img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Austrija – Venčanje Karin Knajsl

Ples sa Putinom

22. avgust 2018, 19:50 Andrej Ivanji
fotografije: tanjug / ap photo
Copied

Ne zna se otkud ministarki spoljnih poslova Austrije ideja da na svoje venčanje pozove Vladimira Putina, ali je jasno zbog čega je on poziv prihvatio: prikazao se kao političar sa ljudskim licem, šarmantan i duhovit, i zabeležio gol u gostima u propagandnom ratu sa Zapadom. Karin Knajsl je, biće, venčanje preselo

Despot. Diktator. Tiranin. Autokrata. Kada zapadni mediji izveštavaju, ili zapadni političari govore za zapadne medije o Vladimiru Vladimiroviču Putinu, uobičajno je da se jedan od ovih epiteta zalepi uz njegovo ime. Putinofobija, to jest rusofobija, je sveprisutna.

Putin je nitkov koji je oteo Krim Ukrajini i potpiruje oružane sukobe u Dombasu i Donjecku, zbog čega je Zapad Rusiji uveo svekolike sankcije; Putin je zločinac koji vojno i politički podržava sirijskog zločinca Bašara el Asada i podriva napore Sjedinjenih Američkih Država i njenih partnera da uspostave mir u Siriji; Putinovi hakeri hakuju šta stignu i nameštaju izbore, recimo u SAD; Putinovi agenti podrivaju dogovor između Atine i Skoplja o imenu Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije; Putinovi plaćenici organizuju državni udar u Crnoj Gori; Putinove ubice truju i ubijaju, kao u slučaju dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije; Putin ugnjetava neistomišljenike u Rusiji, guši kritičke medije, prava LGBT populacije i, onako suštinski, ne daje ni pišljiva boba za demokratiju i tamo nekakve zapadne vrednosti.

I onda takav ili tako izvikan Vladimir Vladimirovič 18. 8. 2018. bude počasni svat na venčanju austrijske ministarke spoljnih poslova Karin Knajsl i preduzetnika Volfganga Majlingera u selu Gamlic na jugu Štajerske. Putin se na svadbi zadržao samo jedan sat i dvadeset minuta, nakon čega je produžio za Berlin na razgovor sa kancelarkom Nemačke Angelom Merkel o suštinskim pitanjima za Evropu i svet. Za to kratko vreme izazvao je medijsku i političku buru iz koje je on izašao ozaren, a neiskusna ministarka spoljnih poslova Austrije ismejana, kao objekat opšte sprdnje i zgražanja austrijskih zapadnih partnera i briselskih birokrata.

KOZAČKI HOR: Na venčanju je bilo stotinak zvanica, osim prijatelja pedesetogodišnjih mladenaca nekolicina ministara iz redova desničarske Slobodarske partije Austrije (FPO), na čiji je predlog Karin Knajsl kao vanstranačka ličnost postala ministarka spoljnih poslova. FPO je mlađi partner Narodne partije u koalicionoj vladi kancelara Sebastijana Kurca.

Atmosfera je već i vizuelno bila naglašeno nacionalno osvešćena, mlada obučena u dirndl, mladoženja takođe u austrijsku narodnu nošnju, baš kao i mnoge zvanice, nimalo slučajno, to je stejtment u određenim krugovima u Austriji, ili u Bavarskoj.

I sve bi to bila vest za jednokratnu upotrebu u lokalnim medijima da nije svratio Vladimir Putin sa sve kozačkim horom i timom ruske međunarodne televizije Raša tudej, jedine televizije na prominentnom venčanju. Za već spomenutih sat i po kamere ruske televizije su zabeležile diplomatski i unutrašnjopolitički debakl Karin Knajsl.

NA KOLENIMA PRED PUTINOM: Prvo je mlada, ne skrivajući ushićenje kada se Putin pojavio sa buketom cveća, krenula da ga ljubi i treći put „po ruski“, kada se Vladimir posle dva poljupca već malo povukao. Pritom je rekla: „Gospodine predsedniče, mnogo, mnogo hvala što ste došli. To je takva čast!“ A mladoženja je uz čvrst stisak ruke i blagi naklon nastavio: „Sjajno što ste to uradili! Hvala, puno hvala! Sjajno! Hvala što ste ovde!“ „Hvala na pozivu“, uzvratio je Putin.

Onda je držao zdravicu na nemačkom, čitao je doduše, ali je pokazao da veoma dobro govori nemački, koji je usavršio sedamdesetih godina kao agent KGB-a u Nemačkoj. Bio je šarmantan, ležeran, odmeren, šaljiv, iskamčio aplauze i smeh prisutnih, poželeo naravno zdravlje i sreću mladencima, koji su se topili pod njegovim toplim rečima. „Bolje ikad, nego nikad“, našalio se Putin sa pedesetogodišnjim mladencima, pohvalio austrijsko gostoprimstvo i ljubav Karin Knajsl prema psima. Ona i njen muž uvek su dobrodošli u Rusiji. Podignute su čaše sa belim vinom, Putin je ponovo poljubio mladu, sada dva puta, zazvečao je kristal dok su se kucali.

A onda je usledilo ono zbog čega su neki austrijski komentatori napisali da bi Karin Knajsl trebalo da podnese ostavku: ples sa Putinom. Ili preciznije: kraj plesa Karin i Vladimira. Putin joj je džentlmenski poljubio ruku. A onda je ministarka spoljnih poslova pred njim napravila kniks, duboko se naklonila malo savivši koleno, kakav žene inače prave pred kraljevima ili kraljicama.

Putin je ubrzo nakon toga, uz još dva poljupca za mladu i nakon što se potpisao na beloj VW „bubi“, koju je bračni par dobio na poklon, krenuo u pravcu Berlina i u svojoj limuzini, kako tvrde austrijski mediji, do aerodroma u Gracu razgovarao sa kancelarom Sebastijanom Kurcom.

Karin Knajsl je ostala da slavi. Biće da joj jutro nije bilo tako prijatno. Austrijski i svetski mediji su se obrušili na nju zato što je „pala na kolena pred Putinom“. Ko sa Putinom pleše, mora da plati.

SLIKA ZA VEČNOST: U komentaru pod naslovom „Knajslova na kolenima pred Putinom je bruka“ bečki „Standard“ piše: „Kniks je bio nepotreban – ples može da se završi i stojećki – ta slika sadrži poruku: mala Austrija je pred moćnim čovekom iz Moskve pala na kolena. Toga će se svi sećati dokle god Knajsl bude bila ministarka spoljnih poslova.“

„Standard“ postavlja pitanje kako će nakon ovoga Knajslova uopšte moći da sa svojim stranim kolegama razgovara o mnogobrojnim krizama u koje je umešana Rusija, kada će im se stalno javljati slika na kojoj je ona na „kolenima pred despotom“. Kako misli da je njene kolege shvate ozbiljno kada Austrija krajem godine bude predsedavala Evropskom unijom? Kako uopšte misli da se verodostojno predstavlja kao demokrata.

Šef desnopopulističkih slobodaraca i vicekancelar Hajnc-Kristijan Štrahe uzeo je u zaštitu svoju štićenicu. Njen kniks posle plesa povezao je sa „sa dobrim vaspitanjem i lepim ponašanjem“, što je „generaciji 1968. strano“, a ministarka zna naprosto „šta je red“. Javio se za reč i neki Tomas Šefer-Elmajer, šef Bečke plesne škole, koji je potvrdio da je kniks sastavni deo nekih plesova, ne ulazeći u to da li ples sa Putinom spada baš u tu kategoriju.

PRODUŽENA RUKA MOSKVE: Svi zapadni mediji su se osvrnuli na Putinov blic-boravak u Štajerskoj, na propagandni blic-krig koji je suvereno dobio. Neki se prosto rugaju sa ministarkom spoljnih poslova Austrije, neki joj zameraju što je dovela u pitanje politiku Zapada i sankcije protiv Rusije, neki ukazuju na zabrinjavajuće srdačne odnose evropskih desničara sa Vladimirom Putinom, neki ovaj gaf dovode u vezu sa njenim diplomatskim i političkim neiskustvom. „The Bride was a Dream in a Dirndl, but Putin stole the Show„, glasio je na primer naslov u „Njujork tajmsu“.

Austrijski Zeleni su tražili ostavku ministarke, jer je „proigrala dobru reputaciju zemlje“, čija vlada sada u EU važi „za produženu Putinovu ruku“.

Predsedavajuća spoljnopolitičkog parlamentarnog odbora Ukrajine Hana Hopko izjavila je da Austrija nakon ovog venčanja više ne može da bude neutralni posrednik u ukrajinskoj krizi.

DESNI POPULISTI: Naravno da su ruski mediji sve ovo videli i predstavili u drugom svetlu. Bilo je reči o tome da su Putina u Austriji prihvatili kao „humanog političara“, sa kojim je lepo ćaskati i družiti se, poziv na venčanje austrijske ministarke spoljnih poslova je pokazao da je „Rusija jedna sasvim normalna zemlja“.

Karin Knajsl (52) je pre nego što je postala šefica austrijske diplomatije bila publicistkinja, studirala je arapski i međunarodno pravo sa posebnim osvrtom na Bliski istok. Otac joj je bio pilot jordanskog kralja Huseina, majka stjuardesa, piše bečki „Standard“. Poseduje i malo seosko imanje na kome se stara o napuštenim životinjama. Za ministarku spoljnih poslova koalicione desničarske vlade slobodaraca i naprednjaka kandidovala se svojim stavovima da treba zatvoriti granice EU za izbeglice.

Od spoljnopolitičkih tema kancelar Kurc spominje kao mantru jedino zatvaranje granice EU za migrante, naravno pre svega za one tamnopute, islamske verosipovesti. Na tome je dobio izbore, na tome se zasniva i koalicija njegove Narodne partije sa slobodarcima, to je nešto sa čime se identifikuje i Karin Knajsl sa ili bez dirndla.

U Austriji se nakon „plesa sa Putinom“ postavlja i pitanje ko zapravo vodi spoljnu politiku zemlje, da li su je slobodarci oteli za sebe. Oni, kao i gotovo sve značajnije evropske desnopopulističke partije, ne kriju bliske veze sa Rusijom, koja ih donekle i finansira. Podršku desničarske partije u Evropi dobijaju i od administracije Donalda Trampa.

Nije zato nimalo nelogično da je Karin Knajsl na svoje venčanje, eto tako, pozvala Vladimira Putina, da je ovaj možda i iznenadio prihvativši poziv, da se ona tako iskreno obradovala visokoj zvanici, sve to uprkos svim tim dosadnim liberalnim medijima i političarima koji stalno nešto kukaju o ljudskim pravima i nekakvim demokratskim vrednostima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropska unija

Evropska unija

31.avgust 2026. M. L. J.

„Ne daju svoju vodu strancima“: Zašto Island neće u EU

Dok Balkan „čami“ na klupi i moli za ulazak, Island je odbio da uopšte počne da pregovara o ulasku u EU. Zašto im se ne da da se priključe?

Potraga za preživelima

Bujične poplave

31.avgust 2026. I.M.

Više od 900 mrtvih u poplavama u Nepalu i na Tibetu, hiljade ljudi nestale

Katastrofalne bujice koje su se obrušile niz doline Himalaja ostavile su za sobom više od 900 mrtvih i hiljade nestalih u Nepalu i na Tibetu. Spasioci i dalje tragaju za ljudima zarobljenim u naseljima, planinskim predelima i tunelima hidroelektrana

Izbori u SAD

Politika

31.avgust 2026. M. L. J.

Izbori u SAD: Den Salivan podržao Dena Salivana protiv trećeg Dena Salivana

Den Salivan podržao je Dena Salivana koji se kandiduje protiv Dena Salivana u trci za Senat

Čikago

SAD

31.avgust 2026. I.M.

Masovna pucnjava u Čikagu: Jedna osoba ubijena, najmanje 14 ranjenih

Veliko okupljanje u južnom delu Čikaga pretvorilo se u mesto masovne pucnjave, u kojoj je jedna osoba izgubila život, a najmanje 14 je ranjeno. Policija je prethodno pokušavala da rastera okupljene kada je iznenada odjeknula pucnjava

Viski

Zelena energija

31.avgust 2026. I.M.

Poljska: Od zaplenjenog alkohola na carini do zelene energije

Alkohol koji više ne može da bude prodat u Poljskoj biće iskorišćen kao sirovina za proizvodnju biogasa, a potom i energije

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure