicijama, ali nijedno regulatorno telo se nije javilo da ih sankcioniše“, kaže Šoškić. Na pitanje koliko će ova trzavica imati uticaja na Srbiju, on odgovara: onoliko koliko je Srbija uključena u svetska finansijska tržišta. To je, još uvek, malo.

Ipak, dan kad je jedan hedž fond oteran u stečaj i drugi doveden do ruba bankrota, internet će pamtiti. Makar kroz šaljiv sadržaj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Denis Šmigalj podneo je ostavku

Ukrajina

15.јул 2025. K. S.

Premijer Ukrajine podneo ostavku

Rekonstrukcija ukrajinske Vlade - Denis Šmigalj više nije premijer.

Nemačka

15.јул 2025. B. B.

Nemački poreznici se nameračili na bogate influensere

Poreznici sumnjaju da su influenseri u Nemačkoj izbegli poreske obaveze u milionskim iznosima

Gaza

15.јул 2025. Bjern Dake (DW)

U Gazu i dalje stiže premalo pomoći

Video-snimak jednog dečaka iz Gaze izazvao je nedavno veliku pažnju: iz centra za distribuciju hrane Mohamed se vratio praznih ruku i iz očaja jeo pesak

Finska

15.јул 2025. Jovana Kentić

Putinov prvi komšija: Aleksander Stub – predsednik čelične discipline

Trčanje, plivanje, bicikl pa na posao. Predsednik Finske Akeksander Stub ličnim primerom  propagira devizu da je u zdravom telu zdrav duh

Pobeda Bele kuće

15.јул 2025. I.M.

Vrhovni sud SAD dozvolio Trampu masovna otpuštanja u Ministarstvu prosvete

Američki Vrhovni sud privremeno je ukinuo zabranu Trampovog plana o otpuštanju hiljada zaposlenih u Ministarstvu prosvete, čime je Bela kuća zabeležila novu pobedu pred pravosuđem. Liberalne sudije upozorile su da odluka narušava ustavnu podelu vlasti

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure