img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predizborna Slovenija

Patrijine slatke pare

10. септембар 2008, 16:48 Igor Mekina
Copied

Poznata latinska izreka, po kojoj je "slatko i časno umreti za domovinu" u slovenačkom je slučaju, kako pokazuje "afera Patrija", okrenuta naglavce jer se posao za Patriju najverovatnije osladio pre svega delu političke i oružarske elite

Specijalno za „Vreme“ iz Ljubljane

Slovenija, koja se sprema za parlamentarne izbore 22. septembra, potresa afera oko kupovine 135 Patrijinih osamtočkaša, najvećeg oružarskom poslu u Sloveniji posle osamostaljenja, vrednom 278 miliona evra.

Odluka o kupovini višetočkaša kojima Slovenija menja BOV-e nekadašnje JNA već je od početka bila praćena javnim polemikama, jer je na javnom natečaju lošije prošao domaći „krpan“, vozilo, koje po licenci austrijskog Štajera proizvodi slovenačka Sistemska tehnika. Optužbe o netransparentnoj kupovini počela je da istražuje čak i parlamentarna komisija, koja zbog opstrukcije vladajućih partija u mandatu sadašnje vlade nije uspela da otkrije ništa posebno. NA SLOVO „J“: Finska nacionalna televizija YLE je 1. septembra objavila šokantnu emisiju sa naslovom „Istina o Patriji“ u kojoj je razotkrila kako je to preduzeće u državnom vlasništvu u borbi za poslove podmićivalo strane partnere, u konkretnom primeru – najviše slovenačke funkcionere. U emisiji finske televizije je kao najvažniji čovek koji je u Sloveniji odlučivao o poslu naveden funkcioner sa imenom koje počinje na „J“. Autor emisije Magnus Berglund, naime, odmah posle pojavljivanja slova „J“ na ekranu zaključuje da je finsko preduzeće „podmitilo predsednika slovenačke vlade“, dakle Janeza Janšu kao i da je njegova partija „imala korist od posla.“

Odmah posle emisije slovenački premijer Janez Janša protestovao je kod finske ambasadorke u Ljubljani zbog „laži“ i najavio tužbu protiv finske televizije, a slovenački ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel je Finskoj poslao čak dve protestne note u kojima je zatražio da finski državni organi u roku od „nekoliko sati“ objave sve dokaze ili da povuku optužbe protiv slovenačkog političkog vrha. Iz Finske je stigao hladan odgovor. Premijer Aleksander Stub je odgovorio da je „tužan zbog uticaja afere na izbore u Sloveniji“, ali je istovremeno upozorio slovenačkog premijera da je finska nacionalna televizija samostalna institucija i da on kao premijer ne može da utiče na njihovu uređivačku politiku. Iz finske televizije je odgovoreno da poseduju „čvrste dokaze“ o korupciji. Isto je ponovio i vođa finske kriminalističke istrage o korupciji Kaj Erik Bjorkvist.

MILIONI ZA SAVETNIKE: Iz dokaza koje su prikupili finski kriminalisti za sada je dobrim delom rekonstruisan jedino put novca. Finska Patrija je za poslove „savetovanja“ prilikom posla sa Slovenijom predvidela isplatu od oko 14 miliona evra i to u svojim posebnim ugovorima, koje je napravila sa Hansom Volfgangom Ridlom, bečkim biznismenom, koji je u prošlosti radio za Štaje-Dajmler-Puh. Po podacima austrijskih i finskih organa je Patrija na njegove račune uplatila 14 miliona evra. Deo tog novca bio je namenjen slovenačkom preduzetniku Rudolfu Lebanu, koji je sa Patrijom potpisao ugovor o „protivnabavkama“ i za to dobio pet miliona evra. Slovenački preduzetnik Valter Volf, poznat po svojim poslovima u Formuli 1, u februaru 2007. od Ridla je dobio 8,3 miliona evra, što je najverovatnije deo sume koju je od Patrije dobio Ridl. Od te sume je od Volfa 2,8 miliona dobio slikar Jure Cekuta, koji je još pre nekoliko godina tvrdio da je „bankrotirao“ i koji je već 1998. godine nastupao kao posrednik u oružarskim poslovima povezanim sa Izraelom. Oko 700.000 evra je Volf poslao svom poslovnom partneru, državljaninu Tajlanda Apišatu Siritipornu. Manje sume novca pokušao je da uplati na različite račune, a 300.000 evra je želeo da podigne u kešu, ali pošto austrijskim organima nije želeo da objasni odakle mu novac, transakcije su zaustavljene. Finska nacionalna televizija tvrdi, da je reč o novcu potrošenom na podmićivanje, gde je najvažniji primalac mita upravo slovenački premijer Janez Janša. Najvažniji među podmićenima je po navodima YLE i brigadir Slovenačke vojske Dragan Bavčar, šef projekta nabavke osamtočkaša za Slovenačku vojsku i brat Igora Bavčara, koji je pre 19 godina kao vođa Odbora za ljudska prava spašavao Janšu od zatvora JNA, a danas vodi kompaniju Istrabenz. Finsko preduzeće Patrije je sve sledeće isplate novca „savetnicima“ do daljnjeg zamrzlo, a za više dokaza bilo bi potrebno aktivnije angažovanje slovenačke policije.

U međuvremenu su se pojavili novi dokazi, koji nedvosmisleno dokazuju odgovornost najviših funkcionera slovenačke vlade za zataškavanje istrage o korupciji. Slovenački mediji su objavili elektronski dokument Interpola u Beču, kojim je zatraženo, da Slovenija zbog sumnje korupcije ispita više slovenačkih građanina. Taj zahtev je Interpol iz Beča poslao već 21 januara 2007 godine, ali sve do danas slovenačka policija na njega nije ni odgovorila. Posle objavljivanja dokumenta Interpola iz Beča generalni direktor policije Jernej Romšek pokrenuo je „unutrašnju istragu“ u odeljenju za saradnju sa Interpolom, a ministar unutrašnjih poslova Dragutin Mate, bliski saradnik Janeza Janše, lakonski je odgovorio da o Interpolovom zahtevu „nije bio obavešten“. Sumnje u „sabotažu“ istrage izrazili su i najviši predstavnici finske policije, koji su priznali da su veoma „uzdržani“ u vezi sa saradnjom sa slovenačkom policijom, posebno od trenutka, kada je postalo jasno da slovenačka policija ne radi na ovom slučaju. Ministar unutrašnjih poslova Dragutin Mate je u suprotnosti sa pravilima saradnje između policija objavio da je od finskih istraživača dobio spisak 26 lica, slovenačkih građana, koje bi Slovenija morala da ispita u okviru istrage o korupciji. Ništa više poverenja ne budi ni činjenica, da sve istrage „usmerava“ Barbara Brezigar, vrhovna državna tužiteljka, koja je u prošlosti odbacila nekoliko važnih istraga policije o umešanosti Janeza Janše u korupciju prilikom šverca oružja iz Slovenije u Hrvatsku i Bosnu i druge slične primere koji su opterećivali Janšu. Barbara Brezigar se 2003. godine uz podršku Janše kandidovala za predsednicu države protiv Janeza Drnovšeka.

SLATKE PARE OD PATRIJE: Iako se emisija finske televizije YLE pojavila početkom septembra istraga o korupcionaškom skandalu u Finskoj započeta je pre dve godine, a pre pola godine usledila su i prva hapšenja najvažnijih predstavnika Patrije uključenih u posao sa Slovenijom, zbog kojih je u junu ove godine dao ostavku i generalni direktor Patrije Jorme Vitakorpi. Teorije o „zaveri“ u Sloveniji nailaze na plodno tlo jer je delu javnost i dalje neshavtljivo da finski kriminalisti istražuju primer korupcije državnog preduzeća koje nije podmitilo nijednog finskog građanina i koje se očigledno odlučilo jedino za „podmazivanje“ stranih političara, kako bi u teškoj borbi na tržištu oružja prodalo svoje proizvode. Sve to, ipak, nije toliko čudno – visoko razvijena Finska sa 5,2 miliona stanovnika važi za državu sa najmanje korupcije na svetu i zajedno sa Danskom i Novim Zelandom deli prvo mesto. Rukovodstvo Patrije u javnim saopštenjima i dalje tvrdi da u poslu sa Slovenijom nije „ništa sporno“. Premijer Janez Janša u vreme raspada nekadašnje SFRJ prilikom šverca i prodaje oružja preko Slovenije bio jedan od najvažnijih aktera, o čemu govore brojni dokumenti i svedočenja. Njegova odgovornost za milione maraka nestalog novca zarađenog u tim poslovima nikada nije nedvosmisleno dokazana.

Da li će i oni koji su uhvaćeni sa rukama u ćupu sa medom na kraju zaista platiti za svoje postupke i da li će finskim kriminalistima uspeti da promene drevne, nažalost, nimalo evropske slovenačke „običaje“ u poslovima sa oružjem videće se već uskoro, a odluka o tome će svakako zavisiti i od odluke birača na skorašnjim parlamentarnim izborima.

Afera osnažila Janšu

Politička situacija u Sloveniji je uoči izbora 22. septembra sasvim neizvesna. Stranka sa najviše glasova je još uvek Janšin SDS, za koji bi po podacima agencije Interstat glasalo 36,6 odsto onih koji će učestvovati na izborima. Odmah iza njih su socijaldemokrate (SDP) Boruta Pahora sa 27,1 odsto podrške, iza njih Zares (U prevodu: Ozbiljno – najveći deo nekadašnjeg Drnovšekovog LDS-a), koji vodi Gregor Golobič i koji može da računa na 9,3 odsto glasova. Slede partija penzionera DeSUS, koju vodi ministar odbrane Karel Erjavec sa 8,9 odsto i Slovenačna nacionalna stranka (SNS) Zmaga Jelinčiča sa 6,6 odsto glasova. Za partiju LDS, koju vodi Katarina Kresal, glasovalo bi 4,1 odsto birača. Zbog izbornog praga od četiri odsto izvan parlamenta bi najverovatnije ostali danas vladajuća Slovenačka narodna partija (SLS), za koju bi glasalo 3,9 odsto glasača, Nova Slovenija (Nsi) sa 2,3 odsto glasova i partija Lipa (nastala otcepljenjem SNS-a) za koju bi glasao jedan odsto birača. Odnosi između SLS-a i Janšinog SDS-a, ali i sa strankom DeSUS, u sadašnjoj koaliciji su veoma loši, i zbog toga će Janša „gubitak“ SLS-a i čak Nsi-ja pokušati da popravi uspehom Jelinčičevog SNS-a, sa kojim blisko sarađuje, a uspeh sadašnje opozicijske levice (Zares, SDP i LDS) zavisi pre svega od odluke DeSUS-a i uspeha LDS-a. Afera „Patria“ je na veliko iznenađenje analitičara odmah posle direktnih optužbi Janše čak uticala na podizanje rejtinga Janšine partije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Slika Možtaba Hameija na motoru u Teheranu

Rat u Iranu

19.јун 2026. A.M.

Vrhovni vođa Irana: Tramp je „iz očaja“ prihvatio dogovor

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Švajcarskoj su otkazani. SAD i pored toga ukidaju pomorsku blokadu Persijskog zaliva nakon elektronski potpisanog Memoranduma o razumevanju. Očekuje se otvaranje Ormuskog moreuza

Vladimir Putin sa ukrštebnim prstima, u pozadini zastava Rusije

Rat u Ukrajini

19.јун 2026. A.M.

Kako su eksplozije u Moskvi razbile Putinov san o soptstvenoj veličini

Dim koji se izvio nad Moskvom nakon udara ukrajinskih dronova i sve veći problemi na frontu približavaju posledice rata Vladimiru Putinu. Iako je pod pritiskom spolja i iznutra, malo je znakova da je spreman da odustane od sukoba koji je sam pokrenuo

Ruski umetnik ubijen u Poljskoj

Sačekuša u Poljskoj

18.јун 2026. Tacijana Harhalik / DW

Ubistvo ruskog umetnika koji se izrugivao Putinu: Šta se do sada zna?

Ruski opozicioni umetnik Semjon Skrepecki, poznat po karikaturama Vladimira Putina i drugih ruskih i beloruskih lidera, ubijen je u Bjala Podlaski, saopštile su poljske vlasti

Dronovi napadaju Moskvu

Rusko-ukrajinski sukob

18.јун 2026. I.M.

Ukrajina izvela masovni napad dronovima na Moskvu, gori rafinerija (video)

Ukrajina izvela jedan od najvećih napada dronovima na Moskvu u poslednje dve godine. Na snimcima na društvenim mrežama vidi se kako dronovi pogađaju ključnu rafineriju nafte "Gaspromnjefta" i jednu od najvećih moskovskih pijaca „Sadovod"

Teheran

Rat na Bliskom istoku

18.јун 2026. I.M.

Tramp i Pezeškijan potpisali sporazum: SAD i Iran postigli dogovor o okončanju rata

Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Irana, Donald Tramp i Masud Pezeškijan, elektronski su potpisali Memorandum o razumevanju kojim je predviđeno okončanje rata između dve zemlje. Vest su potvrdili i američki i iranski zvaničnici, dok je sporazum stupio na snagu odmah po potpisivanju.

Komentar
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure