img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predizborna Slovenija

Patrijine slatke pare

10. septembar 2008, 16:48 Igor Mekina
Copied

Poznata latinska izreka, po kojoj je "slatko i časno umreti za domovinu" u slovenačkom je slučaju, kako pokazuje "afera Patrija", okrenuta naglavce jer se posao za Patriju najverovatnije osladio pre svega delu političke i oružarske elite

Specijalno za „Vreme“ iz Ljubljane

Slovenija, koja se sprema za parlamentarne izbore 22. septembra, potresa afera oko kupovine 135 Patrijinih osamtočkaša, najvećeg oružarskom poslu u Sloveniji posle osamostaljenja, vrednom 278 miliona evra.

Odluka o kupovini višetočkaša kojima Slovenija menja BOV-e nekadašnje JNA već je od početka bila praćena javnim polemikama, jer je na javnom natečaju lošije prošao domaći „krpan“, vozilo, koje po licenci austrijskog Štajera proizvodi slovenačka Sistemska tehnika. Optužbe o netransparentnoj kupovini počela je da istražuje čak i parlamentarna komisija, koja zbog opstrukcije vladajućih partija u mandatu sadašnje vlade nije uspela da otkrije ništa posebno. NA SLOVO „J“: Finska nacionalna televizija YLE je 1. septembra objavila šokantnu emisiju sa naslovom „Istina o Patriji“ u kojoj je razotkrila kako je to preduzeće u državnom vlasništvu u borbi za poslove podmićivalo strane partnere, u konkretnom primeru – najviše slovenačke funkcionere. U emisiji finske televizije je kao najvažniji čovek koji je u Sloveniji odlučivao o poslu naveden funkcioner sa imenom koje počinje na „J“. Autor emisije Magnus Berglund, naime, odmah posle pojavljivanja slova „J“ na ekranu zaključuje da je finsko preduzeće „podmitilo predsednika slovenačke vlade“, dakle Janeza Janšu kao i da je njegova partija „imala korist od posla.“

Odmah posle emisije slovenački premijer Janez Janša protestovao je kod finske ambasadorke u Ljubljani zbog „laži“ i najavio tužbu protiv finske televizije, a slovenački ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel je Finskoj poslao čak dve protestne note u kojima je zatražio da finski državni organi u roku od „nekoliko sati“ objave sve dokaze ili da povuku optužbe protiv slovenačkog političkog vrha. Iz Finske je stigao hladan odgovor. Premijer Aleksander Stub je odgovorio da je „tužan zbog uticaja afere na izbore u Sloveniji“, ali je istovremeno upozorio slovenačkog premijera da je finska nacionalna televizija samostalna institucija i da on kao premijer ne može da utiče na njihovu uređivačku politiku. Iz finske televizije je odgovoreno da poseduju „čvrste dokaze“ o korupciji. Isto je ponovio i vođa finske kriminalističke istrage o korupciji Kaj Erik Bjorkvist.

MILIONI ZA SAVETNIKE: Iz dokaza koje su prikupili finski kriminalisti za sada je dobrim delom rekonstruisan jedino put novca. Finska Patrija je za poslove „savetovanja“ prilikom posla sa Slovenijom predvidela isplatu od oko 14 miliona evra i to u svojim posebnim ugovorima, koje je napravila sa Hansom Volfgangom Ridlom, bečkim biznismenom, koji je u prošlosti radio za Štaje-Dajmler-Puh. Po podacima austrijskih i finskih organa je Patrija na njegove račune uplatila 14 miliona evra. Deo tog novca bio je namenjen slovenačkom preduzetniku Rudolfu Lebanu, koji je sa Patrijom potpisao ugovor o „protivnabavkama“ i za to dobio pet miliona evra. Slovenački preduzetnik Valter Volf, poznat po svojim poslovima u Formuli 1, u februaru 2007. od Ridla je dobio 8,3 miliona evra, što je najverovatnije deo sume koju je od Patrije dobio Ridl. Od te sume je od Volfa 2,8 miliona dobio slikar Jure Cekuta, koji je još pre nekoliko godina tvrdio da je „bankrotirao“ i koji je već 1998. godine nastupao kao posrednik u oružarskim poslovima povezanim sa Izraelom. Oko 700.000 evra je Volf poslao svom poslovnom partneru, državljaninu Tajlanda Apišatu Siritipornu. Manje sume novca pokušao je da uplati na različite račune, a 300.000 evra je želeo da podigne u kešu, ali pošto austrijskim organima nije želeo da objasni odakle mu novac, transakcije su zaustavljene. Finska nacionalna televizija tvrdi, da je reč o novcu potrošenom na podmićivanje, gde je najvažniji primalac mita upravo slovenački premijer Janez Janša. Najvažniji među podmićenima je po navodima YLE i brigadir Slovenačke vojske Dragan Bavčar, šef projekta nabavke osamtočkaša za Slovenačku vojsku i brat Igora Bavčara, koji je pre 19 godina kao vođa Odbora za ljudska prava spašavao Janšu od zatvora JNA, a danas vodi kompaniju Istrabenz. Finsko preduzeće Patrije je sve sledeće isplate novca „savetnicima“ do daljnjeg zamrzlo, a za više dokaza bilo bi potrebno aktivnije angažovanje slovenačke policije.

U međuvremenu su se pojavili novi dokazi, koji nedvosmisleno dokazuju odgovornost najviših funkcionera slovenačke vlade za zataškavanje istrage o korupciji. Slovenački mediji su objavili elektronski dokument Interpola u Beču, kojim je zatraženo, da Slovenija zbog sumnje korupcije ispita više slovenačkih građanina. Taj zahtev je Interpol iz Beča poslao već 21 januara 2007 godine, ali sve do danas slovenačka policija na njega nije ni odgovorila. Posle objavljivanja dokumenta Interpola iz Beča generalni direktor policije Jernej Romšek pokrenuo je „unutrašnju istragu“ u odeljenju za saradnju sa Interpolom, a ministar unutrašnjih poslova Dragutin Mate, bliski saradnik Janeza Janše, lakonski je odgovorio da o Interpolovom zahtevu „nije bio obavešten“. Sumnje u „sabotažu“ istrage izrazili su i najviši predstavnici finske policije, koji su priznali da su veoma „uzdržani“ u vezi sa saradnjom sa slovenačkom policijom, posebno od trenutka, kada je postalo jasno da slovenačka policija ne radi na ovom slučaju. Ministar unutrašnjih poslova Dragutin Mate je u suprotnosti sa pravilima saradnje između policija objavio da je od finskih istraživača dobio spisak 26 lica, slovenačkih građana, koje bi Slovenija morala da ispita u okviru istrage o korupciji. Ništa više poverenja ne budi ni činjenica, da sve istrage „usmerava“ Barbara Brezigar, vrhovna državna tužiteljka, koja je u prošlosti odbacila nekoliko važnih istraga policije o umešanosti Janeza Janše u korupciju prilikom šverca oružja iz Slovenije u Hrvatsku i Bosnu i druge slične primere koji su opterećivali Janšu. Barbara Brezigar se 2003. godine uz podršku Janše kandidovala za predsednicu države protiv Janeza Drnovšeka.

SLATKE PARE OD PATRIJE: Iako se emisija finske televizije YLE pojavila početkom septembra istraga o korupcionaškom skandalu u Finskoj započeta je pre dve godine, a pre pola godine usledila su i prva hapšenja najvažnijih predstavnika Patrije uključenih u posao sa Slovenijom, zbog kojih je u junu ove godine dao ostavku i generalni direktor Patrije Jorme Vitakorpi. Teorije o „zaveri“ u Sloveniji nailaze na plodno tlo jer je delu javnost i dalje neshavtljivo da finski kriminalisti istražuju primer korupcije državnog preduzeća koje nije podmitilo nijednog finskog građanina i koje se očigledno odlučilo jedino za „podmazivanje“ stranih političara, kako bi u teškoj borbi na tržištu oružja prodalo svoje proizvode. Sve to, ipak, nije toliko čudno – visoko razvijena Finska sa 5,2 miliona stanovnika važi za državu sa najmanje korupcije na svetu i zajedno sa Danskom i Novim Zelandom deli prvo mesto. Rukovodstvo Patrije u javnim saopštenjima i dalje tvrdi da u poslu sa Slovenijom nije „ništa sporno“. Premijer Janez Janša u vreme raspada nekadašnje SFRJ prilikom šverca i prodaje oružja preko Slovenije bio jedan od najvažnijih aktera, o čemu govore brojni dokumenti i svedočenja. Njegova odgovornost za milione maraka nestalog novca zarađenog u tim poslovima nikada nije nedvosmisleno dokazana.

Da li će i oni koji su uhvaćeni sa rukama u ćupu sa medom na kraju zaista platiti za svoje postupke i da li će finskim kriminalistima uspeti da promene drevne, nažalost, nimalo evropske slovenačke „običaje“ u poslovima sa oružjem videće se već uskoro, a odluka o tome će svakako zavisiti i od odluke birača na skorašnjim parlamentarnim izborima.

Afera osnažila Janšu

Politička situacija u Sloveniji je uoči izbora 22. septembra sasvim neizvesna. Stranka sa najviše glasova je još uvek Janšin SDS, za koji bi po podacima agencije Interstat glasalo 36,6 odsto onih koji će učestvovati na izborima. Odmah iza njih su socijaldemokrate (SDP) Boruta Pahora sa 27,1 odsto podrške, iza njih Zares (U prevodu: Ozbiljno – najveći deo nekadašnjeg Drnovšekovog LDS-a), koji vodi Gregor Golobič i koji može da računa na 9,3 odsto glasova. Slede partija penzionera DeSUS, koju vodi ministar odbrane Karel Erjavec sa 8,9 odsto i Slovenačna nacionalna stranka (SNS) Zmaga Jelinčiča sa 6,6 odsto glasova. Za partiju LDS, koju vodi Katarina Kresal, glasovalo bi 4,1 odsto birača. Zbog izbornog praga od četiri odsto izvan parlamenta bi najverovatnije ostali danas vladajuća Slovenačka narodna partija (SLS), za koju bi glasalo 3,9 odsto glasača, Nova Slovenija (Nsi) sa 2,3 odsto glasova i partija Lipa (nastala otcepljenjem SNS-a) za koju bi glasao jedan odsto birača. Odnosi između SLS-a i Janšinog SDS-a, ali i sa strankom DeSUS, u sadašnjoj koaliciji su veoma loši, i zbog toga će Janša „gubitak“ SLS-a i čak Nsi-ja pokušati da popravi uspehom Jelinčičevog SNS-a, sa kojim blisko sarađuje, a uspeh sadašnje opozicijske levice (Zares, SDP i LDS) zavisi pre svega od odluke DeSUS-a i uspeha LDS-a. Afera „Patria“ je na veliko iznenađenje analitičara odmah posle direktnih optužbi Janše čak uticala na podizanje rejtinga Janšine partije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.januar 2026. Nina Verkhojzer / DW

Svetska trka u naoružavanju: Rekordne sume za Bundesver

Nemačka vojska na svom računu ima do sada neviđeni iznos koji se troši na naoružanje i vojnu opremu. Šta Bundesver kupuje za silne milijarde?

Farmaceutska industrija

30.januar 2026. N. M.

Nova ekonomija: AstraZeneca ulaže u Kini 15 milijardi dolara

Farmaceutska kompanija AstraZeneca najavila je da će do 2030. godine uložiti 15 milijardi dolara u Kinu - u proširenje proizvodnje lekova i centara za istraživanje i razvoj

Fridrih Merc

Nemačka

30.januar 2026. Nemanja Rujević

Kancelar kudi Nemce: Radite više, radite bolje

Kancelar Fridrih Merc traži da Nemci rade više, da budu „fleksibilniji“ i da ne idu na bolovanja. Zato žanje kritike

Senat, Vašington

Sjedinjene Američke Države

30.januar 2026. K. S.

Dogovor u Vašingtonu: Izbegnuta delimična obustava finansiranja vlade

Demokrate i republikanci postigli su dogovor kojim se izbegava delimična obustava rada savezne vlade SAD, dok će Ministarstvo za unutrašnju bezbednost biti privremeno finansirano na dve nedelje

Poluge srebra

Srebro

29.januar 2026. Angela Gepfert (DW)

Cena zlata obara rekorde, a vrednost srebra raste još brže

Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure