img
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otmica Madura

Partnerstvo Rusije i Venecuele: Zašto Putin ćuti na američku otmicu Madura

07. januar 2026, 12:57 Roman Gončarenko (DW)
Putin i Maduro Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Vladimir Putin i Nikolas Maduro
Copied

Moskva pasivno posmatra kako Sjedinjene Američke Države svrgavaju i zarobljavaju Nikolasa Madura, iako je u maju potpisan sporazum o „strateškom partnerstvu i saradnji“ između Rusije i Venecuele

Nikolas Maduro je prilikom svoje posete Moskvi povodom Dana pobede u maju 2025. godine obasuo Vladimira Putina pohvalama. Venecuelanski predsednik je Rusiju nazvao „ključnom silom čovečanstva“.

Dva šefa država tada su potpisala sporazum o „strateškom partnerstvu i saradnji“, a ne tako davno Rusija je slala i bombardere u Venecuelu kako bi podržala Madura

Dana 3. januara Rusija je bila samo posmatrač dok su Sjedinjene Države silom odvele Madura i njegovu suprugu u Njujork, gde im se sudi zbog trgovine drogom, piše Dojče vele.

Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da zaštiti Madura

Tri dana nakon svrgavanja venecuelanskog predsednika Putin i dalje ćuti. Prethodno je rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo zabrinutost i zatražilo Madurovo oslobađanje, kao i pregovore između SAD i Venecuele.

Nakon telefonskog razgovora početkom decembra, prema zvaničnim izveštajima, poslednja poruka koju je Maduro dobio od ruskog predsednika bila je novogodišnja čestitka.

Maduro je bio jedan od retkih šefova država koji su podržali Rusiju u februaru 2022. godine, kada je Moskva priznala separatističke republike Donjeck i Lugansk uoči velikog napada na Ukrajinu. U decembru 2018. Rusija je poslala dva strateška bombardera tipa Tu-160 na vežbe u Venecuelu, što su stručnjaci protumačili kao znak podrške Maduru.

Avioni su sleteli na aerodrom u Karakasu, isti onaj sa kojeg su Sjedinjene Države evakuisale venecuelanskog vladara. Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da ga zaštiti, kako je sada američki ministar odbrane Pit Hegset. Kako je to moglo da se dogodi?

Zašto Putin ne kritikuje Trampa?

„Ruska podrška Venecueli bila je više simbolične nego praktične prirode“, rekao je Nil Melvin, stručnjak Kraljevskog instituta za objedinjene službe (RUSI), u razgovoru za DW. Prema njegovom mišljenju, Rusija nije u stanju da dovede u pitanje upotrebu američkih oružanih snaga u susednom regionu. Nemački politikolog i autor knjige o ruskoj spoljnoj politici, Feliks Rifer, nije iznenađen.

Nakon što je Trampov povratak u Belu kuću doveo do približavanja Moskve i Vašingtona, Rusija je na „američke nagoveštaje u vezi s Venecuelom reagovala s relativnom uzdržanošću“, kaže Rifer. „Rusija je Madura u suštini već ranije pustila niz vodu.“

Jedan od razloga je rat Rusije protiv Ukrajine i promena uloge SAD — od zapadnog partnera Kijeva do posrednika, veruju oba stručnjaka. Rusija izbegava oštru kritiku Vašingtona jer „ne želi da ga odgurne“, kaže Melvin. Po njegovom mišljenju, moskovska retorika o događajima u Venecueli bila bi „znatno oštrija“ da nema rata protiv Ukrajine, ali ne i više od toga.

Britanski stručnjak ne vidi neposredne posledice po rat u Ukrajini. To bi se moglo promeniti ako se Tramp ne zaustavi na Venecueli, već ode dalje i, na primer, pokuša da „pripoji“ Grenland, koji pripada Danskoj — nešto što je američki predsednik nedavno ponovo nagovestio. NATO takav razvoj događaja verovatno ne bi preživeo, smatra Melvin. Slično se izjasnila i danska premijerka Mete Frederiksen. A šta o tome misle u Ukrajini?

Oprezni optimizam u Ukrajini

Zvaničnici u Kijevu suzdržano komentarišu događaje u Venecueli. Predsednik Volodimir Zelenski je rekao: „Ako se diktatori mogu ovako tretirati, onda Sjedinjene Države znaju šta sledeće mora da se uradi.“ Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova podsetilo je da Madura ne priznaje kao predsednika.

Kijevski stručnjaci su oprezno optimistični. Tržišta očekuju da će u dogledno vreme doći do normalizacije odnosa između SAD i Venecuele, što bi otvorilo Venecuelu za proizvodnju nafte i imalo značajan uticaj na svetsku ekonomiju i cene nafte, kaže politikolog Petro Oleščuk sa Nacionalnog univerziteta u Kijevu.

„Sve što snižava cene nafte ide u korist Ukrajini i moglo bi pozitivno da utiče na pregovore. Jer što je nafta jeftinija, to Rusija ima manje novca, čime ideja da je Rusija spremna za beskonačni rat postaje sve manje uverljiva“, kaže Oleščuk.

Pored toga, Venecuela je imala značajne kineske investicije u sektoru nafte i gasa. Te investicije su sada otpale, što bi, prema rečima Serhija Krajeva, stručnjaka Ukrajinskog centra „Prizma“, moglo predstavljati dodatni instrument pritiska.

Po njegovom mišljenju, postavlja se pitanje da li će Donald Tramp to iskoristiti kao pregovarački adut u odnosima sa ruskim predsednikom Putinom i kineskim predsedniko Si Đinpingom. „Postoji potencijal da se situacija aktivnije oblikuje“, kaže analitičar.

Oleščuk veruje da bi situacija oko Madura mogla imati i indirektne posledice po ravnotežu moći u ukrajinskom kontekstu, jer je predsednik Putin bio pod uticajem sudbine libijskog diktatora Muamera el Gadafija.

„Mislim da bi Putin to mogao da projektuje na sebe i da se u ovoj situaciji ozbiljno zabrine za sopstvenu bezbednost. To bi moglo da utiče i na izglede za pregovore.“ Ipak, prema Oleščuku, malo je verovatno da je iko ozbiljno razmatrao mogućnost primene sličnih mera protiv ruskog predsednika.

Još jedna tačka u kojoj su mediji povukli paralele sa Ukrajinom jeste teza da bi SAD hapšenjem Madura mogle da „oslabe“ svoju ulogu demokratskog pregovaračkog partnera. Međutim, stručnjaci s kojima je DW razgovarao su skeptični. Ove akcije uklapaju se u američku doktrinu zapadne hemisfere kao sfere interesa, kaže Oleščuk. On napominje da je nemoguće povlačiti paralele između hapšenja Madura i ruske agresije na Ukrajinu. „U slučaju Venecuele, SAD ne anektiraju teritoriju i ne tvrde da je Venecuela fiktivna država“.

Stručnjak: Ruska pozicija slabi

Nemački politikolog Feliks Rifer iznosi sličan argument. Rusija bi mogla pokušati da iskoristi slučaj Venecuele kako bi još jednom opravdala svoju agresiju na Ukrajinu. To je moguće, ali „direktno poređenje ne stoji“. Rifer je uveren da je ugled Moskve u svetu oslabljen:

„Ko se osloni na Rusiju, ne treba da se nada da će biti zaštićen.“ Nil Melvin naglašava da to nipošto nije prvi put.

„Rusija je izgubila Jermeniju, Siriju i sada i Venecuelu“, kaže bezbednosni stručnjak. „Međunarodna pozicija Rusije primetno slabi jer eskalira rat protiv Ukrajine i više ne raspolaže resursima da održava takve odnose.“

Čak i u slučaju Kube, najvažnijeg ruskog partnera u Latinskoj Americi i jednog od najbližih saveznika Venecuele, protesti Moskve mogu biti glasniji, ali su ruske opcije „veoma ograničene“, smatra Melvin. Kuba spada među zemlje na koje je predsednik Tramp u poslednje vreme pojačao verbalni pritisak.

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Vladimir Putin Rusija Donald Tramp Nikolas Maduro SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Svet

13.novembar 2026. A.I.

Haos sa čvorcima u Rimu: Rimljani jedva izdržavaju pod kišom ptičjeg izmeta

Čvorci prave haos u delovima Rima. Ptičji izmet svakodnevno pljušti po Rimljanima. Ne mogu da ih rasteraju ni trubama, pa se gradom kreću sa kišobranima

Maskirani članovi Službe za imigraciju i carinu (ICE)

Svet

13.novembar 2026. B. B.

Služba za imigraciju obara rekorde: U 2026. u SAD već deportovano 483.200 migranata

Broj deportovanih u SAD u fiskalnoj godini završenoj 30. septembra veći je za oko devet odsto u odnosu na prethodni rekord od 442.640 deportacija

Svet

13.novembar 2026. A.M.

Globalni prekid rada Majkrosofta: Milioni bez Outlooka, Teamsa i drugih alata

Prekid rada Majkrosoftovih servera zbog povećanog opterećenja ostavio je korisnike širom sveta bez pristupa aplikacijama Majkrosoft 365. Probleme su prijavile i velike kompanije i državne institucije

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure