img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predizborna Slovenija

Patrijine slatke pare

10. septembar 2008, 16:48 Igor Mekina
Copied

Poznata latinska izreka, po kojoj je "slatko i časno umreti za domovinu" u slovenačkom je slučaju, kako pokazuje "afera Patrija", okrenuta naglavce jer se posao za Patriju najverovatnije osladio pre svega delu političke i oružarske elite

Specijalno za „Vreme“ iz Ljubljane

Slovenija, koja se sprema za parlamentarne izbore 22. septembra, potresa afera oko kupovine 135 Patrijinih osamtočkaša, najvećeg oružarskom poslu u Sloveniji posle osamostaljenja, vrednom 278 miliona evra.

Odluka o kupovini višetočkaša kojima Slovenija menja BOV-e nekadašnje JNA već je od početka bila praćena javnim polemikama, jer je na javnom natečaju lošije prošao domaći „krpan“, vozilo, koje po licenci austrijskog Štajera proizvodi slovenačka Sistemska tehnika. Optužbe o netransparentnoj kupovini počela je da istražuje čak i parlamentarna komisija, koja zbog opstrukcije vladajućih partija u mandatu sadašnje vlade nije uspela da otkrije ništa posebno. NA SLOVO „J“: Finska nacionalna televizija YLE je 1. septembra objavila šokantnu emisiju sa naslovom „Istina o Patriji“ u kojoj je razotkrila kako je to preduzeće u državnom vlasništvu u borbi za poslove podmićivalo strane partnere, u konkretnom primeru – najviše slovenačke funkcionere. U emisiji finske televizije je kao najvažniji čovek koji je u Sloveniji odlučivao o poslu naveden funkcioner sa imenom koje počinje na „J“. Autor emisije Magnus Berglund, naime, odmah posle pojavljivanja slova „J“ na ekranu zaključuje da je finsko preduzeće „podmitilo predsednika slovenačke vlade“, dakle Janeza Janšu kao i da je njegova partija „imala korist od posla.“

Odmah posle emisije slovenački premijer Janez Janša protestovao je kod finske ambasadorke u Ljubljani zbog „laži“ i najavio tužbu protiv finske televizije, a slovenački ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel je Finskoj poslao čak dve protestne note u kojima je zatražio da finski državni organi u roku od „nekoliko sati“ objave sve dokaze ili da povuku optužbe protiv slovenačkog političkog vrha. Iz Finske je stigao hladan odgovor. Premijer Aleksander Stub je odgovorio da je „tužan zbog uticaja afere na izbore u Sloveniji“, ali je istovremeno upozorio slovenačkog premijera da je finska nacionalna televizija samostalna institucija i da on kao premijer ne može da utiče na njihovu uređivačku politiku. Iz finske televizije je odgovoreno da poseduju „čvrste dokaze“ o korupciji. Isto je ponovio i vođa finske kriminalističke istrage o korupciji Kaj Erik Bjorkvist.

MILIONI ZA SAVETNIKE: Iz dokaza koje su prikupili finski kriminalisti za sada je dobrim delom rekonstruisan jedino put novca. Finska Patrija je za poslove „savetovanja“ prilikom posla sa Slovenijom predvidela isplatu od oko 14 miliona evra i to u svojim posebnim ugovorima, koje je napravila sa Hansom Volfgangom Ridlom, bečkim biznismenom, koji je u prošlosti radio za Štaje-Dajmler-Puh. Po podacima austrijskih i finskih organa je Patrija na njegove račune uplatila 14 miliona evra. Deo tog novca bio je namenjen slovenačkom preduzetniku Rudolfu Lebanu, koji je sa Patrijom potpisao ugovor o „protivnabavkama“ i za to dobio pet miliona evra. Slovenački preduzetnik Valter Volf, poznat po svojim poslovima u Formuli 1, u februaru 2007. od Ridla je dobio 8,3 miliona evra, što je najverovatnije deo sume koju je od Patrije dobio Ridl. Od te sume je od Volfa 2,8 miliona dobio slikar Jure Cekuta, koji je još pre nekoliko godina tvrdio da je „bankrotirao“ i koji je već 1998. godine nastupao kao posrednik u oružarskim poslovima povezanim sa Izraelom. Oko 700.000 evra je Volf poslao svom poslovnom partneru, državljaninu Tajlanda Apišatu Siritipornu. Manje sume novca pokušao je da uplati na različite račune, a 300.000 evra je želeo da podigne u kešu, ali pošto austrijskim organima nije želeo da objasni odakle mu novac, transakcije su zaustavljene. Finska nacionalna televizija tvrdi, da je reč o novcu potrošenom na podmićivanje, gde je najvažniji primalac mita upravo slovenački premijer Janez Janša. Najvažniji među podmićenima je po navodima YLE i brigadir Slovenačke vojske Dragan Bavčar, šef projekta nabavke osamtočkaša za Slovenačku vojsku i brat Igora Bavčara, koji je pre 19 godina kao vođa Odbora za ljudska prava spašavao Janšu od zatvora JNA, a danas vodi kompaniju Istrabenz. Finsko preduzeće Patrije je sve sledeće isplate novca „savetnicima“ do daljnjeg zamrzlo, a za više dokaza bilo bi potrebno aktivnije angažovanje slovenačke policije.

U međuvremenu su se pojavili novi dokazi, koji nedvosmisleno dokazuju odgovornost najviših funkcionera slovenačke vlade za zataškavanje istrage o korupciji. Slovenački mediji su objavili elektronski dokument Interpola u Beču, kojim je zatraženo, da Slovenija zbog sumnje korupcije ispita više slovenačkih građanina. Taj zahtev je Interpol iz Beča poslao već 21 januara 2007 godine, ali sve do danas slovenačka policija na njega nije ni odgovorila. Posle objavljivanja dokumenta Interpola iz Beča generalni direktor policije Jernej Romšek pokrenuo je „unutrašnju istragu“ u odeljenju za saradnju sa Interpolom, a ministar unutrašnjih poslova Dragutin Mate, bliski saradnik Janeza Janše, lakonski je odgovorio da o Interpolovom zahtevu „nije bio obavešten“. Sumnje u „sabotažu“ istrage izrazili su i najviši predstavnici finske policije, koji su priznali da su veoma „uzdržani“ u vezi sa saradnjom sa slovenačkom policijom, posebno od trenutka, kada je postalo jasno da slovenačka policija ne radi na ovom slučaju. Ministar unutrašnjih poslova Dragutin Mate je u suprotnosti sa pravilima saradnje između policija objavio da je od finskih istraživača dobio spisak 26 lica, slovenačkih građana, koje bi Slovenija morala da ispita u okviru istrage o korupciji. Ništa više poverenja ne budi ni činjenica, da sve istrage „usmerava“ Barbara Brezigar, vrhovna državna tužiteljka, koja je u prošlosti odbacila nekoliko važnih istraga policije o umešanosti Janeza Janše u korupciju prilikom šverca oružja iz Slovenije u Hrvatsku i Bosnu i druge slične primere koji su opterećivali Janšu. Barbara Brezigar se 2003. godine uz podršku Janše kandidovala za predsednicu države protiv Janeza Drnovšeka.

SLATKE PARE OD PATRIJE: Iako se emisija finske televizije YLE pojavila početkom septembra istraga o korupcionaškom skandalu u Finskoj započeta je pre dve godine, a pre pola godine usledila su i prva hapšenja najvažnijih predstavnika Patrije uključenih u posao sa Slovenijom, zbog kojih je u junu ove godine dao ostavku i generalni direktor Patrije Jorme Vitakorpi. Teorije o „zaveri“ u Sloveniji nailaze na plodno tlo jer je delu javnost i dalje neshavtljivo da finski kriminalisti istražuju primer korupcije državnog preduzeća koje nije podmitilo nijednog finskog građanina i koje se očigledno odlučilo jedino za „podmazivanje“ stranih političara, kako bi u teškoj borbi na tržištu oružja prodalo svoje proizvode. Sve to, ipak, nije toliko čudno – visoko razvijena Finska sa 5,2 miliona stanovnika važi za državu sa najmanje korupcije na svetu i zajedno sa Danskom i Novim Zelandom deli prvo mesto. Rukovodstvo Patrije u javnim saopštenjima i dalje tvrdi da u poslu sa Slovenijom nije „ništa sporno“. Premijer Janez Janša u vreme raspada nekadašnje SFRJ prilikom šverca i prodaje oružja preko Slovenije bio jedan od najvažnijih aktera, o čemu govore brojni dokumenti i svedočenja. Njegova odgovornost za milione maraka nestalog novca zarađenog u tim poslovima nikada nije nedvosmisleno dokazana.

Da li će i oni koji su uhvaćeni sa rukama u ćupu sa medom na kraju zaista platiti za svoje postupke i da li će finskim kriminalistima uspeti da promene drevne, nažalost, nimalo evropske slovenačke „običaje“ u poslovima sa oružjem videće se već uskoro, a odluka o tome će svakako zavisiti i od odluke birača na skorašnjim parlamentarnim izborima.

Afera osnažila Janšu

Politička situacija u Sloveniji je uoči izbora 22. septembra sasvim neizvesna. Stranka sa najviše glasova je još uvek Janšin SDS, za koji bi po podacima agencije Interstat glasalo 36,6 odsto onih koji će učestvovati na izborima. Odmah iza njih su socijaldemokrate (SDP) Boruta Pahora sa 27,1 odsto podrške, iza njih Zares (U prevodu: Ozbiljno – najveći deo nekadašnjeg Drnovšekovog LDS-a), koji vodi Gregor Golobič i koji može da računa na 9,3 odsto glasova. Slede partija penzionera DeSUS, koju vodi ministar odbrane Karel Erjavec sa 8,9 odsto i Slovenačna nacionalna stranka (SNS) Zmaga Jelinčiča sa 6,6 odsto glasova. Za partiju LDS, koju vodi Katarina Kresal, glasovalo bi 4,1 odsto birača. Zbog izbornog praga od četiri odsto izvan parlamenta bi najverovatnije ostali danas vladajuća Slovenačka narodna partija (SLS), za koju bi glasalo 3,9 odsto glasača, Nova Slovenija (Nsi) sa 2,3 odsto glasova i partija Lipa (nastala otcepljenjem SNS-a) za koju bi glasao jedan odsto birača. Odnosi između SLS-a i Janšinog SDS-a, ali i sa strankom DeSUS, u sadašnjoj koaliciji su veoma loši, i zbog toga će Janša „gubitak“ SLS-a i čak Nsi-ja pokušati da popravi uspehom Jelinčičevog SNS-a, sa kojim blisko sarađuje, a uspeh sadašnje opozicijske levice (Zares, SDP i LDS) zavisi pre svega od odluke DeSUS-a i uspeha LDS-a. Afera „Patria“ je na veliko iznenađenje analitičara odmah posle direktnih optužbi Janše čak uticala na podizanje rejtinga Janšine partije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ilustracija, sajber napad

Nemačka

13.maj 2026. Marsel Firstenau (DW)

Alarmantan broj sajber napada: Šteta viša od 200 milijardi evra

Izveštaj o sajber-kriminalu u Nemačkoj za 2025. godinu pokazuje alarmante podatke. Šteta premašuje 200 milijardi evra, a u proseku se dogodilo više od 900 napada dnevno

SAD i Kina

12.maj 2026. Juan Dang (DW)

Istorijski susret: „Neuračunljivi“ Tramp ide u posetu „komunističkom vođi“ Si Đinpingu

Trampu je potreban spoljnopolitički uspeh, Si ima jaču pregovaračku poziciju, a mogući dogovor SAD i Kine mogao bi da utiče na trgovinu, Tajvan, Iran, Ukrajinu i globalnu ravnotežu moći

Foka

Zaštita životinja

12.maj 2026. I.M.

Pretučen bogati turista na Havajima nakon što je kamenom gađao ugroženu foku

Turista iz Sijetla snimljen kako baca kamen na ugroženu foku na Havajima, potom pretučen. U incidentu navodno rekao da je „bogat i da može da plati kaznu”

Američka vojska

Sjedinjene Američke Države

12.maj 2026. Uroš Mitrović

Alarm u Vašingtonu: Vojska SAD je na Iran ispucala zalihe pametnih raketa

Savremeni ratovi „gutaju“ skupu municiju brže nego što može da se nadoknadi. Dok Pentagon troši milijarde i prazni zalihe raketa u sukobu sa Iranom, postavlja se pitanje koliko tehnološka prednost zaista vredi ako je ograničena tempom proizvodnje i krhkim lancima snabdevanja

Ursa Major

Ursa Major

12.maj 2026. I.M.

Misterija potonulog ruskog broda: CNN tvrdi da je nosio nuklearne reaktore za podmornice

Ruski brod koji je potonuo u Mediteranu 2024. godine prevozio je delove nuklearnih reaktora za Severnu Koreju, pokazuju navodi iz istrage

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure