img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Austrija – Venčanje Karin Knajsl

Ples sa Putinom

22. август 2018, 19:50 Andrej Ivanji
fotografije: tanjug / ap photo
Copied

Ne zna se otkud ministarki spoljnih poslova Austrije ideja da na svoje venčanje pozove Vladimira Putina, ali je jasno zbog čega je on poziv prihvatio: prikazao se kao političar sa ljudskim licem, šarmantan i duhovit, i zabeležio gol u gostima u propagandnom ratu sa Zapadom. Karin Knajsl je, biće, venčanje preselo

Despot. Diktator. Tiranin. Autokrata. Kada zapadni mediji izveštavaju, ili zapadni političari govore za zapadne medije o Vladimiru Vladimiroviču Putinu, uobičajno je da se jedan od ovih epiteta zalepi uz njegovo ime. Putinofobija, to jest rusofobija, je sveprisutna.

Putin je nitkov koji je oteo Krim Ukrajini i potpiruje oružane sukobe u Dombasu i Donjecku, zbog čega je Zapad Rusiji uveo svekolike sankcije; Putin je zločinac koji vojno i politički podržava sirijskog zločinca Bašara el Asada i podriva napore Sjedinjenih Američkih Država i njenih partnera da uspostave mir u Siriji; Putinovi hakeri hakuju šta stignu i nameštaju izbore, recimo u SAD; Putinovi agenti podrivaju dogovor između Atine i Skoplja o imenu Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije; Putinovi plaćenici organizuju državni udar u Crnoj Gori; Putinove ubice truju i ubijaju, kao u slučaju dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije; Putin ugnjetava neistomišljenike u Rusiji, guši kritičke medije, prava LGBT populacije i, onako suštinski, ne daje ni pišljiva boba za demokratiju i tamo nekakve zapadne vrednosti.

I onda takav ili tako izvikan Vladimir Vladimirovič 18. 8. 2018. bude počasni svat na venčanju austrijske ministarke spoljnih poslova Karin Knajsl i preduzetnika Volfganga Majlingera u selu Gamlic na jugu Štajerske. Putin se na svadbi zadržao samo jedan sat i dvadeset minuta, nakon čega je produžio za Berlin na razgovor sa kancelarkom Nemačke Angelom Merkel o suštinskim pitanjima za Evropu i svet. Za to kratko vreme izazvao je medijsku i političku buru iz koje je on izašao ozaren, a neiskusna ministarka spoljnih poslova Austrije ismejana, kao objekat opšte sprdnje i zgražanja austrijskih zapadnih partnera i briselskih birokrata.

KOZAČKI HOR: Na venčanju je bilo stotinak zvanica, osim prijatelja pedesetogodišnjih mladenaca nekolicina ministara iz redova desničarske Slobodarske partije Austrije (FPO), na čiji je predlog Karin Knajsl kao vanstranačka ličnost postala ministarka spoljnih poslova. FPO je mlađi partner Narodne partije u koalicionoj vladi kancelara Sebastijana Kurca.

Atmosfera je već i vizuelno bila naglašeno nacionalno osvešćena, mlada obučena u dirndl, mladoženja takođe u austrijsku narodnu nošnju, baš kao i mnoge zvanice, nimalo slučajno, to je stejtment u određenim krugovima u Austriji, ili u Bavarskoj.

I sve bi to bila vest za jednokratnu upotrebu u lokalnim medijima da nije svratio Vladimir Putin sa sve kozačkim horom i timom ruske međunarodne televizije Raša tudej, jedine televizije na prominentnom venčanju. Za već spomenutih sat i po kamere ruske televizije su zabeležile diplomatski i unutrašnjopolitički debakl Karin Knajsl.

NA KOLENIMA PRED PUTINOM: Prvo je mlada, ne skrivajući ushićenje kada se Putin pojavio sa buketom cveća, krenula da ga ljubi i treći put „po ruski“, kada se Vladimir posle dva poljupca već malo povukao. Pritom je rekla: „Gospodine predsedniče, mnogo, mnogo hvala što ste došli. To je takva čast!“ A mladoženja je uz čvrst stisak ruke i blagi naklon nastavio: „Sjajno što ste to uradili! Hvala, puno hvala! Sjajno! Hvala što ste ovde!“ „Hvala na pozivu“, uzvratio je Putin.

Onda je držao zdravicu na nemačkom, čitao je doduše, ali je pokazao da veoma dobro govori nemački, koji je usavršio sedamdesetih godina kao agent KGB-a u Nemačkoj. Bio je šarmantan, ležeran, odmeren, šaljiv, iskamčio aplauze i smeh prisutnih, poželeo naravno zdravlje i sreću mladencima, koji su se topili pod njegovim toplim rečima. „Bolje ikad, nego nikad“, našalio se Putin sa pedesetogodišnjim mladencima, pohvalio austrijsko gostoprimstvo i ljubav Karin Knajsl prema psima. Ona i njen muž uvek su dobrodošli u Rusiji. Podignute su čaše sa belim vinom, Putin je ponovo poljubio mladu, sada dva puta, zazvečao je kristal dok su se kucali.

A onda je usledilo ono zbog čega su neki austrijski komentatori napisali da bi Karin Knajsl trebalo da podnese ostavku: ples sa Putinom. Ili preciznije: kraj plesa Karin i Vladimira. Putin joj je džentlmenski poljubio ruku. A onda je ministarka spoljnih poslova pred njim napravila kniks, duboko se naklonila malo savivši koleno, kakav žene inače prave pred kraljevima ili kraljicama.

Putin je ubrzo nakon toga, uz još dva poljupca za mladu i nakon što se potpisao na beloj VW „bubi“, koju je bračni par dobio na poklon, krenuo u pravcu Berlina i u svojoj limuzini, kako tvrde austrijski mediji, do aerodroma u Gracu razgovarao sa kancelarom Sebastijanom Kurcom.

Karin Knajsl je ostala da slavi. Biće da joj jutro nije bilo tako prijatno. Austrijski i svetski mediji su se obrušili na nju zato što je „pala na kolena pred Putinom“. Ko sa Putinom pleše, mora da plati.

SLIKA ZA VEČNOST: U komentaru pod naslovom „Knajslova na kolenima pred Putinom je bruka“ bečki „Standard“ piše: „Kniks je bio nepotreban – ples može da se završi i stojećki – ta slika sadrži poruku: mala Austrija je pred moćnim čovekom iz Moskve pala na kolena. Toga će se svi sećati dokle god Knajsl bude bila ministarka spoljnih poslova.“

„Standard“ postavlja pitanje kako će nakon ovoga Knajslova uopšte moći da sa svojim stranim kolegama razgovara o mnogobrojnim krizama u koje je umešana Rusija, kada će im se stalno javljati slika na kojoj je ona na „kolenima pred despotom“. Kako misli da je njene kolege shvate ozbiljno kada Austrija krajem godine bude predsedavala Evropskom unijom? Kako uopšte misli da se verodostojno predstavlja kao demokrata.

Šef desnopopulističkih slobodaraca i vicekancelar Hajnc-Kristijan Štrahe uzeo je u zaštitu svoju štićenicu. Njen kniks posle plesa povezao je sa „sa dobrim vaspitanjem i lepim ponašanjem“, što je „generaciji 1968. strano“, a ministarka zna naprosto „šta je red“. Javio se za reč i neki Tomas Šefer-Elmajer, šef Bečke plesne škole, koji je potvrdio da je kniks sastavni deo nekih plesova, ne ulazeći u to da li ples sa Putinom spada baš u tu kategoriju.

PRODUŽENA RUKA MOSKVE: Svi zapadni mediji su se osvrnuli na Putinov blic-boravak u Štajerskoj, na propagandni blic-krig koji je suvereno dobio. Neki se prosto rugaju sa ministarkom spoljnih poslova Austrije, neki joj zameraju što je dovela u pitanje politiku Zapada i sankcije protiv Rusije, neki ukazuju na zabrinjavajuće srdačne odnose evropskih desničara sa Vladimirom Putinom, neki ovaj gaf dovode u vezu sa njenim diplomatskim i političkim neiskustvom. „The Bride was a Dream in a Dirndl, but Putin stole the Show„, glasio je na primer naslov u „Njujork tajmsu“.

Austrijski Zeleni su tražili ostavku ministarke, jer je „proigrala dobru reputaciju zemlje“, čija vlada sada u EU važi „za produženu Putinovu ruku“.

Predsedavajuća spoljnopolitičkog parlamentarnog odbora Ukrajine Hana Hopko izjavila je da Austrija nakon ovog venčanja više ne može da bude neutralni posrednik u ukrajinskoj krizi.

DESNI POPULISTI: Naravno da su ruski mediji sve ovo videli i predstavili u drugom svetlu. Bilo je reči o tome da su Putina u Austriji prihvatili kao „humanog političara“, sa kojim je lepo ćaskati i družiti se, poziv na venčanje austrijske ministarke spoljnih poslova je pokazao da je „Rusija jedna sasvim normalna zemlja“.

Karin Knajsl (52) je pre nego što je postala šefica austrijske diplomatije bila publicistkinja, studirala je arapski i međunarodno pravo sa posebnim osvrtom na Bliski istok. Otac joj je bio pilot jordanskog kralja Huseina, majka stjuardesa, piše bečki „Standard“. Poseduje i malo seosko imanje na kome se stara o napuštenim životinjama. Za ministarku spoljnih poslova koalicione desničarske vlade slobodaraca i naprednjaka kandidovala se svojim stavovima da treba zatvoriti granice EU za izbeglice.

Od spoljnopolitičkih tema kancelar Kurc spominje kao mantru jedino zatvaranje granice EU za migrante, naravno pre svega za one tamnopute, islamske verosipovesti. Na tome je dobio izbore, na tome se zasniva i koalicija njegove Narodne partije sa slobodarcima, to je nešto sa čime se identifikuje i Karin Knajsl sa ili bez dirndla.

U Austriji se nakon „plesa sa Putinom“ postavlja i pitanje ko zapravo vodi spoljnu politiku zemlje, da li su je slobodarci oteli za sebe. Oni, kao i gotovo sve značajnije evropske desnopopulističke partije, ne kriju bliske veze sa Rusijom, koja ih donekle i finansira. Podršku desničarske partije u Evropi dobijaju i od administracije Donalda Trampa.

Nije zato nimalo nelogično da je Karin Knajsl na svoje venčanje, eto tako, pozvala Vladimira Putina, da je ovaj možda i iznenadio prihvativši poziv, da se ona tako iskreno obradovala visokoj zvanici, sve to uprkos svim tim dosadnim liberalnim medijima i političarima koji stalno nešto kukaju o ljudskim pravima i nekakvim demokratskim vrednostima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure