

Hrvatska
Hrvat pokazao srednji prst kameri – i policija se uvredila
Za navedeni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna u iznosu od 700 do 4.000 evra ili kazna zatvora do 30 dana


Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Sasvim običan dan u Veneciji. Kroz uske uličice guraju se muškarci, žene i deca. Na jednom od mnogobrojnih mostova stoji grupa turista i sluša svog vodiča. Proći je gotovo nemoguće. Ispred pristaništa Vaporeti, poznatih vodenih autobusa, formiraju se dugački redovi, piše Dojče Vele.
Gradonačelnik Luiđi Brunjaro kaže da uvođenjem ulaznice koja košta pet evra Venecija ne želi zaraditi novac. Ne radi se o tome koliko ljudi je platilo, a koliko nije, naglašava.
„Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava Brunjaro.
Ukupno će se u 29 dana ove godine od 8:30 do 16 časova tražiti ulaznica za grad u laguni. Prvi period supa na snagu danas i trajaće do 5. maja, zatim tokom nekoliko vikenda do 14. jula. To je probna faza. To su dani kada obično dolazi mnogo turista – ponekad ih je 100.000.
Preti kazna od 300 evra
Ko god želi da poseti Veneciju kao dnevni turista, mora da se registruje na internet-stranici i da plati ulaznicu. Deca mlađa od 14 godina ne moraju. Nakon plaćanja, dobija se QR-kod koji treba pokazati prilikom kontrola.
Prema rečima Simonea Venturinija, gradskog odbornika zaduženog za turizam, neće biti nikakvih vrata, niti barijera. Na informacionim stubovima ljudi će biti upozoravani da ulaze u staro gradsko jezgro. Posetioci će povremeno biti kontrolisani.
Bez ulaznice kazne mogu da budu i do 300 evra. Svako mora da ima QR-kod sa sobom određenim danima – čak i gosti koji noće, iako oni ne moraju ništa da plate.
U maloj ulici blizu železničke stanice nalazi se hotel Tivoli s 22 sobe koji već decenijama vodi jedna porodica. Za hotele nova taksa znači pre svega mnogo dodatnog posla.
Emilija, koja radi na recepciji, kaže da su pripremili i-mejl koji se automatski šalje gostima – „sa svim pravilima i uputstvima, kao i s opisom kako preuzeti QR-kod za vreme njihovog boravka.”
Ugroženo svetsko nasleđe
Godinama se u gradu raspravljalo o tome šta učiniti s prevelikim brojem turista. UNESCO je pretio da će Veneciju proglasiti ugroženim svetskim nasleđem. Dosadašnje mere nisu bile dovoljne da zaštite univerzalnu vrednost istorijskog grada i njegovih laguna.
Za Đakoma Salerna iz građanske inicijative „OCIO“, ni ulaznica ništa ne menja. Veliki problem je nedostatak stanova, kaže Venecijanac. Gradska uprava mogla je u poslednje dve godine da uspostavi pravila za apartmane kako bi se smanjio broj stanova koji se iznajmljuju preko aplikacije Airbnb – „ali oni to nisu želeli“, kaže Salerno.
U starom centru grada danas živi manje od 50.000 stanovnika. Njihov broj poslednjih godina stalno opada. Emilija iz hotela Tivoli kaže da nema ništa protiv turista. Na kraju krajeva, njezin hotel i živi od njih. Ipak, ima jednu želju: „Mislim da nije toliko važno koliko ljudi dolazi, već da se pridržavaju pravila, kao što su: hodanje desnom stranom ili da se ne pliva u kanalu. To je problem.


Za navedeni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna u iznosu od 700 do 4.000 evra ili kazna zatvora do 30 dana


Kako se o navodnom ruskom pokušaju udara na ukrajinske avione u Lajpcigu našla Srbija


Nemačka vlada optužila je Rusiju da stoji iza neuspelog napada dronom na aerodrom u Lajpcigu, gde je početkom avgusta pronađena letelica opremljena eksplozivom i mehanizmom za aktiviranje.


Ozbiljan incident potresa ukrajinsku vojsku nakon što je operacija ukrajinske Službe bezbednosti (SBU) u Kijevu prerasla u oružani sukob sa pripadnicima vojne obaveštajne službe (GUR). Ukrajinske vlasti sada pokušavaju da utvrde kako je došlo do pucnjave


“Mir koji tražimo nije prazna retorika koju tako često ponavljaju političari koji krasnorečivo govore o njemu, a malo čine da ga ostvare. Naš Gospod je rekao: ‘Blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božiji nazvati.’ Objavljujemo ove reči ne samo kao citat iz Biblije, već kao način života. To je poziv da se postigne pravda u zemlji u kojoj pravda nije postojala od 1948. godine”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve